Ustavne promjene vode rješenju dva osnovna problema u BiH , kaže američki diplomata i bivši zamjenik visokog predstavnika Donald Hays; jedan je struktura vlasti - država, entitet, kanton, općina; praktički trostruki sloj vlasti u odnosu na 1990. godinu. Drugi problem je izostanak povjerenja medju ljudima: na primjer, stranka u odnosu na stranku, te naroda u odnosu na svoje političare.
D. DAYS: Promjene koje stoje u ovim dokumentima, pod uvjetom da se provedu, obezbjedjuju novu legitimno izabranu vladu i šansu da ta vlada i država funkcioniraju. Te promjene rješavaju pitanje sukobljavanja uloga parlamenta, predsjednika i same vlade. One ojačavaju ulogu premijera i smanjuju ovlasti rotirajućeg predsjedništva. To će omogućiti premijeru da preuzme određeni stupanj odgovornosti za djelotvornost vlasti u zemlji.
VOA: Na pitanje kako očekuje da slijedeći korak bude proveden, Donald Hays kaže:
D. DAYS: Kako ja shvatam, stranke bi voljele da parlament ovo odobri prvo kao dogovor; ukoliko parlament to podrži, onda će elementi ovog paketa promjena biti provedeni kao amandmani na Ustav; amandmana bi bilo mnogo, kao dodataka na ustav, ali i dodataka na neke postojeće zakone, kao onaj o Vijeću ministara, zakon o ministarstvima, za razne proceduralne zakone… Hoću reći da se radi o kompliciranom setu pravnih odredbi, kojima će trebati podrška dvije trećine u oba doma BH parlamenta.
VOA: Stavlja li ovaj cijeli proces na neki način tačku na Republiku Srpsku i Federaciju BiH - da li se stvara jedna jedinstvena država? Donald Hays odgovara:
D. DAYS: Pošteno ću vam reći - ovim se ne stavlja kraj na postojanje entiteta.Medjutim, entiteti ovim započinju preuzimati sebi odgovarajuću ulogu podredjenih u odnosu na centralnu državu. Evo vam primjera: premijer može otpustiti 30 posto vlade usljed neobavljanja posla kako treba, bez da traži dozvolu tročlanog Predsjednistvu, bez da ide na parlament, kroz šta bi entiteti imali svoju riječ. Nadalje, postoji prijedlog za ustavnu odredbu, koja kaže da je država BiH odgovorna za ispunjenje svih zahtjeva za članstvo u Evropskoj Uniji; dakle država preuzima odgovornost da se uvedu zakoni, uspostave procedure, institucije, koje su potrebne za članstvo. To državi daje odgovornost, ali i neovisnost koju ranije nije imala. Sto se tiče entiteta, to jest ostalo pitanje za neko drugo vrijeme.
VOA: Ako Kosovo u skoroj budućnosti postane neovisna država, ako Crna Gora izglasa neovisnost od Srbije, ima li, usprkos ovom dogovoru, mogućnosti da Republika Srpska zatraži da se odvoji od BIH?
D. HAYS: S legalnog aspekta, odgovor je ne. Bosanski Srbi su dio suverene zemlje. U Ustavu nema odredbe prema kojoj bi neki elementi države mogli istupiti iz zemlje i priključiti se drugoj. S političkog aspekta? Mogu vam reći, nakon ovih pregovora, mislim da su strane shvatile da im je mnogo bolje biti u funkcionalnoj državi BiH nego se kao nekakav ostatak pridruže nekoj drugoj državi, zaključuje bivši zamjenik Visokog Predstavnika u BiH Donald Hays
