Bosna i Hercegovina se, nevoljkim učešćem u istrazi Vijeća Evrope o umiješanosti u aferu tajnih CIA logora i nezakonitog zatočavanja i transporta zatočenika, dovela u situaciju da danas generalni sekretar Vijeća Evrope, Terry Davis, pokazuje prstom u pravcu Sarajeva, kao najsumnjivije evropske destinacije u tajnim poslovima američke obavještajne agencije.
Zvono na uzbunu je trebalo zazvoniti kada je istražitelj Vijeća Evrope, Dick Marty, krajem januara ove godine pomenuo Bosnu i Hercegovinu u svome privremenom izvještaju kao jednu od zemalja koja bi mogla biti umiješana u neki vid narušavanja ljudskih prava i Evropske konvencije o ljudskim pravima. On je tada ukazao na vrlo jasno dokumentovan slučaj otmice šest lica, uprkos odluci najviše sudske instace o njihovom oslobadjanju.
Drugi put se zvono moralo oglasiti kada je generalni sekretar Vijeća Evrope, Terry Davis, uputio pismo na adrese vlada svih 46 članica Vijeća Evrope, tražeći od njih podatke o slučajevima kršenja ljudskih prava, aktivnosti stranih obavještajnih agencija na tajnom zatočavanju i transportu lica osumnjičenih za terorizam, te umiješanosti domaćih lica i službi u taj posao. Ako je takvih slučajeva i bilo, da li su s tim u vezi poduzete istrage, pitao je generalni sekretar Vijeća Evropske vlade, od kojih je dobio više manje, opširne odgovore.
U odgovorima na pitanja je kasnilo par država, medju kojima i BiH, odgovorajući, doslovno, u posljednjem trenutku. Sada, medjutim, kada su odgovori analizirani, Derry Davis sa žalošću konstatuje da zvanično Sarajevo, propustivši priliku da pomene čak i od ranije poznati slučaj šest lica, dakle, uopštenim odgovorima ili, jednostavno, ostavljenim praznim kolonama rezervisanim za objašnjenja, daje za pravo optužbama da je BiH imala ili ima udjela u kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Time se daje i materijal za ozbiljnu istragu o tajnoj saradnji sa stranim obavještajnim službama, koja za rezultat ima nelegalno zatočavanje i transport zatočenika. Zato se u izvještaju naglašava- od BiH će se, od četiri postavljena pitanja, tražiti dodatna pojašnjenja na nijh tri, dok je četvrto, koje pita o umiješanosti državnih zvaničnika u nelegalne radnje, jednostavno preskočeno i na njega će se zahtijevati pun i detaljan odgovor.
Na pitanja su loše odgovarale i vlasti u Njemačkoj, Italiji, Makedoniji, dok su odgovori poljskih vlasti okaraktterisani u Vijeću Evrope kao "nedovoljni i razočaravajući" s obzirom da se ta zemlja pominjala kao jedna od destinacija tajnih logora i letova u organizaciji američkih obavještajaca.
Generalni sekretar Vijeća Evrope zaključuje da njegov izvještaj nije kraj, već početka procesa - istraga će se nastaviti, a u njenom fokusu će biti "sumnjive" države, gdje se, na vrhu liste, našla Bosna i Hercegovina.
Nakon današnjeg upozorenja upućenog iz Vijeća Evrope, Predsjedavajući vijeća ministara BiH, Adnan Terzić, izjavio je da BiH na postavljena pitanja odgovorila u obimu u kojem je raspolagala informacijama. Ponovio je da u BiH nema tajnih zatvora, te da ,onaj dio bosanskohercegovačkog zračnog prostora koji kontrolira BiH, nije korišten za prelete aviona u kojima su, navodno, bili zatvorenici osumnjičeni za terorizam.
