U Bosni i Hercegovini su u jeku debate oko ustavnih promjena. Mirela Bruk je od dvojice političkih analitičara iz Washingtona zatražila da prokomentiraju nastojanja lidera bh stranaka da se izvrše promjene iz nacrta novog Ustava, ali isto tako da prokomentiraju strukturu vlasti u BiH i važnost Daytonskog sporazuma danas.
Politički analitičar iz Nacionalnog demokratskog instituta Robert Benjamin i bivši zamjenik šefa operativne grupe CIA-e za Balkan i profesor na Odjelu političkih nauka pri Univerzitetu za itanja nacionalne odbrane, Steven Mayer, izlažu oprečna mišljenja.
Nisam ubijeđen da će BiH, kada se povuku međunarodne snage, i dalje biti jedinstvena zemlja.
Politička realnost u BiH je i dalje zasnovana na etnicitetu. Ja ne kažem da je to dobro ili da nije dobro, već da su to istorijske i političke činnjnice koje zapad, a posebno Washington ne voli-kaže gospodin Mayer.
MAYER: Iz mog iskustva, na osnovu mog bavljena pitanjima Bosne i Hercegovine, smatram da, ako hoćete da BiH bude funkcionalna, mora se formirati vrlo, vrlo labava konfederacija, jer ako o tome razmislite, struktura vlade još uvijek leži na pitanju enticiteta. Nisam ubijeđen da će BiH, kada se povuku međunarodne snage, i dalje biti jedinstvena zemlja.
Ne smijemo zaboraviti da BiH postoji jer tako želi medjunarodna zajednica. BiH je nastala Daytonom i snagom Washingtona. Paddy Ashdown je trebao biti posljednji visoki predstavnik, a tako neće biti. Zapadni lideri su nedavno ustvrdili da je BiH uspješna priča, da je Dayton uspjeh i da se Dayton mora nadograđivati. Međutim, postoji nesklad u odnosu na ono što sam čuo od kolega na terenu, i od vladinih zvaničnika koji su manje optimistični. Znači, postoje dvije glavne stvari: Ako se BiH zaista uspije održati kao zemlja, može samo funkcionirati kao labava konfederacija sa labavim Ustavom, i još važnije - da li će BiH uopće postojati kada na nju više ne bude vršen međunaordni pritisak.
Robert Benjamin, iz Nacionalnog demokratskog instituta kaže da bi građani BiH trebali imati šansu da se uključe u javnu debatu po pitanju Ustavnih promjena i po pitanju društva kakvog žele izgraditi kako bi BiH postala moderna država 21 vijeka intergrirana u Evropsku uniju i transatlanske asocijacije.
Dayton može omogućiti pravi okvir za stabilnost
Danas se u BiH Dayton treba nadograđivati; tačnije treba se izgrađivati politički okvir za bh društvo koji ne bi samo sprječavao izbijanje nasilja, što je Dayton već uspješno uradio, već bi išao mnogo iznad toga. Istoričari će u budućnosti ocjenjivati uspješnost Daytonskog procesa, koji je na kraju krajeva omogućio stabilnost i okvir za građane BiH da krenu naprijed. Bez obzira šta će se odlučiti: da li će to biti država sa ili bez entiteta, ili će imati neku drugu strukturu vlasti - bitno je da to bude odluka upravo gradjana BiH.
Gospodin Benjamin medjutim smatra da Dayton može omogućiti pravi okvir za stabilnost kako bi se BiH priključila evropskim intergracijama.
BENJAMIN: BiH treba raditi na uspostavi jače centralne vlasti kako bi se integrirala u euro-atlanske integracije, kako bi na državnom nivou provela ekonomske, političke i reforme vlasti koje su potrebne za priključenje u Evropu. Ustavi moraju biti pragmatični, ali isto tako i nositi odredjene moralne vrijednosti, principe koje određuje kakvo društvo građani žele.
Granice bilo gdje u svijetu, a posebno u Evropi nisu svete
Na pitanje Da li je opravdano povezati budućnost Kosova sa budućnošću Republike Srpske, dvojica analitičara odgovaraju:
MAYER:
Mislim da je to legitimno pitanje, a ono se tiče održivosti same Bosne i Hercegovine. Granice bilo gdje u svijetu, a posebno u Evropi nisu svete. Bog ne određuje granice, određuju ih ljudi. Granice su se vijekovima mijenjale u Evropi, one su dio političke dinamike. I ako ljudi u RS i ljudi na Kosovu žele mijenjati granice, trebalo bi im biti dopušteno da imaju drugačiju konfiguraciju granica. Problem je u tome je što je Balkan, kao što je to bio godinama unazad, igračka velikih sila. Prekrajanje granica ne mora biti destabilizirajuće, to se radi u Evropi od pada Sovjetskog Saveza, kao što je to slučaj sa Čehoslovačkom. Sve dok se to radi na miran i demokratski način, nema razloga da se to i ne uradi.
Gospodin Benjamin je suprotnog mišljenja.
Benjamin: Mislim da je vrlo važno da se na te dvije stvari odvojeno gleda. Kada započnu pregovori oko Kosova, ljudi moraju iznaći najbolje rješenje za Kosovo, za sve ljude Kosova, i kako će ono postati demokratsko društvo. U BiH je važno da gradjani Republike Srpske razmisle kako će izgledati njihova budućnost, slično kao i njihovi sugrađani u Federaciji BiH. Razumijem da je vaše pitanje geopolitičke prirode, ali je isto tako to pitanje demokracije, i u najboljem je interesu svih da se izgradi jedan održiv politički sistem.
