Vašington smatra da je adekvatna opcija, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije reformisanog ustava BiH - jača centralna vlast, veća ovlašćenja premijera, efikasniji parlament i jedan predsjednik, ali se promjene moraju dogovoriti i definirati u procesu tokom narednih mjeseci, rekao je jutros u intervju za Glas Amerike američki podsekeretar za politička pitanja Nikolas Berns. Po njegovim riječima promjene se moraju dogovoriti i definisati u procesu tokom narednih mjeseci, ali je riječ o pregovorima koji su značajno lakši od onih prije jedne decenije u Dejtonu.
Mislim da je prije deset godina bilo mnogo teže. Ambasada BiH je sinoć objavila saopštenje u kojem se naglašava spremnost i predanost lokalnih lidera procesu ustavnih reformi. To uopšte nije u pitanju. Sada je pitanje kako razraditi detalje i principe reforme. Kada sam prošlog mjeseca bio u Sarajevu predložio sam da lideri javno iskažu saglasnost o neophodnosti ustavnih reformi, da saopšte da vjeruju da na tome počiva budućnost njihove zemlje i da iskažu spremnost na reorganizaciju institucija. Mislim da ć tu obavezu preuzeti i pred državnim sekretarom Kondolizom Rajs. Međutim, naklon što se vrate iz Vašingtona moraće da razrade određene detalje i to bi moglo da potraje i šest do 12 mjeseci. Ali oni će danas iskazati fundamentalnu odlučnost da zauvijek reformišu svoju zemlju. Mislim da će se to desiti i da će to biti istorijska odluka. Suštinski napredak je da BiH lideri kažu da dejtonski sporazum mora da se modernizuje i da država više ne može opstati sa internim berlinskim ztidom koji dijeli etničke zajednice i da to mora da bude jedna država. Nije na Amerikancima ili Evropljanima da kažu kajkvo će biti predsjedništvo i kakvu će ulogu imati premijer, predsjedik i šef parlamenta. To će lideri odlučiti u narednih 6 do 12 mjeseci, ali ako pitate da li će se dogovoriti o zajedničkoj viziji njoihove zemlje, mislim da hoće.
Po riječima američkog državnog podsekretara Nikolasa Bernsa u dokumentima koje će sa Kondolizom Rajs potpisivati članovi BiH predsjedništva biće posebno podvučena spremnost dase uhapse i predaju Haškom sudu odbjegli optuženici Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Na pitanje da li Vašington postavlja i neke rokove za njihovo hapšenje, Berns kaže.
Odustali smo od rokova kada su u pitanju pomenuta dvojica. Obaveza je vlade u beogradu da nađe Ratka Mladića. On je bio zaštićen i živio je u srpskoj vojnoj bazi punih 8 godina. Ne stoji argument srpske vlade da ona ne zna gdje je Mladić. Apelujemo na vladu Srbije da ga pronađe i ako se ne preda dobrovoljno uhapsi i preda Haškom sudu. I dok to ne učini – vlada Srbije ne može imati normalne odnose sa mojom zemljom. Ista poruka važi i za vlasti u Banjaluci. Očekujem da sjutra pred državnim sekretarom Kondolizom Rajs pozovu Radovana Karadžića da se preda, ali i da iskoriste svoj uticaj u lokalnoj zajednici da pronađu Karadžića i da ga izvedu pred haški sud.
Dolazak Martija Ahtisarijan u Prištinu označio je na neki način početak priprema za intenziviranje pregvora o budućem statusu Kosova. Na pitanje kada će biti postavljen američki izaslanik – Berns kaže.
Mislim da će uskoro naimenovati američkog posrednika. Mi u potpunosti podržavamo predsjednika Ahtisarija. Ja sam nedavno bio u Prištini, takođe sam nedavno razgovarao sa Ahtisarijem i mislim da svi zunamo šta bi trebalo da se učini. Činjenica je da će SAD biti suštinska podrška Ujedinjenim nacijama u ovim pregovorima, kaže Berns.
