Američki Senat usvojio rezoluciju o Srebrenici

Američki Senat u srijedu je jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se obilježava desetogodišnjica masakra u Srebrenici. Sponzori rezolucije su republikanski i demokratski senatori Gordon Smith i Joseph Biden.

U predloženom dokumentu, upućenom na usvajanje u oba doma Kongresa, izražava se osuda, kako je navedeno, zločina genocida koje su izvršile snage bosanskih Srba nad oko osam hiljada Bošnjaka u Srebrenici. U dokumentu se također pozivaju na odgovornost Ujedinjeni Narodi zbog toga što nisu sprijčili pad Srebrenice, koja je 16. aprila 1993. bila proglašena zaštićenom zonom UN-a.

Neki pravni stručnjaci smatraju da formulacija “genocidni zločin” jača argumentaciju tužbe bosanske vlade pred Međunarodnim sudom pravde, a protiv bivše Jugoslavije, sada državne zajednice SCG, prema kojoj rat u BH nije bio građanski sukob već agresija tokom kojeg su vršeni zločini genocida nad Bošnjacima.

Novinarka Glasa Amerike Jela de Franceschi je povodom upravo usvojene rezolucije o Srebrenici razgovarala sa Timom Reeserom, pomoćnikom demokratskog senatora Patricka Leahyja ,koji ko-predsjedava Podborom za pomoć inostranstvu. Gospodin Reeser se prvo osvrnuo na važnost usvajanja rezolucije o Srebrenici, a zatim na važnost predaje Ratka Mladića i Radovana Karadžića Haškom tribunalu.

Reeser: Zakonodavci žele podjsetiti svijet na Srebrenicu i posebno ukazati na činjenicu da su ljudi koji su odgovorni za taj zločin i dalje na slobodi. Stav senatora Leahyja i ostalih demokratskih i republikanskih senatora jest da je za samu Srbiju i međunarodnu pravdu od apsolutno ključne važnosti da glavni krivci za Srebrenicu budu privedeni pred lice pravde. Sve dok se to ne dogodi, po mišljenju senatora Leahyja i drugih članova Senata, Srbija ne može očekivati da bude prihvaćena kao punopravna članica Evrope niti očekivati pomoć koja joj je potrebna. Kongres želi podržati Srbiju, jer želi da ona bude demokratska zemlja u kojoj se poštuje vladavina zakona, a ne zemlja u kojoj se kriju ratni zločinici. Dakle, predaja Mladića i Karadžića je ključna. Za žaljenje je što se toliko dugo čeka na to.

Doskorašnja saradnja Srbije sa Hagom i nije bila prava saradnja, nastavlja gospodin Reeser. Ona bi se popravljala samo kada bi već došao krajni rok za certifikaciju pomoći i zaprijetila opasnost da će Kongres pomoć uskratiti. U posljednjih nekoliko mjeseci je, međutim, došlo do velike promjene. Iako u ovom trenutku nije sasvim jasno da li je veća predusredljivost zahtjevima Haga posljedica moralne, pravne i osjećaja odgovornosti prema žrtvama ili ne, mora se reći da je saradnja mnogo bolja. No ostaje pitanje davanja velike novčane nadoknade optuženicima za ratne zločine koji su se do sada predali Hagu. Mogu u ime senatora Leahyja da kažem da on ne smatra da odgovorne za ratne zločine treba nagrađivati za predaju Hagu.

VOA: Vlasti su često do sada govorile da politička situacija otežava hvatanje Ratka Mladića. Izgleda da su se i te prilike promijenile.

Reeser: Mi shvatamo političke teškoće i da vladi nije lako. Stoga smo izlazili u susret i nastojali biti fleksibilni. Svake godine bi na kraju odobravali pomoć Srbiji; ali Mladić i Karadžić još uvijek nisu uhapšeni. Mislim da je premijer Koštunica ovog puta procijnio da je izručenje politički izvodljivo. Nadamo se da će do toga doći, zaključio je pomoćnik demokratskog senatora, patricka Leahyja, Tim Reeser, govoreći za Glas Amerike.