Experti za pitanja terorizma jučer su pred kongresnim Komitetom za medjunarodne odnose ukazali na činjenicu da je Evropa uvijek bila pozornica za pripremanje napada na Sjedinjene Države i da ta opasnost sve više raste, ukazujući na novu generaciju terorista medju islamskim ekstremistima.
Četvorica panelista, experata za pitanja terorizma i islamskog fundamentalizma, jedinstveni su u ocjeni da najveća prijetnja Sjedinjenim Državama od al-Qaide, i njoj pridruženih, ili njenom ideologijom animiranih grupa, dolazi iz Evrope.
Peter Bergen, iz Nove američke fondacije, čest gost analitičar CNN-a, to potkrepljuje činjenicom da postoji mala ili nikakva evidencija o uspavanim ćelijama u Americi. Drugo, da dosadašnji veći teroristički napadi islamskih fundamentalista u Sjedinjenim Državama u osnovi nisu uključivali uspavane ćelije, nego teroriste koji su dolazili iz inostranstva, često iz Evrope. Treće, kaže Bergen, lanjski napad na voz u Madridu, više terorističkih napada u Londonu ukazuju na postojanje uspavanih ćelija u Evropi, koje su sposobne i motivirane za izvodjenje terorističkih napada, čak i u Sjedinjenim Državama.
Četvrto, rekao je američkim kongresmenima, Peter Bergen, prijetnja militantnih džihadista će vjerovatno rasti sa smanjivanjem domicilne evropske populacije i rastućom imigracijom muslimana u Evropu, što je po njemu kombinacija okolnosti koje podstiču, i nastaviće da podstiču, rastuću otudjenost muslimana u većini evropskih zemalja, i znatan broj nasilnih reakcija protiv muslimanskih imigranata, kao u Holandiji, na primjer.
Suprotno nekim mišljenjima o teškoćama muslimana u Americi, naročito nakon 11 septembra, u exkluzivnom intervjuu za Glas Amerike, Peter Bergen kaže da je integracija muslimana imigranata u evropska društva monogo teža nego u američko.
P. BERGEN: Mislim da u SAD, moglo bi se reći, imigranti ostvaruju američki san, da su problemi koji su se pojavili odmah nakon 11 septembra smanjeni. U Evropi, medjutim, postoji veliki problem integracije imigranata medju kojima je visoka stopa nezaposlenosti. U Britaniji, na primjer, nezaposlenost muškaraca izmedju 16 i 24 godine, je 28 posto. Mislim da ima otudjivanja i rasizma. Rasizma ima i u Sjedinjenim Državama, ali u Evropi, zemlje kao Francuska, gdje se Alžirci osjećaju kao gradjani drugog reda, u Britaniji Pakistanci, odnosno britanci porijeklom iz Pakistana nisu prihvaćeni kao punopravni članovi društva. To je nešto što ne možete promjeniti preko noći, ali to treba biti promjenjeno, kaže gospodin Bergen.
Nedavna studija je utvrdila da 80 posto od oko 15-20 miliona muslimana u Evropi, osjećaju da su žrtve. Mnogi muslimani kažu da osjećaju da su izopćeni iz zemlje u kojoj žive. Expret za terorizam, Lorenzo Vidino kaže da je situacija pogoršana činjenicom da većina evropljana to i ne vidi kao neki problem.
Lorenco Vidino, Investigative Project: Evropa se susreće sa monumentalnim problemom u nastojanju da integrira djecu i unuke muslimanskih imigranata koji su stizali od 1960-tih. Za mnoge od njih je radikalni Islam postao način protesta protiv problema nezaposlenosti i diskriminacije.
I evropski zakoni ne čine dovoljno na kažnjavanju osoba povezanih sa terorističkim grupama.
Lorenco Vidino: U većini zemalja regrutiranje se ne smatra zločinom...ako za džihad u Iraku, oni ništa ne rade protiv Francuske, ili Njemačke, na primjer.
U isto vrijeme, Peter Bergen kaže da ima muslimana iz Evrope koji se regrutiraju za borbe u Iraku, broj je mal, nekoliko destina, 30-tak iz Njemačke, grupa francuskih tinejdžera, medju kojima jedan 13-to godišnjak. On kaže da ne zna ima li iko od muslimana iz BiH regrutiran za Irak.
Inače, kada je riječ o BiH, dobra vijest, da o njoj nije bilo puno govora. Spomenuti su ostaci manjeg broja, nekoliko stotina, bivših mudžahedina koji su došli da pomognu muslimanima u BiH tokom rata. Oni su, dobrim dijelom integrirani u bosansko društvo, a vlasti u BiH pokazuju veliku spremnost da suradjuju u borbi protiv medjunarodnog terorizma. Medjutim, kako je to rekao Claude Moniquet, iz Centra za obavještajnu i sigurnosnu strategiju u Evropi, koji je kao gost iz Pariza svjedočio u Kongresu, Vlada, državna Vlada BiH nema dovoljno vlasti u toj zemlji, što predstavlja problem.
I kako je to naglasio i predsjedavajući Komiteta za medjunarodne odnose, traži nastavak američkog prisustva u BiH. Kongresmen, Elton Gallegly, koji je prošle jeseni posjetio BiH, je kasnije, exkluzivno za Glas Amerike rekao:
”Jasno je, kao što smo čuli tokom današnjeg svjdočenja, da je to još uvijek region u kojem mi trebamo biti prisutni. Potencijalno, budućnost cijelog regiona može biti u opasnosti, bez odredjenog nadgledanja, posebno se to odnosi na rastuću prijetnju od terorizma, i posebno na taj region.“
VOA: Kolika je ta prijetnja, po vašem mišljenu, konkretno iz BiH, i koliko vlast u BiH suradjuje u borbi protiv te prijetnje.
E. Gallegly: Mislim, kao što smo čuli od današnjih svjedok, da je prijetnja velika koliko potencijalno može biti, ukoliko bi naše prisustvo bilo potpuno eliminirano. Naravno morate uzeti u obzir da vlast radi najbolje što može, ali u isto vrijeme oni nemaju tu dubiju i snagu, koju imaju mnoge druge zemlje, naravno ne kakvu imaju Sjedinjene Države.
VOA: Mimo prijetnje od extremizma i terorizma, kako šire iz Evrope, tako i iz BiH, da li je, nakon što ste tamo bili, po vama stanje bolje u BiH.
E. Galleglly: O, ja se nadam. Zavisi sa kim razgovarate. Sve je još uvijek vrlo subjektivno. Sigurno je bolje nego u prošlosti i optimista sam da će biti bolje, ali je to vrlo delikatno pitanje, i tamo je delikatna situacija, i svi ti ljudi trebaju mir u svojim životima.
VOA: Vi ste dobro upoznati sa političkom situacijom u BiH...Daytonskim sporazumom i o tome da mnogi govore o potrebi njegove promjene. Da li treba mjenjati Dayton?
E. Galleglly: Ja sam otvoren prema raznim opcijama, ja bih želio sljediti dijalog, ali to jeste veoma važno mjesto na svijetu...imao sam mogućnost, kao što ste spomenuli putovati u taj region u septembru i mada nisam proveo puno vremena u BiH, stekao sam dobar osjećaj kroz susrete i razgovore sa ljudima u regiji. I to su stvari koje su mnogo korisnije od samo slušanja reportera ili čitaja nečega u novinama. Kada neposredno govorite sa ljudima bolje razumijete teškoće sa kojima se oni susreću.
VOA: Da li ste stekli osjećaj da ljudi u BiH, generalno govoreći prihvataju Amerikance i da svi žele zadržati američko prisustvo u BiH.
E. Gallegly: Ja sam zaista stekao takav utisak od ljudi sa kojima sam direkno razgovarao.
