Direktor Euroazijskog odjela Glasa Amerike Ted Lipien je u nekoliko navrata imao priliku da se sretne sa papom Ivanom Pavlom Drugim, pa i 1980 godine kada je bio šef redakcije Glasa Amerike na poljskom jeziku. U razgovoru sa novinarkom Glasa Amerike Keidom Kostreci, gospodin Lipien govori o svojim sjećanjima i utiscima koje je Papa ostavi na njega:
T. LIPIEN: Papa Ivan Pavao drugi je bio karizmatična ličnost. On je na svakog ostavljao snažan utisak, a ja sam imao privilegiju da ga sretnem nekoliko puta, prije nego je postao papa, ali i nakon toga. Moram vam reći da sam svaki put nakon tih susreta bio pod snažnom impresijom njegove duhovnosti i ličnosti, njegove snažne vjere. Stoga nisam iznenadjen što je smatran Papom izuzetne veličine.
VOA: Na pitanje što ga čini drugačijim od drugih vrhovnih katoličkih poglavara, gospodin Lipien odgovara.
T. LIPIEN: Mislim da je on drugačiji zbog toga što dolazi iz drugačije sredine, zbog osobnih iskustava koje je stekao u Drugom svjetskom ratu, zbog nacističke okupacije Poljske i života pod komunističkom vlašću. Mislim da su ova dva posljedna tragična iskustva utjecali na njegovo razmišljanje, njegove stavove u životu, njegove poglede na religiju, poglede u odnosu na Boga. Bio je u potpunosti ubijeđen da su ljudi, usljed toga što su izgubili vjeru u Boga, bili izloženi velikim tragedijama tokom dvadesetog stoljeća. Ovo je nešto u što je on čvrsto vjerovao i čemu je u potpunosti posvetio svoje papinstvo, predstavljajući svoje stavove pod okriljem života i iz potrebe da odbrani život, a za što je vjerovao da se može ostvariti vjerom u Boga i pobožnošću. Kao vrlo religiozan čovjek koji je osjetio da se svijet nalazi pred velikom opasnošću, papa je čvrsto vjerovao u to da svojim akcijama, kao Sveti Otac, ima mogućnost da utječe na te tragične razvoje događaja. Tako se on fokusirao na zaštitu svetosti ljudskog života, protivio se abortusu, eutanaziji. Vjerovao je da je vjera u Boga osnov održanja svetosti Boga i jednom kada je veza između duhovnosti, vjere i ljudskog života narušena, ljudi više ne gledaju na život kao na svetost, te se tako genocid i kriminalne radnje mogu lakše dogadjati. On je također bio zabrinut za međuvjerski dijalog, on je želio pomirenje sa pravoslavnom crkvom i ostalim kršćanskim crkvama, obraćao se i Muslimanima. Snažno je vjerovao u mirna rješenja problema, a, kako ja smatram, njegov najveći doprinos se odnosio na pad komunizma, prvo u Poljskoj, a onda dalje širom centralne i istočne Evrope i Sovjetskog Saveza. Ostat će poznat kao i veliki borac za ljudska prava .
Papa se američkoj politici usprotivio u nekoliko navrata, kaže gospodin Lipien i to onda kada su se vodile debate o tome da li krenuti u rat ili ne. Mislim da jedini put kada nije bio izričito protiv oružane intervencije jest, prvo tokom rata u BiH i zatim na Kosovu. Tokom drugih vojnih sukoba, na Foklandu na primjer, pa čak i kad se radilo o oslobađanju Kuvajta oštro se protivio američkoj i zapadnoj intervenciji jer je bio pacifist i jer se bojao reakcije koje ovi sukobi mogu izazvati između kršćanstva i Muslimana.
