Predsjednik Bush je pozvao Sjedinjene Države i Evropu da obnove ” mocnu alijansu slobode“, te je kazao da je trenutacni cilj pomoci Izraelcima i Palestincima da postignu trajni mirovni sporazum. Tokom znacajnog govora u Briselu, gospodin Bush se dotakao i razlika u prošlosti sa nekim evropskim zemljama po pitanju rata u Iraku, premda je kazao da nikakva sila na zemlji nece nikada podijeliti jako transatlansko prijateljstvo.
On je uspostavljene demokracije pozvao da podrže, kako je kazao, najnoviju demokraciju na svijetu u Iraku.
Predsjednik je kazao da Sirija mora okoncati okupaciju Libana, te da Iran mora okoncati podržavanje terorizma, te da ne smije razvijati nuklearno oružje.
Medutim, predsjednik Bush je kazao da je Iran drugaciji od Iraka i da su diplomatska nastojanja sa Teheranom u ranoj fazi.
Kasnije u toku dana ce se predsjendik Bush sastati sa francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, njegovim glavnim oponentom kada je u pitanju rat u Iraku.
O još nekim detaljima vezanim za posjetu predsjednika Busha Briselu, te današnjem zasjedanju ministara vanjskih poslova zemalja clanica Evropske unije informiše naš dopisnik Elvir Bucalo.
Predsejdnik Bush danas u Briselu ima susrete sa belgijskim kraljem, Albertom Drugim, državnim premijerom, Guy Verhofstadom i svecani rucak sa generalnim sekretarom NATO, Jaap de Hoopp Schefferom. Za sutra je planiran sastanak sa evropskim i NATO liderima i, a za sigurnost americkog predsjednika se brine pojacanje redovnim belgijskim policijskim snagama od oko 2500 specijalaca, te 250 americkih agenata tajnih službi, rasporedjenih po tackama kretanja americkog predsjednika po gradu.
Današnji sastanak ministara vanjskioih poslova Unije je, protekao u svjetlu iznimno snažnih mjera sigurnosti zbog boravka americkog predsjednika u Briselu. Što se samog sadržaja sastanka tice, on je bio fokusiran na Hrvatsku i Kosovo - zvanicnom Briselu još nisu predoceni dokazi o punoj potrazi za odbjeglim generalom Antom Gotovinom, niti su data uvjeravanja da bi se haški optuženik mogao u skoro vrijeme naci u pritvoru Tribunala.
Od Zagreba se traže hitne mjere i konkretni koraci u tom pravcu, a konacna odluka o sudbini pocetka završnih pregovora o prijemu zemlje u EU, odgadja se za 16. mart, dan prije nego je planirano da ti pregovori i zapocnu.
Kada je o Kosovu rijec, stav evropskih ministara je da se ono ne može vratiti na situaciju kakva je bila prije 1999. godine. Naglašeno je da buducnost Kosova može biti smjerena samo prema multi-etnickom i demokratskom društvu, koje ce biti i u stanju da zaštiti manjine, kulturno i vjersko nasljedje, te poštovati pravo izbjeglih i raseljenih na povratak. Najavljeno je, da ce, ukoliko do sredine ove godine bude znajcajnijeg napretka u implementaciji standarda, pregovori o konacnom statusu Kosova zapoceti septembra ove godine.
