SARAJEVO, Bosna i Hercegovina — Maria Ressa je filipinsko-američka novinarka i su-osnivačica nezavisnog medijskog portala Rappler. Poznata je po svom istraživačkom novinarstvu i kritici autoritarnih režima, posebno vlade bivšeg filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea. Godine 2021. dobila je Nobelovu nagradu za mir za svoj doprinos slobodi medija i borbi za demokratiju. Takođe je bila meta brojnih pravnih postupaka i napada zbog svog rada, što je izazvalo međunarodnu osudu i podršku za njen slučaj. U toku tog perioda dobijala je u prosjeku 90 prijetećih poruka za sat vremena.
U razgovoru 26. juna s direktorom AFP-ovih globalnih vijesti Philom Chetwyndom, Ressa je govorila o svom iskustvu promicanja provjere činjenica na Filipinima kroz saradnju, borbu protiv napada i izgradnju „deliberativne" tehnologije. Razgovor je bio vođen tokom Global Fact 11 konferencije koju su u Sarajevu organizirali nevladina organizacija Poynter Institut, Udruženje „Zašto ne“ i Internacionalna mreža fekt-čekera (IFCN).
Iako je zahvalila tehnološkim tvrtkama Meta, TikTok i YouTube za finansiranje provjere činjenica, također ih je pozvala da „učine nešto" kako bi zaštitile demokratiju i spriječile genocid. Također je skrenula pažnju na ekonomiju mržnje, fenomen koji društvene mreže koriste kako bi poticale ljde da duže vremena provode na platformama.
„MIT je imao studiju koja kaže da se laži šire šest puta brže na društvenim mrežama. Shvatili su da možete natjerati ljude da skrolaju dulje ako ih hranite lažima, a zatim ako potičete strah, bijes i mržnju — to su podaci koje smo pronašli na Filipinima 2017. — ako, ako gurate strah, bijes i mržnje tj. najgoreg od čovječanstva, onda se još brže širi.“
Ressa je ovom prilikom pozvala da se prestane raditi nadzor korisnika radi sticanja profita, što je također jedno od pogonskih goriva dezinformacija i sadržaja koji je lošeg kvaliteta, te deepfakes generirani pomoću alata umjetne inteligencije.
„Moram nešto reći i o umjetnoj inteligenciji, generativnoj umjetnoj inteligenciji. Ja imam nekoliko generativnih uradaka sebe koje govore kao ja, izgledaju kao ja, u nekim reklamiram kriptovalute. Neki od njih su posijani pd ruske mreže prevaranta i Pokušavam istražiti da li je to politički. Ako vam ikad dođe snimak mene kako govorim o kriptovalutama, nemojte ulagati u njih!“, kazala je Ressa, napola u šali.
Smatra kako rješenje za internet i društvene mreže nije personalizacija iskustva korisnika, jer se tako korisnici odvajaju od stvarnosti i gube zajedničku stvarnost, činjenice koje dijele.
„Cory Doctorow je to nazvao enšitifikacija interneta. To je sad udarna stvar. Od januara ove godine 57.1% je sadržaj niske kvalitete. Ako vas laži ne otjeraju s internata, ako vas mržnja ne otjera s interneta, enšitifikacije hoće. Moramo nastaviti provjeravati činjenice“.
Naglasila je kako živimo u svijetu u kojem su strukture moći su potpuno drugačije.
„Vidjeli smo da je Putin dva puta posjetio Sjevernu Koreju. Vidjeli smo Modija, mislim, razgovarajmo samo o načinu na koji se svijet geopolitički mijenja što je izravno povezano s glasanjem", dodala je Maria Ressa. Prema njenim riječima, V-Dem u Švedskoj rekao je da je od januara ove godine 71% svijeta sada pod autoritarnom vlašću.
„Ako nešto ne poduzmemo odmah, svijet će se okrenuti prema, upotrijebit ću riječi Madeline Albright, fašizmu. Kad prijeđe u fašizam, biste li vjerovali da će vaš diktator biti bolji od haotične uloge demokratije? Demokratije nisu savršene. Nikada nisu bili, ali u svjetskim eksperimentima sa sistemima upravljanja, svima su nam dali glas“, istakla je Maria Ressa.
