Linkovi

Rezolucija o genocidu u Srebrenici: Vučića i Dodika razumiju Kina, Mađarska i Rusija


Memorijalni centar u Potočarima
Memorijalni centar u Potočarima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u srijedu naveče kako nije uspjelo lobiranje protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Novi datum sjednice Generalne skupštine na kojoj će raspravljati o rezoluciji u Srebrenici zakazan je za 23. maj.

Govoreći u Ruskom domu u Beogradu, Vučić je rekao da nema „nikakve šanse” da se povuče rezolucija o genocidu u Srebrenici, prenosi Radio Slobodna Evropa.

„Ono što branimo i što im nećemo dati da uzmu jesu čast, Republika Srpska i Republika Srbija”, rekao je Vučić.

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Regent's u Londonu Neven Anđelić rekao je u razgovoru za Glas Amerike prošlog mjeseca kako je Vučićevo lobiranje „u startu skoro sigurno osuđeno na propast”.

„Iz prostog razloga što rijetko koja zemlja želi da oponira nešto što je i sudski presuđeno”, rekao je Anđelić.

Kada se bude glasalo o usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici, Vučić i kao vlasti entiteta Republika Srpska mogu računati na Rusiju, Kinu i Mađarsku.

Rezolucijom o Srebrenici 11. juli bio bi proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima u tom području tokom rata na prostoru BiH od 1992. do 1995.

Nakon što je u srijedu visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt podnio izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o stanju zemlji, kineski predstavnik Geng Shuang je rekao kako rezolucija „nije u skladu sa duhom promoviranja pomirenja i harmonije u BiH i između država u regiji”.

Protiv rezolucije je govorio i ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vasily Nebenzya. Pozivajući se na raniji govor članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, Nebenzya je rekao da rezolucija „ne uživa povjerenje svih u zemlji”.

Zvaničnici Mađarske i Republike Srpske, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, sastali su se u srijedu Budimpešti, a mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto na konferenciji za novinare je rekao: „Također, tu stabilnu situaciju, odnosno to razumijevanje u Bosni i Hercegovini može da poljulja i donošenje rezolucije u Srebrenici.”

Tokom jučerašnje sjednice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, američki predstavnik Robert Wood je rekao da negiranje genocida sprječava pomirenje, dodavši kako je historijska činjenica da je u Srebrenici u počinjen genocid.

„Odavanje počasti žrtvama genocida jača vrijednosti koje su odražene u Povelji u Ujedinjenih nacija”, rekao je predstavnik Sjedinjenih Država.

Nakon što su pripadnici VRS-a predvođeni komandantom Ratkom Mladićem ušli u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, žene, djeca i starci nastojali su spas potražiti kod UNPROFOR-a u Potočarima, a plan vojno sposobnih muškaraca bio je da se kroz šumu probiju do Tuzle, koja bila pod kontrololom Armije BiH.

U narednim danima, srpske snage, provodeći plan genocida, strijeljale su više od 8.000 hiljada dječaka i muškaraca na različitim lokacijama na području Zvornika i Bratunca.

Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata BiH.

XS
SM
MD
LG