Iza sebe je ostavio naslijeđe koje je zauvijek promijenilo naše razumijevanje temeljnih sila koje oblikuju svemir.
Rođen 29. maja 1929. godine u Newcastle upon Tyneu, Engleska, Higgs je posvetio svoj život odgonetanju tajni kosmosa. Vrhunac njegove naučne karijere je bio kada je u ljeto 2012. na CERN-u detektovana čestica koju je predvidio i koja je po njemu dobila ime, Higgsov bozon ili „Božja čestica.
Revolucionarna teorija Higgsa, predložena šezdesetih godina prošlog vijeka, uvela je koncept jedinstvenog polja koje prožima svemir, sada poznatog kao Higgsovo polje. Prema njegovoj teoriji, elementarne čestice dobivaju masu interakcijom s ovim poljem.
Detekcija Higgsovog bozona pružila je nedostajući komad u Standardnom modelu fizike, potvrđujući postojanje Higgsovog polja i pružajući ključne uvide u temeljne sile koje upravljaju svemirom.
Prilikom primanja Nobelove nagrade za fiziku 2013. godine koju je podijelio s Françoisom Englertom, Higgs je izrazio kako poniznost tako i zahvalnost, priznavajući saradnički napor naučne zajednice koji je doveo do tog značajnog dostignuća. U svom govoru zahvale, naglasio je važnost istraživanja potaknutog znatiželjom i potrebu za nastavkom istraživanja nepoznatih područja fizike.
Tokom svoje karijere, Higgs je ostao čvrsti zagovornik čistog naučnog istraživanja, često žaleći zbog pritisaka komercijalizacije i prioritetizacije praktičnih primjena iznad temeljnih istraživanja. Vjerovao je da je razumijevanje temeljnih gradivnih blokova prirode ključno za intelektualni napredak čovječanstva, bez obzira na njegove trenutne tehnološke implikacije.
Higgsovi doprinosi nadmašili su granice akademske zajednice, potičući maštu ljudi širom svijeta i potičući interesovanje za čuda svemira. Njegovo ime postalo je sinonim za naučnu izvrsnost i inovaciju, inspirišući buduće generacije fizičara da pomjeraju granice ljudskog znanja.
Njegovo životno djelo je ne samo transformisalo naše razumijevanje svemira, već je i redefinisalo samu suštinu ljudske znatiželje i istraživanja.
