Dječak, čije lice obliveno svježom krvlju, vrišti dok ga spasioci pokušavaju izvući iz ruševina uništene zgrade nakon izraelskog zračnog napada na Gazu. Hamas u kolicima za golf odvodi stariju izraelskog taokinju u modricama dok iza nje sjedi čovjek koji drži mitraljez i smiješi se. Desetogodišnja devojčica plače pored tijela svog brata dok ga ukopavaju u blizini Kijeva u Ukrajini.
Od rata između Izraela i Hamasa do žestokih bitaka Rusije protiv Ukrajine, 2023. je pokazala opasnosti od prerastanja oružanih sukoba u borbe širom regiona.
Državni udari i nasilje širom Afrike preokrenuli su život u tamošnjim nacijama. Mjanmar u jugoistočnoj Aziji suočava se s onim što neki stručnjaci opisuju kao sporo gorući građanski rat. U Centralnoj i Južnoj Americi nastavlja se nasilje izazvano trgovinom drogom.
Nuklearno naoružani Indija i Pakistan i dalje su međusobno sumnjičavi. Atomski arsenal Sjeverne Koreje nastavlja rasti. A i Iran obogaćuje uranijum.
„Sukobi su postali složeniji, smrtonosniji i teži za rješavanje. ... Ponovo se pojavila zabrinutost oko mogućnosti nuklearnog rata. Novi potencijalni domeni sukoba i ratno oružje stvaraju nove načine na koje se čovječanstvo može uništiti”, rekao je u julu generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.
Evo pogleda na neke od najvećih sukoba u svijetu u 2023.
Rat Izrael-Hamas najsmrtonosniji do sada
Najkrvaviji rat između Izraela i Hamasa počeo je 7. oktobra, kada su militanti probili zidove oko primorske enklave Pojasa Gaze. Njegovi borci su ubili oko 1.200 ljudi u Izraelu i uzeli više od 200 talaca, vraćajući ih u Gazu. Napad, opisan kao najgore jednodnevno masovno ubijanje Jevreja od Holokausta, zaprepastio je Izrael koji je vjerovao da ih granični zid, tehnološki napredne vojne i obavještajne službe štite od svih osim uznemiravajućih raketnih paljbi militanata.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je već potresen od višemjesečnih protesta zbog pokušaja njegove tvrdo desničarske vlade da revidira pravosuđe u zemlji i optužbi za korupciju, pokrenuo je ogromnu kampanju uzvratnih zračnih napada.
Izraelske trupe su također ušle u Pojas Gaze po prvi put nakon nekoliko godina, zaputivši se u grad Gazu i vodeći intezivne ulične borbe. U ofanzivi je ubijeno više od 18.700 ljudi u Pojasu Gaze, u kojem živi više od 2 miliona stanovnika koji se također suočavaju s izraelskom opsadom koja je u velikoj mjeri blokirala isporuke hrane, goriva, vode i lijekova.
U međuvremenu, masovno ubijanje Izraelaca i Palestinaca izazvalo je proteste širom svijeta, od kojih su mnogi saosjećali sa Palestincima nakon godina zastoja oko dobijanja vlastite države.
Grupe koje podržava Iran, uključujući libanonski Hezbolah, pucale su na Izrael. SAD su poslale dva nosača aviona, trupe i drugo naoružanje u regiju kako bi pokušale spriječiti izbijanje šireg regionalnog rata. Ali cilj Izraela - uništenje Hamasa - garantovao je dugu vojnu kampanju koja je pred nama, povećavajući rizike.
Rat u Ukrajini
Brzi tempo rata između Izraela i Hamasa zasjenio je ruski rat protiv Ukrajine krajem 2023. Ali u prethodnim mjesecima malo se toga promijenilo na bojnom polju za obje strane.
Ukrajina je dobila tenkove, oružje i zapadnu obuku prije nego što je pokrenula obnovljenu kontraofanzivu za koju se vjeruje da ima za cilj da dođe do Azovskog mora i podijeli ruske linije na jugu zemlje.
Ali ukrajinske snage suočile su se s ukopanim ruskim trupama, višestrukim odbrambenim linijama, minskim poljima i drugim opasnostima, postižući uspjeh ili sporo ili nikako. I dok su zapadne nacije ostale javno ujedinjene iza Ukrajine, ankete, uključujući američke predsjedničke izbore sljedeće godine, mogle bi uticati na to koliko će pomoći Kijev dobiti u budućnosti.
Rusija se također suočila sa poteškoćama, uključujući marš na Moskvu vođe privatne vojne firme Wagner, Jevgenija Prigožina, koji je do sada predstavljao najveći izazov za dugogodišnju vladavinu predsjednika Vladimira Putina. Prigožin je odustao od marša, da bi poginuo nedjeljama kasnije u misterioznoj avionskoj nesreći.
Afrika
Sudan, velika istočnoafrička nacija koja se kolebala od svrgavanja dugogodišnjeg vladara Omara al-Bašira, upala je u građanski rat u aprilu. Rat vodi vojska zemlje protiv moćnih paravojnih snaga poznatih kao Snage za brzu podršku, koja se povezuje sa zločinima u Darfuru. Nacije su požurile da evakuišu svoje državljane kopnom, morem i vazduhom. U borbama je do sada poginulo oko 9.000 ljudi.
U međuvremenu, val vojnih udara koji je potresao Afriku posljednjih godina se nastavio.
U Nigeru, bivšoj francuskoj koloniji koja je ključni izvoznik uranijuma, vojnici su u julu srušili demokratski izabranog predsjednika zemlje.
Mjesec dana kasnije, vojnici su na sličan način izveli državni udar u Gabonu svrgavajući njegovog dugogodišnjeg vladajućeg predsjednika.
Narko ratovi u Latinskoj Americi
Nasilje narko-kartela bjesnilo je u dijelovima Meksika dok se bore oko teritorija i puteva snabdijevanja u Sjedinjene Države. Ali sukob nije ograničen samo na to. Nasilje je poraslo u drugim centralnoameričkim državama, poput Hondurasa, pa čak i u nekada miroljubivoj Kostariki, za koju se sada vjeruje da je glavno mjesto skladištenja i pretovara droge koja ide u Evropu.
Kolumbija je u međuvremenu dostigla rekord u proizvodnji koke, lista od kojeg se pravi kokain.
Druga područja
U jugoistočnoj azijskoj državi Mjanmaru, neki stručnjaci UN-a kažu da je u toku građanski rat između pobunjenika i vojske otkako je državnim udarom svrgnuta izabrana vlada Aung San Su Kyi.
Afganistan, dvije godine nakon što su talibani na čelu vlade u Kabulu koju podržava Zapad, suočava se s napadima militanata iz ogranka Islamske države, dok je djevojčicama i dalje zabranjeno srednje obrazovanje.
A u Jemenu, pobunjenici Huti koje podržava Iran i koalicija predvođena Saudijskom Arabijom koja se bori protiv njih tek treba da postignu trajni mirovni sporazum, zbog čega su militanti počeli ponovo pojačavati svoje napade posljednjih sedmica.
