Linkovi

Preminuo tvorac klonirane ovce Dolly


Dr. Ian Wilmut, vođa tima koji je stvorio ovcu Doli, stoji pored nje dok je izložena u Nacionalnom muzeju Škotske u Edinburgu, 9. aprila 2003. godine.
Dr. Ian Wilmut, vođa tima koji je stvorio ovcu Doli, stoji pored nje dok je izložena u Nacionalnom muzeju Škotske u Edinburgu, 9. aprila 2003. godine.

Umro je britanski naučnik dr. Ian Wilmut, jedan od tvoraca prvog kloniranog sisara na svijetu, ovce Dolly. Rad prof. Sir Iana Wilmuta, na Institutu Roslin u Edinburghu, postavio je temelje za istraživanje matičnih ćelija. Njegovo je nasljeđe stvaranje područja poznatog kao regenerativna medicina, koje ima golem potencijal da većem broju ljudi omogući duži i zdraviji život.

Za svoj uspjeh u kloniranju ipak nikad nije dobio Nobelovu nagradu.

Stvaranje Dolly 1996. je jedno od najvećih naučnih dostignuća 20. vijeka. Profesor Wilmut bio je među vođama tima koji je koristio ćeliju mliječne žlijezde odrasle ovce kako bi stvorili živu životinju koja je genetički identična donoru.

Proces je uključivao stavljanje DNK iz ćelije ovce u jajnu ćeliju druge ovce, iz koje je uklonjen genetički materijal. Istraživači su zatim stimulisali ovakvu jajnu ćeliju strujom i dodali određene hemikalije.

Takva jajna ćelija je usađena u surogat-majku ovcu koja je iznijela bremenitost do kraja i rodila Dolly, čiji je genetički materijal bio isti kao kao ovce od koje je DNK prebačena u jajnu ćeliju. Ovaj način kloniranja naziva se transfer jezgre somatske ćelije (Somatic cell nuclear transfer - SCNT).

Malo ljudi zna da je nakon kloniranja Dolly klonirano još nekoliko identičnih ovaca, čija su imena također počinjala s „D“: Daisy, Debbie, Diana i Denise. Sama Dolly je ime dobila prema pjevačici Dolly Parton.

Wilmut je rođen za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1944. godine, u Engleskoj. U djetinjstvu je radio na farmi, što ga je inspirisalo da upiše poljoprivredu, s fokusom na veterinu. Po završetku doktorskog studija, počinje raditi na Roslin institutu.

Bio je profesor emeritus na škotskom Institutu za regenerativnu medicinu pri Univerzitetu Edinburgh. Godine 2006. objavljena je njegova knjiga After Dolly: The Uses and Uses of Human Cloning, koju je napisao u koautorstvu s Rogerom Highfieldom.

Wilmut je uvijek priznavao da je njegov kolega, biolog Keith Campbell, otkrio ključni tehnološki protokol koji je omogućio rođenje Dolly.

Godine 2008. dobio je titulu „Sir“. Wilmut je preminuo 10. septembra 2023. u 79. godini, od komplikacija Parkinsonove bolesti.

Iz etičkih razloga, kloniranje životinja nikad nije zaživjelo, a kloniranje ljudi je zabranjeno. Neke životinje – poput konja za polo je moguće klonirati.

No, ovo otkriće nije ostalo samo naučni kuriozitet. Godinama nakon rođenja Dolly, japanski su istraživači, predvođeni nobelovcem Shinya Yamanakom, nadogradili rad prof. Wilmuta i pronašli način stvaranja ćelija koje se ponašaju na isti način kao embrionalne matične ćelije bez korištenja kloniranja, a koje se zovu Inducirane pluripotentne matične ćelije.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG