„Što uključuje i Krim, Krim je Ukrajina”, rekao je Komšić.
Rusija je anektirala poluotok Krim od Ukrajine 2014. godine. Zajedno sa Komšićem, u posjeti Ukrajini je i član predsjedništva Denis Bećirović.
U govoru Komšić je rekao kako dolazi iz zemlje „koja je također bila žrtva agresije i nasilnog otimanja teritorije”.
„Dolazim iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije. Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće vojne sile prema Bosni i Hercegovini prethodila je politička, medijska, ekonomska, i svaka druga agresija, uključujući i ona kulturološka - pokušaj poricanja kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njenih naroda, predstavljajući ih kao izmišljene, bez obzira na hiljadugodišnju historiju postojanja bosanske državnosti”, rekao je Komšić.
U govoru je podvukao sličnosti između BiH i Ukrajine, rekašvi kako je volja građana BiH koji su na referendumu glasali za nezavisnost BiH dočekana „agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom glavnog grada Sarajeva”.
„Nažalost, otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih prava i sloboda, bilо je samo uvertira za nastavak agresije koja je uslijedila u februaru 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, potčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju”, rekao je Komšić.
„Braneći svoje pravo da postoji i bude slobodna, Ukrajina danas plaća ogromnu cijenu odbrane tih temeljnih principa. Stoga moramo biti glasni i jasni u podršci Ukrajini i osuđivanju agresora”, kazao je Komšić u govoru.
