Dok se u EU ova oblast zakonski regulira što dovodi do smanjenja broja pušača, Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana za sada se primjenjuje samo u Federaciji BIH, dok u Republici Srpskoj nije prošao ni skupštinsku proceduru.
Evropska Unija planira smanjiti procenat pušača na 5%, a neke članice, poput Švedske i Slovenije, na dobrom su putu da to i ostvare. S druge strane, zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, praktično su postale poznate po konzumaciji duhanskih proizvoda i nalaze se u samom vrhu neslavne evropske liste.
Cigarete na dnevnoj osnovi konzumira 19,5 posto stanovnika Evropske unije starijih od 15 godina. 5,9 posto njih puši 20 ili više cigareta, a 12,6 posto manje od 20 cigareta dnevno, prema posljednjim dostupnim podacima iz 2019. godine, koje je prikupio Eurostat.
Najviše pušača u Bugarskoj, najmanje u Švedskoj
Najviše pušača ima Bugarska (28.2%), dok su zemlje s najmanje pušača Švedska (9.3%) i Island (11.2%). Ako se u obzir uzme konzumacija svih duhanskih proizvoda najveću stopu bilježe Grčka (42%) i Bugarska (38%), dok je najmanja u Švedskoj (7%), pokazuju podaci Statista.
U samom vrhu liste je i Srbija sa 37.6% pušača.
Iako BiH bilježi nešto manje pušača, 35,5 % među populacijom starijom od 15 godina, taj procenat je i dalje daleko viši od evropskog prosjeka.
Prema rezultatima Studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva, koju je radio Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, u ovom entitetu pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika, od čega 56,3% muškaraca i 31,6% žena.
Izloženost pasivnom pušenju u kući potvrđuje preko polovine ispitanika u FBiH (54,1%), a ispod polovine ispitanika (44,4%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na radnom mjestu. Preko polovine ispitanika u FBiH (52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na javnom mjestu.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, svaki treći stanovnik ovog bh. entiteta konzumira duhan.
U Republici Srpskoj, također, postoje zakoni o regulaciji duhana i duhanskih proizvoda, i to Zakon o reklamiranju duhana i duhanskih proizvoda, Zakon o zabrani prodaje duhana i duhanskih proizvoda maloljetnicima, a u pripremi je Zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, koji tek treba da prođe skupštinsku proceduru.
U Federaciji BiH je 28.05.2023. godine počela primjena Zakona o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom je propisana zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, radnim mjestima i u javnom prijevozu, kao i u privatnim sredstvima prijevoza u kojim se nalaze malodobne osobe.
Međutim, kazne će se početi naplaćivati tek za 12 mjeseci nakon početka primjene zakona, što znači da su inspekcijske mjere u ovom periodu preventivne, s ciljem da se pomogne svim pravnim subjektima da svoje poslovanje prilagode zakonskim regulativama.
Veliki broj pušača među djecom i mladima
Podaci istraživanja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2019. godine naglašavaju značaj problema pušenja među djecom i mladima u Federaciji FBiH.
Zavod za javno zdravstvo FBiH 2019. godine je proveo Globalno istraživanje među školskom djecom i mladima (GYTS), u kojem je učestvovalo 5,484 ispitanika.
Ovo istraživanje je pokazalo kako 24.4% školske djece trenutno koristi neki duhanski proizvod. Čak 13.8.% školske djece puši cigarete, a 16.1% školske djece trenutno koristi nargilu. Porazan je i podatak da 81,4% školske djece nikada nisu odbijeni zbog svojih godina pri kupovini duhanskih proizvoda.
„Najbolji lijek, pored zakonske regulative, je to da duhan i duhanski proizvodi ne smiju biti lako dostupni mladoj populaciji, te drastično povećanje cijena duhana i duhanskih proizvoda“, kazao je za Glas Amerike dr. Darko Marković, specijalista ginekologije, Nacionalni koordinator za kontrolu duhana i duhanskih proizvoda u Republici Srpskoj.
„Pušenje je bolest ovisnosti“
Proteklih godina, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH uradio je određena populaciona istraživanja koja su potvrdila da pušenje i dalje predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje u svim populacionim skupinama stanovništva.
Konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili tzv. pasivno pušenje, znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama.
„Sa aspekta struke utemeljene na dokazima, jedino pametno i učinkovito za zdravlje je prestati sa pušenjem. Nikada nije kasno uraditi nešto za svoje zdravlje, niti postoji ijedan razlog da radimo nešto protiv svog zdravlja“, kazala je za Glas Amerike dr. sc. Aida Ramić Čatak, dr. med., pomoćnica za stručne poslove ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Ona ističe da su u današnje doba kada su sve informacije dostupne, pušači uglavnom svjesni rizika po svoj život i zdravlje.
„Ali teško izlaze na kraj sa problemom usljed ovisnosti koju uzrokuje nikotin. Veliki je korak prihvatiti da je pušenje bolest ovisnosti“, dodaje ona.
Prema njenim riječima, nije važno da li je riječ o zdravstvenom problemu, finansijama ili okolini, svaki razlog je dovoljno dobar motiv za promjenu, koja pozitivno utiče na zdravlje.
„Prestati sa pušenjem nije lako, ali je moguće“, zaključuje doktorica Čatak.
