Prema podacima mikološkog društva MycoBiH, u BiH postoji oko 1500 vrsta gljiva i one imaju važnu ulogu u ekosistemima. Međutim, gljive naše zemlje su nedovoljno izučene i istovremeno su ugrožene usljed degradacije staništa.
„Gljive, zajedno s bakterijama, omogućavaju kruženje materije u prirodi. Njihova uloga u razgradnji odumrle organske materije je kolosalna i nazamjenjiva te omogućava nesmetano funkcionisanje bazičnih životnih procesa na Zemlji“, kazao je Nedim Jukić, magistar ekologije iz mikološkog društva MycoBH.
Gljive su, kako je naglasio Jukić, jedna od najvažnijih skupina organizama na našoj planeti Zemlji i njihova konzumna vrijednost je od sasvim sporedne važnosti u poređenju sa centralnom ulogom koju odigravaju u kopnenim ekosistemima.
Sposobnost gljiva da sa velikim brojem biljaka grade simbiontske odnose omogućava postojanje biljnog svijeta kakav danas poznajemo.
„Jednostavno rečeno, biljni svijet ne bi mogao opstati bez gljiva i obrnuto“, dodaje Jukić.
Procjenjuje se da je raznolikost gljiva u BiH veća od zabilježene
U Bosni i Hercegovini ne postoji zvanična institucija u državi koja se bavi inventarizacijom gljiva i koja bi sadržavala sveobuhvatne podatke o broju, distribuciji i učestalosti vrsta gljiva. Tek zahvaljujući naporima nekoliko pojedinaca, u Bosni i Hercegovini se radi na popisu vrsta gljiva i njihovom proučavanju.
„Postojeća zvanična lista ugroženih gljiva BiH je nestručno napravljena i neupotrebljiva. Mi možemo prezentirati podatke koje smo kao tim MycoBH prikupili i pohranili u našoj internoj bazi podataka, fungariju udruženja. U našoj bazi podataka zabilježeno je oko 1500 vrsta gljiva, a procjenjujemo da je raznolikost svijeta gljiva u Bosni i Hercegovini znatno veća“, dodaje Jukić.
Iz MycoBH kažu kako su trenutno jedina nevladina organizacija koja ima registrovan herbarij s fungarijem (zbirka gljiva) u Bosni i Hercegovini.
Ovo udruženje je kroz dosadašnji rad realizovalo procjene rizika za pojedine vrste gljiva u skladu sa relevantnim kriterijima Internacionalne unije za konzervaciju prirode (IUCN).
„Na taj način smo kreirali solidne smjernice mjerodavnim institucijama za dalje postupanje u vezi s konzervacijom vrsta, odnosno njihovih staništa. Nažalost, moramo otvoreno reći da po ovom pitanju do danas nema apsolutno nikakvih konkretnih aktivnosti“, dodaje Jukić ispred MycoBH.
Za očuvanje gljiva ključno je očuvanje staništa
Ugroženost gljiva je izraženija ako se u obzir uzme kontinuirani trend degradacije prirodnih staništa u našoj zemlji. Ovo uključuje sječe šuma, isušivanje zemljišta, izmjene autentične morfologije riječnih obala i obala potoka, izgradnju mini-hidrocentrala te eksploataciju treseta.
„Kada je u pitanju zaštita gljiva u našem okruženju najčešće se nažalost polazi sa jednim dosta pogrešnim pristupom. Naime, pro forma se sastavljaju popisi ugroženih i rijetkih gljiva te se zabranjuje njihovo prikupljanje, kako bi se ispunile neke od obaveza po ovom pitanju. Za pravilnu konzervaciju najugroženijih vrsta gljiva ključno je zapravo adekvatno zaštititi njihova prostorno ograničena ili dosta rijetka staništa koja naseljavaju“, naglašava Jukić.
Ljudi često nisu dovoljno dobro svjesni negativnih utjecaja na staništa, naročito prilikom komercijalnog, masovnog i sistematskog sakupljanja. Takve radnje su gaženje, pješke i vozilima, zagađenje te narušavanje staništa uklanjanjem površinskog sloja grabljama.
Zamjene s otrovnim vrstama
Iz MycoBH poručuju kako je najvažnije pravilo kojeg se moramo držati ukoliko se odlučimo za svijet gljivarenja da se ne prikuplja bilo koja vrsta za koju nismo sigurni 100% u njenu determinaciju.
Iz ovog društva pozivaju na oprez, jer su pri branju šampinjona, ali i drugih gljiva moguće i zamjene, a unutar roda šampinjona postoji i nekoliko vrsta koje su. Nažalost, slučajevi trovanja gljivama se događaju te imaprimjera kada su se ljudi otrovali kupljenim gljivama.
„S jedne strane imamo apsolutnu nepromišljenost pojedinaca koji su nesvjesno ili svjesno spremni dovesti u pitanje živote mnogih drugih kako bi ostvarili dobit, vjerovatno pritisnuti neimaštinom, a s druge strane ljude koji se, uzimajući u obzir nesređeno okruženje u kojem živimo, pomalno naivno odlučuju za kupovinu kod neprovjerenih prodavaca uz istovremeno elementarno nepoznavanje najpoznatijih i najčešćih jestivih i otrovnih vrsta gljiva“, dodaje Nedim Jukić za kraj.
