Američki predsjednik Joe Biden u petak će dočekati japanskog premijera Fumio Kishida u Bijeloj kući. Posjeta naglašava produbljivanje američko-japanskog strateškog saveza usljed regionalnih sigurnosnih prijetnji, uglavnom iz Kine, i Rusije, nakon invazije na Ukrajinu.
Uoči samita Biden-Kishida, američki državni sekretar Antony Blinken i ministar odbrane Lloyd Austin, zajedno sa svojim japanskim kolegama ministrom vanjskih poslova Hayashi Yoshimasom i ministrom odbrane Hamada Yasukazom, lansirali su niz promjena u odbrambenom stavu, aranžmanima vojne obuke i komandnim odnosima, uključujući planove za reorganizaciju jedinica američkih marinaca baziranih na Okinavi.
Promjene, objavljene u srijedu u Washingtonu, signaliziraju da dva saveznika ozbiljnije pritupaju mogućnosti rata u Indo-Pacifiku u slučaju kineskog napada na Tajvan ili nuklearnih udara Sjeverne Koreje. Na snagu se stavlja nova japanska Strategija nacionalne sigurnosti, objavljena u decembru, koja upozorava na mogućnost da "u budućnosti može nastati ozbiljna situacija u indo-pacifičkoj regiji, posebno u istočnoj Aziji", i poziva na sposobnost dugoročnijeg "protuudara” koji bi omogućio domašaj ciljeva u kontinentalnoj Kini.
Vlada pod rukovodstvom Kashida, takođe, planira udvostručiti japanski budžet za odbranu na skoro 2% njegovog bruto domaćeg proizvoda do 2027. godine, što bi naciju stavilo u prvih pet u svijetu po vojnim izdacima.
Sjedinjene Države podržavaju ove poteze. Sekretarka za medije Bijele kuće, Karine Jean-Pierre rekla je za Glas Amerike na brifingu u srijedu da će japanska nacionalna sigurnosna strategija bez presedana, te posvećenost ove zemlje jačanju svoje odbrane "osnažiti odvraćanje u regionu kako bi se unaprijedio mir i stabilnost u Indo-Pacifiku, ali i globalno."
Tokio je postepeno jačao svoje odbrambene sposobnosti u protekloj deceniji, kao odgovor na pojačane kineske vojne aktivnosti u Južnom kineskom moru, vodama oko Tajvana, kao i u Istočnom kineskom moru—posebno oko Senkakua, grupe ostrva na koje pravo polažu Japan, Kina i Tajvan. Ipak, najave objavljene u proteklom mjesecu iznenadile su mnoge posmatrače.
"Niko nije mislio da će se to dogoditi ovako brzo", rekao je Jeffrey Hornung, viši politikolog specijaliziran za sigurnost Japana i istočne Azije u organizaciji Rand Corp.
"Niko nije mislio da će se to dogoditi pod ovim premijerom koji nije poznat kao neko ko zagovara odbrambenu politiku na bilo koji način. Na kraju, on u suštini preokreće poslijeratnu odbrambenu politiku Japana na način koji niko nije mogao zamisliti”, rekao je Hornung za Glas Amerike.
Rat u Ukrajini - poziv za buđenje
Kineski napad na Tajvan i dalje je hipotetički, ali ruski rat protiv Ukrajine probudio je japansku javnost na mogućnost invazije jedne zemlje na drugu. To, u kombinaciji s kineskim slanjem ratnih brodova i borbenih aviona i ispaljivanjem balističkih projektila oko Tajvana kao odgovor na tadašnje američke napade. Prošlogodišnja posjeta predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi ostrvu uplašila je ljude, rekao je Zack Cooper, viši saradnik na institutu American Enterprise, koji se fokusira na američku strategiju u Aziji.
"Te dvije akcije (kineskog predsjednika) Xi Jinpinga i (ruskog predsjednika) Vladimira Putina, uvjerile su mnoge u Tokiju da, posebno u ovim autokratskim zemljama koje uglavnom vodi jedan lider, jednostavno ne možete biti sigurni kakve će akcije preduzeti", rekao je Cooper za Glas Amerike. "I tako, Japan sada mora da se pojača mnogo aktivnije nego što je bio spreman da to učini ranije."
U slučaju prevage kineskog napada na Tajvan, Tokio nastoji da ojača kapacitete kako bi se zaštitio i podržao oko 50.000 američkih vojnika koji trenutno djeluju u Japanu. Ovo će pomoći Sjedinjenim Državama u njihovom vjerovatnom potezu odbrane Tajpeja u sukobu u kineskom dvorištu.
"Trebamo jak Japan u bilo kakvom pokušaju odbijanja agresije ", rekao je Hornung.
Odgovornost Rusije
Podrška Tokija naporima koje predvode Sjedinjene Države da se uvedu sankcije Moskvi i pruži finansijska i humanitarna pomoć Ukrajini bila je ključna u osiguravanju podrške drugih partnera izvan NATO-a, uključujući Južnu Koreju, Australiju i Singapur.
„Bez Japana druge zemlje bi mnogo više oklijevale. To bi se više smatralo transatlantskim odgovorom na rusku invaziju na Ukrajinu, a ne globalnim odgovorom vodećih demokratija”, rekao je Cooper.
Japan će u maju biti domaćin samite G-7. Stoga je prije Washingtona, Kishida obišao Francusku, Italiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu kako bi koordinirao pristup Ukrajini i drugim tačkama dnevnog reda za predstojeći samit.
Kishida se trenutno suočava sa niskim rejtingom kod kuće zbog raznih skandala u koje su umiješani članovi njegovog kabineta.
Trgovinski odnosi
Dok su prijetnja Kine i Rusije približile saveznike, Sjedinjene Države i Japan ostaju razdvojeni u trgovini.
Bivši predsjednik Donald Trump 2017. godine povukao je Sjedinjene Države iz Transpacifičkog partnerstva, sporazuma iz 2015. godine o slobodnoj trgovini koji su dogovorili predsjednik Barack Obama i premijer Shinzo Abe.
Japan je nastavio sa sporazumom, koji je na kraju 2018. postao Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo ili CPTPP – sa blokom od 11 zemalja koji predstavlja jednu od najvećih zona slobodne trgovine u svijetu.
Uprkos uzastopnim nagovaranjima Tokija, Bidenova administracija se nije pridružila CPTPP-u, jer se smatra politički opasnim kod kuće, gdje je zaštitnički osjećaj visok – realnost koju Japan razumije, rekao je Shihoko Goto, direktor za geoekonomiju i indo-pacifičko poslovanje u Wilson Centru.
"Ono što će se vjerovatno dogoditi je da će se spomenuti CPTPP, ali neće biti nikakvog pritiska da se Sjedinjene Države pridruže", rekao je Goto za Glas Amerike.
SAD i Japan pokrenuli su "Ekonomski 2+2" dijalog početkom jula prošle godine, ali su pregovori bili fokusirani na povećanje ekonomske sigurnosti kao što je obezbjeđivanje lanaca nabavke, a ne na liberalizaciju trgovine.
Očekuje se da će Tokio slijediti korake Washingtona da uvede kontrolu izvoza naprednih poluvodiča i drugih osjetljivih tehnologija dvostruke namjene, kako bi se smanjio kineski ekonomski uticaj. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je u petak da će Peking "posvetiti veliku pažnju relevantnom potezu i odlučno štititi svoje interese".