Novi ciljevi
Predstavnici skoro 200 zemalja sastaju se u Kanadi u nadi da će napraviti sporazum za spas divljih životinja, biljaka i prirodnih staništa, po uzoru na Pariski sporazum, pravno obavezujući međunarodni dogovor o klimi, ističe Tajms (The Times) uz ocenu da je skup u Montrealu politički najvažniji momenat za prirodu u više od 10 godina.
Stručnjaci za konzervaciju prirode i političari smatraju da je 15. konferencija Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu – Cop15 – ključna za postizanje sporazuma o tome kako zaustaviti i preokrenuti propadanje prirode do 2030.
Studija koju je jesenas objavila nezavisna organizacija za zaštitu prirode WWF-Velika Britanija otkrila je da je između 1970. i 2018. svet izgubio 69 odsto životinjske populacije. Prošlonedeljni izvještaj Programa UN za životnu sredinu utvrdio je da bi finansiranje zaštite prirode trebalo da se poveća sa 154 milijarde dolara godišnje na 384 milijarde dolara do 2025. kako bi se ispunili ciljevi u pogledu biodiverziteta i klimatskih promjena.
Tokom 12 dana konferencije u Montrealu pregovaraće se o 22 cilja za zaštitu prirode i zaustavljanja izumiranja vrsta. Među ciljevima je suzbijanje invazivnih vrsta i smanjenje zagađenja i prekomerne eksploatacija vrsta, održivija poljoprivreda i postepeno ukidanje subvencija za poljoprivredu i ribolov koje smanjuju biodiverzitet.
Nijedan od 20 prethodnih ciljeva dogovorenih u Nagoji u Japanu 2010. godine nije ispunjen do 2020. godine, ukazuje Tajms, dodajući da će usljed toga ključno pitanje biti kako nove ciljeve implementirati na nacionalnim nivoima.
Konferencija o biodiverzitetu Cop15 prvobitno je planirana za 2020. u kineskom gradu Kuenmingu, ali je više puta odlagana zbog pandemije i pomjerana zbog kineske politike "nula kovida".
Sprječavanje šestog masovnog izumiranja
Na skupu u Montrealu koji ima za cilj novi globalni sporazumu za zaštitu onog što je ostalo od divljih životinja i prirodnih prostranstava, okupiće se više od 10.000 učesnika, među kojima će biti vladini zvaničnici, naučnici i aktivisti, navodi Rojters (Reuters).
Pregovarači se nadaju da će dvonedeljni samit, koji počinje u srijedu, 7. decembra, donijeti dogovor koji će do 2030. obezbijediti više "prirode" – životinja, biljaka i zdravih ekosistema – nego što postoji sada.
Međutim, kako će se taj napredak pratiti i mjeriti moraće da se dogovori svih 196 vlada pod Konvencijom o biološkoj raznovrsnosti (CBD) Ujedinjenih nacija.
Razgovori u Montrealu dolaze poslije višegodišnjih pregovora i poziva za zaštitu prirodnih resursa i zaustavljanje, kako naučnici kažu, šestog masovnog izumiranja.
Više od milion vrsta je sada u opasnosti da izumre, što je, kako ističe Rojters, brzina nestajanja kakva nije viđena u posljednjih 10 miliona godina. Prema nedavnom izvještaju UN, čak 40 odsto kopnenih površina Zemlje smatra se degradiranim.
Razgovori o biodiverzitetu pod okriljem UN, koji se održavaju svake dvije godine, nikada nisu privukli pažnju kao godišnji UN razgovori o klimatskim promjenama. Međutim, sve više raste svijest da zaštita prirode i kontrola klimatskih promjena idu zajedno.
Zdravi ekosistemi kao što su šume i livade morske trave imaju ključnu ulogu u kontroli globalnog zagrijavanja. Istovremeno, rast globalnih temperatura sve više ugrožava mnoge ekosisteme, kao i vrste koje nisu u stanju da se brzo prilagode ili da se presele u hladnije oblasti.
UN se nadaju da će ubijediti sve zemlje da se obavežu da će najmanje 30 odsto svojih kopnenih i morskih površina staviti pod zaštitu do 2030. godine po planu "30 do 30". Trenutno je samo oko 17 odsto svjetske kopnene površine pod nekom vrstom zaštite, dok je manje od osam odsto okeana zaštićeno.
Među 22 moguća cilja Cop15 biće i suzbijanje upotrebe pesticida, kao i ukidanje subvencija od oko 500 milijardi dolara za aktivnosti koje štete prirodi.
Međutim, nacrt sporazuma je i dalje ispunjen delovima u zagradama, što, prema navodima pregovarača, ukazuje na nepostojanje dogovora i na diskusije o stotinama spornih tačaka.
Među najspornijim pitanjima je kako osigurati da siromašne zemlje imaju finansijska sredstva potrebna za obnovu degradiranih područja, da li u dogovor uključiti napore za suzbijanje emisija koje izazivaju zagrijavanje i da li nametnuti rok za postepeno ukidanje pesticida.
Čak i cilj "30 do 30" postaje nezgodan kada se razmotre detalji, ističe Rojters, ukazujući da neke zemlje imaju ogromna kopnena ili okeanska prostranstva prepuna divljih životinja, dok druge nemaju.
'Pet jahača apokalipse biodiverziteta'
Dok se predstavnici zemalja iz cijelog svijeta okupljaju u Montrealu radi dogovora o zaštiti biodiverziteta, izvršna direktorka Programa UN za životnu sredinu Inger Andersen upozorila je da smo "u ratu sa prirodom" i da moramo da se "pomirimo", ukazuje Gardijan (The Guardian).
"Upravo smo dočekali osmomilijarditog člana ljudske rase na ovoj planeti. Rođenje bebe je, naravno, divno. Ali moramo da shvatimo da što više ljudi ima, to više stavljamo Zemlju pod težak pritisak", rekla je Andersen. "Što se tiče biodiverziteta, mi smo u ratu s prirodom. Moramo da se pomirimo s prirodom. Zato što priroda održava sve na Zemlji... nauka je nedvosmislena."
Šefica Programa UN za životnu sredinu rekla je da konačni tekst sporazuma mora da nađe rješenje za "pet jahača apokalipse biodiverziteta" – upotrebu zemljišta, prekomernu eksploataciju, zagađenje, klimatsku krizu i širenje invazivnih vrsta.
Očekuje se da će se na Cop15 okupiti više od 10.000 učesnika, a ministri će stići u drugoj nedelji da pomognu u finalizaciji teksta dogovora.
Između obezbjeđivanja hrane i očuvanja biodiverziteta
S upozorenjem naučnika da se samit održava u kritičnom trenutku za biodiverzitet, pri čemu polovina svjetskog bruto domaćeg proizvoda zavisi od zdravih ekosistema, postoji veliki pritisak da se postigne ambiciozan sporazum, ističe Politiko (Politico).
Samit se, međutim, takođe održava u vrijeme rata u Ukrajini i globalnih previranja, kada su mnoge zemlje dale prioritet bezbjednosti hrane u odnosu na biodiverzitet i izrazile nevoljnost u pogledu povećanja sredstava za napore u oblasti životne sredine.
S druge strane, ekolozi upozoravaju da neuspjeh u intenziviranju napora za obnavljanje prirode znači nove krize u hrani, velike ekonomske gubitke i pogoršavanje klimatskih promjena.
Pregovarači su takođe, ukazuje portal, zabrinuti da Peking koji predsjedava ovogodišnjim samitom ne čini dovoljno da navede zemlje ka ambicioznom dogovoru o spasavanju prirode.
Od Kine se očekuje da pomogne u postizanju kompromisa oko problematičnih pitanja – kao što su obezbjeđivanje finansiranja za biodiverzitet i obuzdavanje intenzivne poljoprivrede i ribarstva – kako bi se postigao sporazum. Pregovarači i eksperti kažu da nije jasno šta se Peking nada da će postići na samitu i koliko daleko će ići u insistiranju na ambicioznom dogovoru.
