Kako javlja Reuters, američki ljekari upozoravaju da porast broja slučajeva respiratornog sincicijalnog virusa (RSV) koincidira s porastom prenosa COVID-a i sezonom gripe koja je ranije od normalne, povećavajući spektar „trostruke epidemije" respiratornih bolesti ove zime.
U Bosni i Hercegovini još situacija nije alarmantna i nema puno slučajeva djece s ovom infekcijom u kliničkim centrima. Međutim, pedijatri viđaju povećan broj slučajeva respiratornih oboljenja koji se upućuju na kućno liječenje.
Šta je RSV i ko je u riziku
„Klinički, nalikuje virusu prehlade, međutim od njega se razlikuje po tome što kod male dojenčadi ispod 6 mjeseci može uzrokovati bronhiolitis, a rjeđe pneumoniju što zahtijeva hospitalizaciju“, kaže Slaven Krajina, pedijatar iz Doboja.
Najugroženija su, prema njegovim riječima, prijevremeno rođena djeca, jer zbog toga nemaju u potpunosti razvijena pluća, a njihova otpornost na infekcije zbog nedonešenosti je znatno smanjena.
Osim prijevremeno rođene djece, pod posebnim rizikom su starije osobe, a naročito imunokompromitovani pacijenti i osobe sa srčanim i plućnom oboljenjima.
„Gotovo sva djeca do navršene dvije godine dobiju infekciju uzrokovanu RSV-om, pod kliničkom slikom bronhiolitisa, odnosno bronhitisa, a većina ih se oporavi unutar 7-14 dana. Najčešće se takva djeca liječe ambulantno, dok djeca mlađa od 6 mjeseci sa težom kliničkom slikom zahtijevaju bolničko liječenje“ kazala je pedijatrica Belma Krdžalić Zečević iz Sarajeva.
Obzirom da je čovjek jedini rezervoar infekcije, virus se širi bliskim kontaktom, kapljicama sekreta poput kihanja, kašljanja ili poljupca s oboljelom osobom ili posredno preko kontaminiranih predmeta (npr. igračaka ili radnih površina) ili ruku.
„Simptomi RSV infekcije kod odraslih i starije djece uzrokuje blage znakove i simptome slične prehladi. To obično podrazumijeva: curenje ili zapušen nos, suhi i podražajni kašalj, povišenu tj. temperaturu, grlobolju, kihanje i glavobolju“, dodaje Krajina.
Kada se obratiti ljekaru
„Najčešće su simptomi blagi, slični prehladi. Međutim, kada dijete počne jako
kašljati i otežano disati, odmah se treba javiti ljekaru“, ističe Krdžalić Zečević.
Naime, u težim slučajevima RSV infekcija može se proširiti na donji respiratorni trakt, uzrokujući upalu pluća ili bronhiolitis — upala malih disajnih puteva.
„Ovdje simptomi podrazumijevaju groznicu, jak kašalj, zviždanje i pištanje u grudima, što se obično čuje pri izdisaju djeteta, ubrzano disanje ili otežano disanje sa „plesanjem“ grudnog koša, javlja se borba za dah, otežano hranjenje, te izuzetno rijetko boja kože postaje plavkasta“, naglašava Slaven Krajina.
Terapija RSV infekcija
„Terapija je simptomatska što podrazumijeva dobru toaletu nosa, snižavanje tj. temperature i rehidrataciju, dok kod teže djece koja zahtijevaju hospitalizaciju neophodno je dati hipertoni rastvor putem inhalacije, uz kiseoničnu potporu, ako je neophodno. Rutinsko davanje steroida i bronhodilatatora više se ne savjetuje, jer dokazano ne utiču na tok bolesti“, dodaje Krajina.
Također, djeca koja su rođena prije 29 sedmice, a imaju u podlozi srčane ili respiratorne tegobe trebaju primiti Synagis (palivizumab), prije očekivane sezone respiratornih infekcija.
„Vakcina Synagis je kod nas dostupna za nedonoščad i daje se po odgovarajućoj shemi“, navodi Krdžalić Zečević.
Kako se zaštiti?
Širenje RSV-a moguće je donekle spriječiti jednostavnim postupcima, posebno ako su prisutni simptomi prehlade.
„Jedna od najstarijih preventivnih mjera svih zaraznih bolesti jeste redovno pranje ruku, izbjegavanje mjesta gdje se okuplja mnogo ljudi, posebno zatvorene prostorije, ukoliko je to moguće izbjegavajte dijeliti djetetove i lične stvari (poput dude varalice, čaše, pribora za jelo), i na koncu, češće prati dječje igračke“, rekao je pedijatar Krajina.
Da li se rade testovi na RSV infekcije?
„Respiratorni sincicijalni virus se detektuje PCR metodom, što je moguće i kod nas, međutim rijetko je potrebno testiranje na RSV, jer su simptomi i klinička slika veoma slični svim drugim respiratornim infekcijama, tako da se liječi simptomatski pod kliničkom slikom bronhitisa kod starije djece, odnosno bronhiolitisa kod nedonoščadi, novorođenčadi i dojenčadi“, navodi dr. Belma Krdžalić Zečević.
Ona naglašava kako protokoli Američke Pedijatrijske Akademije iz novembra 2014. godine, koji su aktuelni i danas, navode da za postavljanje dijagnoze nije potrebno rutinski raditi laboratorijske analize, snimak pluća niti testirati dijete na RSV infekciju, nego se dijagnoza postavlja isključivo na temelju kliničke slike djeteta.
