Lista se temelji na podacima dostupnim u Elsevierovoj citatnoj i bibliografskoj bazi SCOPUS. Na listi za 2021. su se našli predsjedavajući Savjeta za nauku i umjetnost Univerziteta u Sarajevu, akademik prof. dr. Dejan Milošević, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, prof. dr. Izudin Džafić, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Željko Stević s Univerziteta Istočno Sarajevo, Benjamin Duraković s Internacionalnog univerziteta Sarajevo, Mirjana Maksimović s Univerziteta Istočno Sarajevo, Mevludin Glavić, Izet Mašić, akademik Asif Šabanović, akademik Zerem Enver, Asim Kurjak, Osman Sinanović i Almir Badnjević.
Značaj Stanford liste
Stanfordova lista je kreirana na osnovu standardiziranih informacija o citiranosti nizu drugih parametara koji otkrivaju koliko je rad nekog naučnika utjecajan u akademskoj zajednici.
Prikazani su podaci za uticaj u toku cjelokupne karijere, kao i uticaj u toku jedne godine. Naučnici su klasificirani u 22 naučna polja i 176 naučnih grana.
Autori liste, na čelu s Johnom P.A Ioannidisom navode da se često krivo interpretira utjecaj citiranosti svjetskih naučnika te je cilju dostizanja maksimalne objektivnosti kreirana ova javno dostupnu bazu podataka gdje su koristeći načela umjetne inteligencije koja se bave oblikovanjem algoritama posmatrali niz parametara važnih za objektivno vrednovanje svakog pojedinačnog naučnika.
Kontinuirani rad i posvećenost presudni za uspjeh naučnika
Dejan Milošević je na ovoj listi od njenog nastanka 2017. te u verzijama iz 2019. i 2020. On je na popisu za 2021. uvršten u dvije kategorije – uticaj naučnika tokom cjelokupne karijere, te uticaj u toku 2021. godine. Na prvoj listi je na 40 573. mjestu, a na drugoj ste na 50 808. mjestu. Milošević se na ovoj listi se nalazi u gornjoj četvritini, dakle među pola procenta najuticajnijih naučnika u svijetu.
U razgovoru za Glas Amerike, akademik Milošević naglašava kako je za njegov uspjeh presudan faktor kontinuirani rad. „Pratim veliki broj naučnih časopisa, referee sam za 50-tak časopisa, što iziskuje puno vremena. U toku sam, imam ideje i objavljujem puno radova, a ove godine već 12 u časopisima sa velikim impakt faktorom, većina radova samostalno ili sa članovima naše naučno-istraživačke grupe Samophys“ ističe Milošević.
Na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA postoji računarski klaster, na kojem se vrše simulacije i provjeravaju teorije. „Sa institucijama iz svijeta uglavnom sarađujemo kada simuliramo neki eksperiment, pošto kod nas nemamo sredstava za eksperimentalne aparature“, dodaje on.
Upravo su naučne saradnje s većim institutima izvan Bosne i Hercegovine jedan od važnih faktora naučnog razvoja i zemlje i pojedinca. Profesor Milošević ima saradnju s Max Born institutom i Njemačkoj, a najavio je i saradnju s evropskom laboratorijom ELI ALPS (Extreme Light Infrastructure).
Rad s mladima
Međutim, dr. Milošević je poznat i po nesebičnom dijeljenju znanja i radu s mladima, od voditelja tima na prvom učešću BiH na Olimpijadi iz fizika u Oslu, 1996. godine, pa do nedavne škole Connect održane tokom pandemije Covid-19.
„U sjećanju mi je ostalo jedno predavanje koje sam održao u srednjoj školi na poziv nastavnika fizika. Pitanje jednog učenika je bilo trivijalno: može li se 'zaraditi para' od te nauke. Pitanje me je zateklo“, sjeća se Milošević, „ali sada bih mogao potvrdno odgovoriti da može ako si dovoljno dobar, kao i u ostalim oblastima ljudske djelatnosti i onda nastaviti priču o ljepotama nauke i zadovoljstvu koje istraživač osjeća u procesu otkrivanja tajni prirode, ilustrujući to slikama naših rezultata.“
Profesor Milošević je dobitnik nagrade Georg Forster Research Award Alexander von Humboldt fondacije koja je veliki poticaj za naučnike iz manjih zemalja i zemalja u razvoju.
Međutim, da bi ovakvih rezultata bilo više, potrebno je raditi više na obrazovanju, njegovoj reformi te povećanju naučne pismenosti u BiH.
„Ovdje već dolazimo do politike i sprječavanja da se uradi PISA test na nivou BiH, pravdajući to nacionalnim razlozima. Da bismo znali kako nešto popraviti moramo prvo imati analizu stanja, a zatim donijeti strategiju kako to poboljšati“ kaže Milošević, ističući kako je u ovome potrebno i istrajati na njenoj realizaciji. „A ne da, kada na vlast dođu novi ljudi, oni kreću iz početka, sa pisanjem novih strategija i zakona, bez realizacije. Naravno, govorim o sistemskim rješenjima. Uvijek postoji manja grupa ljudi koja svojim entuzijazmom radi na poboljšanju STEM pismenosti, sprječavajući kompletno urušavanje društva po tom pitanju“, dodaje on.
Početkom ove godine, Milošević je objavio naučni rad u časopisu Optics Express koji je vezan za razumijevanje harmonika višeg reda. To su izvori koherentnog zračenja, kao kod lasera, ali sa mnogo većom energijom fotona, čestica koje su „nosioci svjetlosti“, što omogućava da se proučavaju atomski procesi na do sada nezabilježen način. Pomenuti rad je nastao iz praktičnih razloga, povezan sa eksperimentom koji se radi na Max Born Institutu u Berlinu. Njegove teorijske postavke su potvrđene i eksperimentalno, rezultatima njemačkih i američkih grupa istraživača.
Kako poboljšati naučno-istraživački rad u BiH
Ulaganja u naučno-istraživački rad u BiH su mala, univerziteti kao da podučavaju mlade samo da bi im oni otišli negdje u inostranstvo. Jedna od bitnih stvari za Bosnu i Hercegovinu jeste kako zadržati i privući mlade te kako privući investicije u nauku u BiH.
„Mijenjanje opšte klime u društvu i u naučnoj zajednici i bolji uslovi vodili bi većem učešću u međunarodnim projektima, pa u konačnici i u dobijanju međunarodnih projekata“, smatra Milošević.
On dodaje i kako je bitna administrativna pomoć za projekte. „Naime, nedavno sam sa kolegama iz Njemačke konkurisao na njihov Federalni projekt. Osoba iz administracije je bila zadužena za pisanje projekta, a mi smo napisali naučni dio“, opisuje Milošević svoje iskustvo u radu na projektima i dodaje kako Univerzitetu Sarajevo (UNSA) postoji Centar za istraživanje i razvoj UNSA te da je jedan od njegovih zadataka bi bila i pomoć u pisanju projekata. „U tom smislu bi taj centar trebalo kadrovski osnažiti.“, smatra Milošević.
Ističe kako je prije pet godina Savjet za nauku UNSA je donio strategiju razvoja naučno-istraživačkog „Nažalost, prvi element te strategije: formiranje registara naučnih i umjetničkih radova, istraživača i umjetnika, projekata i infrastrukture, još nije realizovan. Prvo treba znati šta imaš, tj. snimiti stanje, da bi mogao nešto tražiti.“
Na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA ove godine je došlo do obnove odsjeka zahvaljujući velikodušnom ulaganju dr. Eddyja Offermanna od skoro 4 miliona KM.
„Obnovljena je kompletna infrastruktura - vodovod, kanalizacija, električne instalacije, prvi put nakon pola vijeka. Što je važnije, na osnovu preciznih planova o našim potrebama, nabavljena je oprema za laboratorijske vježbe za studente i za naučnoistraživački rad“, ističe Milošević.
Ovo je pokazatelj kako se s relativnom malim ulaganjima u odnosu ua budžet Kantona Sarajevo ili entitetski budžet može puno postići.
Milošević smatra kako treba uvesti besplatno studiranje za sve studente koji izvršavaju obaveze na vrijeme, otvoriti radna mjesta za asistente istraživače, uvesti scientometrijske kriterije pri izborima u zvanja te nakon analiziranja stanja, krenuti sa ulaganjima u nauku, što bi za posljedicu imalo stvaranje instituta i naučnoistraživačkih centara i uspostavljanje saradnje sa privredom.
„Vlada KS je povećala ulaganja u nauku, što je pohvalno, ali postoji problem je u realizaciji tih sredstava. Oprema planirana po projektima dobijenim u septembru prošle godine još nije nabavljena, dio sredstava, planiran za konferencije, naučne posjete, plaćanje objavljivanja radova je izgubljen, a preostali dio za opremu još nije realizovan. Neki projekti su već trebali biti završeni, a još nisu ni dobili opremu na kojoj bi radili.“, dodaje Milošević.
Ovakva slika stanja u kojem je naučna zajednica nije samo u Kantonu Sarajevo nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Pri tome, zemlja ima dosta kvalitetnih ljudi, mladih željnih rada i saznanja, koji sticajem prilika bivaju prisiljeni odlaziti u inostranstvo i obično nemaju gdje da se vrate i nastave naučno-istraživački rad.
*„Prisutstvo profesora Miloševića i već niz godina na Stanford listi ukazuje na činjenicu da se u BiH mogu postići vrhunski rezultati bez obzira na uvjete koji su, za razliku od mnogih zapadnih zemalja, daleko od optimalnih. “
*editovano radi preciznosti 07/11/2022 u 14:24
