Najnovije
SAD: Hiljade marširale za prava na abortus
Hiljade pristaša prava na pobačaj okupilo se u subotu diljem Sjedinjenih Država, ljutito zbog mogućnosti da bi Vrhovni sud uskoro mogao poništiti značajnu odluku Roe protiv Wadea koja je legalizirala pobačaj u cijeloj zemlji prije pola stoljeća.
Protesti su započeli ono što organizatori predviđaju da će biti "ljeto bijesa" potaknuto objavljivanjem nacrta mišljenja 2. maja u kojem se pokazuje da je konzervativna većina suda spremna poništiti presudu iz 1973. kojom je utvrđeno ustavno pravo žene na prekid trudnoće.
Konačna presuda suda, koja bi mogla vratiti ovlasti zabrane pobačaja državnim zakonodavnim tijelima, očekuje se u junu. Otprilike polovica od 50 država spremna je zabraniti ili strogo ograničiti pobačaj gotovo odmah ako presuda bude ukinuta.
"Ako ne možete birati želite li imati dijete, ako to nije temeljno pravo, onda ne znam što jest", rekla je Brita Van Rossum, 62, dizajnerica krajolika koja je doputovala iz predgrađa Philadelphije kako bi se pridružila skupu za prava na pobačaj u glavnom gradu.
Prosvjednici koji su marširali pod sloganom "Zabrana naših tijela" izašli su na ulice od New Yorka i Atlante do Chicaga i Los Angelesa u znak bijesa za koji se demokrati nadaju da će pomoći u poticanju potpore njihovoj stranci i otupljivanju projiciranih republikanskih dobitaka na izborima u novembru.
Najveće demonstracije odvijale su se u Washingtonu, gdje se gomila koju su organizatori procijenili na 20.000 ljudi okupila kod Washington spomenika i uz laganu kišicu kako bi marširala duž National Mall-a pored američkog Capitola do samog Vrhovnog suda.
Skup je izvikivao povike "Sramota" dok su se demonstranti približavali mramornim stupovima zgrade suda.
Okružena policijom bila je skupina od nekoliko desetaka protuprosvjednika koji su držali natpise na kojima je pisalo: "Prekini nasilje u slučaju pobačaja" i "Ženska prava počinju u maternici".
Susret dviju strana povremeno je postajao napet. Prosvjednici za prava na pobačaj uzvikivali su: "Idite kući!", a jedan je muškarac udario protudemonstranta svojim posterom u glavu nakon što su razmijenjene psovke. Dok su prosvjednici protiv pobačaja odlazili, mahali su okupljenima, a nekolicina ih je povikala: "Zbogom, Roe protiv Wadea!"
Činilo se da je skup inače ostao miran, iako je ranije tokom dana viđeno da je najmanje jedan protuprosvjednik u pratnji zaštitara u Washingtonu.
Žene kao objekti
Raspoloženje je također bilo energično, a ponekad i napeto, u New Yorku dok su hiljade pristalica prava na pobačaj prešle Brooklyn Bridge na Manhattan, gdje su se suočile s nekoliko aktivista protiv pobačaja.
Policajci su stigli kako bi održali razmak između dviju skupina dok su se izmjenjivali ismijavanje i vulgarnosti. Publika se prorijedila u ranim poslijepodnevnim satima dok je kiša padala nad gradom.
Elizabeth Holtzman, 80-godišnja bivša kongresnica koja je predstavljala New York od 1973. do 1981., rekla je da procurjelo mišljenje Vrhovnog suda "žene tretira kao objekte, manje od punopravnih ljudskih bića".
Malcolm DeCesare, 34-godišnja medicinska sestra za intenzivnu njegu koja je prisustvovala skupu u Los Angelesu , rekla je da bi ukidanje prava na legalni pobačaj moglo ugroziti živote jer žene traže nesigurne alternative.
Odvjetnica za prava slavnih žena Gloria Allred ispričala je okupljenima o svom vlastitom "pobačaju iz uličice" kao mlada žena kada je zatrudnjela od silovanja prije Roea. Skoro sam umrla, ispričala je. – "Ostala sam u kadi u lokvi vlastite krvi."
Američki predstavnik Sean Casten i njegova 15-godišnja kći Audrey bili su među nekoliko tisuća pobornika prava na pobačaj koji su se okupili u parku u Chicagu.
Casten, čiji okrug uključuje zapadna predgrađa Chicaga, rekao je za Reuters da je "užasno" što će konzervativna većina na Vrhovnom sudu razmotriti oduzimanje prava na pobačaj i "osuditi žene na ovaj niži status".
Na prosvjedu za prava na pobačaj u Atlanti, više od 400 ljudi okupilo se u malom parku, dok je desetak protuprosvjednika stajalo na obližnjem pločniku.
Držeći natpis na kojem je pisalo "Zaustavite žrtvu djece", 23-godišnja Bria Marshall, nedavno diplomirala javno zdravstvo na Sveučilištu Kennesaw State, priznala je manji odaziv svoje grupe.
"Isus je imao samo malu grupu, ali njegova je poruka bila snažnija", rekla je Marshall.
Dok je curenje informacija iz Vrhovnog suda gurnulo abortus u prvi plan američke politike, nejasno je kako će se to pitanje odraziti na nadolazećim izborima.
Birači imaju niz prioriteta kao što je inflacija i mogu biti skeptični prema sposobnosti demokrata da zaštite pristup pobačaju nakon što nije uspio zakon koji bi učvrstio prava na pobačaj u saveznom zakonu.
Mnogi od onih koji su marširali u subotu izrazili su strah da bi ukidanje prava na pobačaj dovelo do erozije građanskih sloboda općenito.
"Ovo je uvreda za sve što vjerujem da bismo trebali biti", rekao je 73-godišnji glazbenik iz Los Angelesa Joel Altshuler. „Ako žena nema kontrolu nad onim što će se dogoditi s njezinim tijelom, onda smo se vratili u 1850., a ne u 1950. godinu.
See all News Updates of the Day
Vlasti RS-a zaslužne za najlošiju poziciju BiH na svjetskoj listi slobode medija
Bosna i Hercegovina (BiH), kako se moglo i očekivati, srozala se na novom Indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF), ovaj put na najlošijoj poziciji do sada. U odnosu prethodni Indeks, BiH je pala za 17 mjesta, i nalazi se na 81. poziciji.
U izvještaju, RSF konstatuje kako politički interesi guše novinarstvo u nekoliko zemalja koje su kandidati za prijem u Evropsku uniju (EU). Pored BiH, tu su Srbija i Albanija, a koje su lošije plasirane.
Bez obzira na pad, BiH je ostala u kategoriji problematičnih zemalja po pitanju medijskih sloboda, u kojoj se inače i nalazi.
„Za pad u oblasti slobode medija u Bosni i Hercegovini – u velikoj mjeri zaslužna je vlast u Republici Srpskoj”, kaže Pavol Szalai, šef Odsjeka RSF-a za EU i Balkan, u intervjuu za srpski servis Glasa Amerike.
Napadi na novinare i kriminalizacija klevete
Tokom prošle godine, novinare u RS-u, radeći svoj posao, pratili su napadi i političko djelovanje usmjereno na gušenje medijskih sloboda.
„Njen predsjednik, Milorad Dodik blizak saveznik ne samo Aleksandra Vučića, već Kremlja, učestalo verbalno napada novinare. Posljedica toga su fizički napadi na novinare u Republici Srpskoj”, kaže Szalai.
Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH, povodom Svjetskog dana slobode medija kaže kako je najnovija pozicija BiH na Indeksu slobode medija Reportera bez granica odraz uznemirujućeg trenda smanjenja medijskih sloboda.
Više incidenata zabilježeno je u Banja Luci u 2023. godini. Od novinara Euroblica i Srpskainfo Nikole Morače policija je tražila da otkrije izvora, a kada to nije učinio, dobio je, kako je ranije rekao, status osumnjičenog i oduzet mu je mobilni telefon.
Nakon toga, izgrebani su automobili novinara Morače i Aleksandra Trifunovića, glavnog i odgovornog urednika portala Buka. Ovaj incident se dogodio nakon što je Dodik na urednika portala Capital.ba i predsjednika Kluba novinara Banja Luka Sinišu Vukelića i kolege nazvao „spodobama”. Dodik je tada izjavio i kako postoje indicije da su novinari sami sebi oštetili automobile. Demantovala ga je policija koja je identifikovala napadača, a koji je, kako je prenio Trifunović, policiji rekao da je to uradio jer je nezadovoljan njihovim izvještavanjem.
Prema podacima Udruženja BH Novinari, Linija za pomoć novinarima evidentirala je 87 napada novinare u 2023. godini.
Kleveta u RS-u ponovo je postala krivično djelo, dvije decenije nakon što je izbačena iz krivičnog zakona.
Izmjene Krivičnog zakona RS-a, prema kojima je kleveta postala krivično djelo kažnjivo novčano ili kaznom zatvora, stupile su na snagu u augustu 2023. godine. Propisane novčane kazne sežu do 6.000 maraka. Novčana ili kazna zatvora do dvije godine predviđena je za „neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”.
„ (…) što je definitivno u suprotnosti sa evropskim standardima zaštite novinara od maltretiranja i zatvorskih kazni za klevetu”, kaže Szalai.
Prije kriminalizacije klevete, novinari, međunarodne organizacije, kao i strane ambasade u zemlji upozoravali su kako će to postati novi alat usmjeren protiv njih, ali i građana, što se i obistinilo.
Vlasti RS-a su na putu da usvoje i zakon o „stranim agentima”. Advokatica Jovana Kisin Zagajac rekla je prošlog mjeseca za bosanski servis Glasa Amerike: „Sve i jedna nevladina organizacija koja na bilo koji način bude potpomognuta pomoći iz međunarodnih izvora biće targetirana kao agent stranog uticaja.”
Osvrčući se na 2023. godinu, Vukelić je u ranijem razgovoru za bosanski servis Glasa Amerike rekao kako su medijske slobode u BiH danas mnogo manje nego prije 20-ak godina, što je „žalosno i zaista zabrinjavajuće”.
Medicentar, nevladina organizacija koja zagovara razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva u BiH, izvijestila je prošlog mjeseca kako su podnesene 72 krivične prijave za klevetu, a da se osam prijava odnosi na novinare i njihove urednike. Najviše krivičnih prijava je podneseno protiv građana, dok su prijave podnošene i protiv nepoznatih lica i javnih zvaničnika. Za sada, tužilaštva nisu podizala optužnice.
Ruska propaganda
„Povrh svega toga”, kaže Szalai iz RSF-a, „u Republici Srpskoj sveprisutna je ruska propaganda”.
Krajem prošle godine, Russia Today (RT) najavila je emitovanje programa na srpskom jeziku u BiH u ovoj godini.
EU, nakon što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini, suspendovala je emitovanje RT-a i drugih medija pod pokroviteljstvom Kremlja uz obrazloženje da tako žele da spriječe rusku kampanju dezinformisanja sa ciljem destabilizacije članica EU.
Ali, kablovski operateri u BiH, koji su u vlasništvu telekomunikacijske kompanije Mtel, koja je u vlasništvu Telekoma Srbija, i dalje imaju u ponudi RT na engleskom, kao i Russia 24.
Također, u regiji je dostupan i portal RT Balkan na srpskom i nekoliko stranih jezika, sa sjedištem u Beogradu, iako je EU zahtijevala zabranu.
Ivana Stradner, iz washingtonske Fondacije za odbranu demokratije, rekla je ranije za bosanski servis Glasa Amerike da „Rusija radi na svemu mogućem na produbi još veće razlike u Bosni i Hercegovini”.
Izvještaju je doprinio novinar srpskog servisa Glasa Amerike Milan Nešić.
Reporteri bez granica: Političke vlasti guše slobodu medija u svijetu
Slobodu medija širom svijeta ugrožavaju političari na vlasti - upravo ona strana koja treba da bude njihov garant, istaknuto je u izvještaju o medijskim slobodama za 2024. godinu nevladine organizacije Reporteri bez granica (RSF).
„Zaključak se zasniva na činjenici da je od pet pokazatelja korištenih u formulisanju izvještaja u najvećoj mjeri nazadovao politički indikator - za 7,6 poena”, navedeno je u izvještaju međunarodne nevladine organizacije usredsređene na zaštitu slobode medija.
Precizirano je da državne vlasti ne obezbjeđuju okruženje u kojem bi javnosti bile dostupne pouzdane, nezavisne i raznovrsne vijesti i informacije. U izvještaju se upozorava na zabrinjavajući nedostatak podrške i poštovanja autonomije medija, uz istovremeno povećanje pritisaka države i drugih političkih aktera na njih.
„U godini kada više od polovine svetske populacije izlazi na birališta, RSF upozoravaju da države i drugi politički akteri sve manje štite slobodnu medija - što je neophodan uslov postojanja svakog demokratskog sistema i ostvarivanje političkih sloboda”, navedeno je u izvještaju.
Ta ocjena upotpunjena je činjenicom da su čak i tri prvoplasirane države Indeksa medijskih sloboda doprinijele padu političkog pokazatelja ukupnog stanja.
„Uprkos tome što je zadržala prvu poziciju, Norveška se nalazi među državama u kojoj je zabilježen pad političkog indikatora. U trenutno osmoplasiranoj Irskoj zvaničnici tamošnjeg medijskog servisa bili su mete sudskog zastrašivanja, zbog čega ju je na mjestu drugoplasirane države naslijedila Danska. Iza nje je trećeplasirana Švedska”, navedeno je u izvještaju Reportera bez granica.
Također, precizirano je da su tri posljednjeplasirane države iz prošlogodišnjeg izveštaja Vijetnam, Kina i Sjeverna Koreja, svoje pozicije ustupile Afganistanu, Siriji i Eritreji.
„Posljednje dvije države su zone medijskog bezakonja u kojima je rekordan broj novinara priveden, nestao ili uzet za taoce”, navodi RSF u svom Indeksu medijskih sloboda za 2024.
Ruski mediji u veoma ozbiljnoj situaciji
Rusija je, prema izvještaju o slobodi medija RSF-a, napredovala za dva mjesta i nalazi se na 162. poziciji. Takav trend je u izvještaju obrazložen kao posljedica drastičnijeg nazadovanja drugih država usljed ugrožavana medijskih sloboda u njima.
Rusija se nalazi među najgore kotiranim državama u kojima su mediji u veoma ozbiljnoj situaciji, zajedno sa Kinom, Sjevernom Korejom, Eritrejom, Afganistanom i Sirijom.
„To skreće pažnju na njen globalni učinak, jer se broj novinara označenih kao strani agenti ili nepoželjni povećava, a medijski radnici se proizvoljno pritvaraju”, navedeno je u dijelu izvještaja o Rusiji.
Među pritvorenima je Alsu Kurmasheva, novinarka Radija Slobodna Evropa, koja se u ruskom zatvoru nalazi od oktobra 2023. na osnovu optužbi da se nije prijavila kao strani agent.
Posljednjih godinu i po dana u pritvoru je proveo i novinar Wall Street Journala žurnala Evan Gershkovich, uhapšen u martu 2023, i optužen za navodnu špijunažu.
Neposredno uoči objave izvještaja o slobodi medija - u Rusiji je blokirana internet stranica RSF-a.
Pavol Salaj, predstavnik RSF-a za Evropsku uniju i Balkan, to ne vidi kao slučajnost.
„Reporteri bez granica mnogo čine kako bi pomogli prognanim ruskim novinarima onemogućenim da rade u svojoj zemlji, ali i novinarima u Ukrajini koji izvještavaju o ratu. Preduzimamo konkretne pravne, finansijske i druge mjere da pomognemo ruskim medijima, koji su u većini slučajeva, zabranjeni. Brojni novinari koji su prisiljeni na izgnanstvo označeni su kao strani agenti. Zabrane i kazne postaju sve oštrije. Sada su i Reporteri bez granica postali mete zbog svog angažmana. Međutim, u ovom slučaju primijenili smo isto tehničko rješenje koje služi kao pomoć drugim medijima. I naša stranica je, uprkos ruskoj mjeri, dostupna u Rusiji. Sve to samo jača našu motivaciju da nastavimo sa podrškom pouzdanim novinarima koji izvještavaju o Rusiji, ratu u Ukrajini i borimo se protiv ruske propaganda”, rekao je Salaj za Glas Amerike.
Više od 1.500 ruskih novinara izbjeglo je sa teritorije te zemlje od početka agresije na Ukrajinu - 24. februara 2022, navodi u izvještaju RSF.
SAD - zemlja čija je medijska sfera u problemu
Sjedinjene Države su, prema izvještaju o slobodi medija RSF-a, nazadovale za deset pozicija – sa 45. na 55. mjesto i prešle iz kategorije djelimično zadovoljavajućih među države u kojima je medijska sfera u problematičnoj situaciji.
Salaj ukazuje na znatne podeljenosti u društvu što, kako kaže, utiče i na podjele unutar američke medijske sfere.
„Notirani su brojni politički motivisani napadi na medije i nezavisno novinarstvo. U nekim dijelovima SAD-a novinari su hapšeni u redakcijama u kojima rade. U Americi je prošle godine ubijen jedan novinar. Situacija dosta varira širom američkih država. Jasno je da postoje političke snage - u koje ne spada savezna vlada već drugi subjekti - koje čine sve da podriju nezavisno novinarstvo u Sjedinjenim Državama. Amerika bi trebalo da se ravna sa drugim državama Zapada i da, kao demokratska zemlja, ne dozvoljava da novinari plaćaju životom zbog svog rada“, rekao je Salaj.
Ruski novinari u egzilu osiguravaju protok vijesti u zemlju u kojoj vlada cenzura
Obračun Moskve sa ruskim medijima koji nude nezavisno izvještavanje o ratu u Ukrajini navelo je stotine novinara da pobjegnu iz zemlje. Međutim, dok su u egzilu, ovi medijski djelatnici su pronašli načine da održe protok vijesti u zemlju koja je pod strogom cenzurom.
Kraj jedne ere - sve manje reportera lokalnih medija u Washingtonu
Jonathan Salant voli da sakuplja predmete: figurice predsjednika i poznatih ličnosti, značke iz kampanje, skoro 40 godina novinarskih propusnica...
Ali više od svega, voli da sakuplja priče.
Jedna od omiljenih je iz 2023, kada se nekoliko članova delegacije New Jerseyja u Kongresu založilo za njega da sačuva posao nakon što ga je Star-Ledger, dnevnik iz Newarka, otpustio, što znači da je New Jersey ostao bez reportera u Washingtonu zaduženog da prati Kongres.
Priče o otpuštanju novinara lokalnih medija ponavljaju se širom SAD-a skoro 20 godina, kako je sve više zajednica, zbog finansijskih problema u medijskoj industriji, ostalo bez svojih predstavnika - novinara u glavnom gradu zemlje.
Taj gubitak, kaže Salant, je loš za demokratiju.
"Građani su ti koji gube jer nema nikoga ko vodi računa o tome šta tačno rade njihovi izabrani predstavnici", izjavio je.
Salant, koji sada sa još jednim kolegom prati događaje na Capitol Hilu za Pittsburgh Post-Gazette iz Pennsylvanije je raritet: novinar koji živi u Washingtonu i pokriva nacionalnu politiku za jedan lokalni medij. Prije dvije decenije, stotine reportera nalik njemu su radile u prestonici. Sada ih je ostalo samo 60, prema podacima Udruženja regionalnih reportera.
Oni su postali "ugrožena vrsta", a posljedice za zajednice širom zemlje su ogromne", kaže Tim Franklin, koji se nalazi na čelu Medill inicijative za lokalne medije pri univerzitetu Northwestern.
Glas Amerike je pitao nekoliko reportera koji iz Washingtona izvještavaju za lokalne medije kakav će efekat to ostaviti na zemlju.
Iako dolaze iz geografski i demografski sasvim različitih gradova kao što su Atlanta, San Francisco i Spokane u Washingtonu, svi su imali isti odgovor: imati manje reportera na terenu u Washingtonu znači manju odgovornost za zakonodavce i gubitak osjećanja povezanosti Amerikanaca sa njihovim glavnim gradom i odlukama koje se tu donose, a koje na njih najviše utiču.
U predsjedničkoj izbornoj godini - u vrijeme sve većih stranačkih podjela u washingtonskoj politici i sve manjeg povjerenja u medije - te brige su posebno izražene.
Teško je videti sve manji broj reportera koji pokušavaju da pozivaju na odgovornost političare - kaže Sabrina Eaton, koja od 1994. godine prati washingtonsku politiku za dnevnik Plain Dealer iz Clevelenda. Ona procjenjuje da je u vreme kada je počela da radi taj posao, Ohio je imao oko 20 reportera u Washingtonu. Sada je, kako kaže, jedina.
"Ako niko ne ostane da obavještava ljude o tome šta rade njihovi predstavnici u Kongresu, to je tragedija", kaže ona.
Smanjenje broja regionalnih reportera koji rade u Washingtonu je dio šireg trenda u industriji lokalnih medija. Prema izveštaju Medill inicijative za lokalne medije iz 2023, Sjedinjene Države su izgubile skoro trećinu svojih dnevnih listova od 2005.
Finansijski izazovi su razlog za mnoga zatvaranja. A kada lokalni mediji zapadu u finansijske probleme, dopisnici iz Washingtona su često prvi koje eliminišu, kažu novinari koji su govorili za Glas Amerike.
"Sva ta smanjenja polako nagrizaju demokratiju", kaže Margaret Patterson, profesorica novinarstva na univerzitetu Duquesne u Pittsburghu i bivša reporterka za sada ugašeni Pittsburg Press.
To što imaju svog reportera u Washingtonu pomaže građanima Pittsburgha da budu angažovani i sagledaju nacionalnu politiku na nezamjenjiv način, dodaje ona.
Osjećanje dužnosti
Za Tiju Mitchell, dopisnicu dnevnika Atlanta Journal Constitution, činjenica da je jedina reporterka u prijestolnici koja se fokusira na Georgiju je velika odgovornost.
"Ima tako mnogo toga što treba pokriti iz ugla Georgije. Osjećam odgovornost da učinim sve što mogu", kaže ona za Glas Amerike.
Upravo je zavšila snimanje podcasta u svom ormanu gde je, kako kaže, zvuk bolji. To je jedan od nekoliko načina na koje pokušava da informiše svoju publiku.
"Želim da ljudi kod kuće u Georgiji kažu - Pratim Atlanta Journal Constitution jer mi pomaže da znam šta se dešava, pomaže mi da pratim šta rade moji izabrani zvaničnici, da donosim upućene odluke kada glasam", kaže.
Za Mitchell, to uključuje pokrivanje drugog kruga izbora za Senat u Georgiji, 5. januara 2021. Pobjednici, Jon Ossoff i Raphael Warnock, su demokratama obezbijedili tjesnu kontrolu nad Senatom. Dan kasnije, izvještavala je iz Kongresa za vreme pobune 6. januara.
"Ta dva dana su vjerovatno najmonumentalniji dani moje karijere. Učvrstili su značaj Georgije ali također, rekla bih, značaj demokratije", kaže Mitchell.
Pošto su i Georgia i Pennsylvania neopredjeljene države, publika će se oslanjati na Mitchell i Salanta u ovoj izbornoj godini da pruže informacije o stavovima lokalnih i nacionalnih kandidata o ekonomiji, imigraciji, poljoprivredi, socijalnoj pomoći i drugim pitanjima.
Kolege Mitchell i Salanta se, takođe, oslanjaju na njih. U Pittsburghu, reporterka koja prati gradsku skupštinu Hallie Lauer tijesno sarađuje sa deskom Post-Gazette u Washingtonu.
"Naša strategija je da balansiramo teme iz kampanje sa onim šta misle birači", kaže Lauer, sjedeći u prostorijama za novinare u gradskoj skupštini Pittsburgha.
Ona i Salant sarađuju na temama relevantnim za publiku u Pittsburghu, kao što su infrastruktura i industrija prirodnog gasa. Pretplatnici mogu da pročitaju njihove izvještaje u štampanom nedjeljniku, ili na websiteu.
Kada su ovog proljeća govorili za Glas Amerike, njihove novine i sindikat su pregovarali o uslovima rada, bez postizanja sporazuma.
Pa ipak, publika Post-Gazette je koncentrisana u jugozapadnoj Pennsylvaniji, i nijedan drugi medij iz države nema dopisnika u Washingtonu, kažu.
"Brine me ostatak države", kaže Lauer.
Medijske pustinje
Regioni koji nemaju posebne, lokalne medije sada su poznati kao medijske pustinje. 203 američka okruga prošle godine nije imalo lokalne medijske organizacije, prema podacima Medill inicijative za lokalne medije. Šire gledano, više od polovine američkih okruga nema pristup ili ima ograničeni pristup pouzdanom lokalnom izvještavanju.
A manje od 25 država ima regionalne reportere koji imaju akreditacije da prate Kongres, prema podacima press galerije američkog Senata.
"Ne možemo da imamo funkcionalni, efikasni angažman u demokratskom procesu bez vesti", kaže Patterson. "Treba da nam bude stalo, jer postoji veo ispod kojeg operiše javni sektor kada nema nijednog čuvara koji obraća pažnju".
Shira Stein, dopisnica San Francisco Chroniclea u Washigntonu, se slaže:
"Suština je da gubite mehanizam za pozivanje na odgovornost", kaže ona. "Čak i ako živite u Kaliforniji, važno je da omogućite ljudima da osećaju tu vezu i razumiju šta se događa na nacionalnom nivou a što bi moglo da utiče na njih."
Nacionalni mediji često izvještavaju na suviše opšti način da bi lokalne zajednice mogle da razumiju kako politika eventualno utiče na njih, kaže Stein.
Zajednice koje su izgubile lokalne medije mogu da iskuse niz negativnih posljedica. Nekoliko akademskih i medijskih studija je pokazalo da smanjenje rada lokalnih medija doprinosi opadanju građanskog angažovanja i povjerenja u medije, i povećanju polarizacije, vladine korupcije i netačnih informacija. A u izbornoj godini, te posljedice mogu biti još ozbiljnije.
Tim Franklin, šef Medill inicijative za lokalne medije, brine kako će gubitak reportera koji izvještavaju iz Washingtona doprinijeti stranačkim podjelama.
"Regionalni reporteri su zaobilazili zauzimanje republikanske ili demokratske strane, navlačenje stranačkih "dresova" da bi pisali o stvarima koje bi trebalo da su nestranačke i važne za sve", kaže. "Sada gubimo tu sposobnost."
Na brifinzima za novinare i tokom interakcija sa zakonodavcima, ti reporteri često funkcionišu kao "zamjenici" svoje publike, što je još jedna korist koju čitaoci i gledaoci gube kada lokalni mediji u okviru štednje ukinu washingtonski biro.
"Nažalost, kada zajednice izgube regonalne reportere, one gube svoje prestavnike ovdje, na Capitolu, u Bijeloj kući, koji postavljaju pitanja koja su najvažnija za te zajednice", kaže dopisnik iz Washingtona Orion Donovan Smith iz Spokesman-Review, časopisa iz Spokanea, grada u državi Washington.
Prema Smithovim riječima, on je jedini reporter stalno smješten u prijestolnici ne samo iz te države, već i cijelog sjeverozapadnog Pacifika.
Kada želi da čuje vesti, publika može da se okrene nacionalnim vijestima. Ali, kaže Smith, "New York Times i Washington Post ne izvještavaju o Spokneu".
U svojoj kući u Marrylandu, Jonathan Salant je svjestan koliko je njegov posao rijedak ovih dana. Pa ipak, najviše ga brine publika iz svih dijelova zemlje koja nema nekog poput njega u Washingtonu.
"Uvijek kažem da je moj posao da građanima kažem šta rade njihovi izabrani predstavnici", kaže Salant. "Ljudi koji trpe su oni kod kuće, jer nema nikoga ko će za njih da motri na ponašanje javnih zvaničnika".
Reporteri: Liam Scott, Cristina Caicedo Smit; Urednice: Jessica Jerreat i Amy Reifenrath; Grafika: Matt Houston.
Misija OSCE-a: Novinarstvo u BiH se suočava sa egzistencijalnim izazovima
Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH, povodom Svjetskog dana slobode medija kaže kako je najnovija pozicija BiH na Indeksu slobode medija Reportera bez granica odraz uznemirujućeg trenda smanjenja medijskih sloboda.
