Linkovi

Najnovije

SAD: Hiljade marširale za prava na abortus

Abortion rights demonstrators rally May 14, 2022, on the National Mall in Washington, during protests across the country.
Abortion rights demonstrators rally May 14, 2022, on the National Mall in Washington, during protests across the country.

Hiljade pristaša prava na pobačaj okupilo se u subotu diljem Sjedinjenih Država, ljutito zbog mogućnosti da bi Vrhovni sud uskoro mogao poništiti značajnu odluku Roe protiv Wadea koja je legalizirala pobačaj u cijeloj zemlji prije pola stoljeća.

Protesti su započeli ono što organizatori predviđaju da će biti "ljeto bijesa" potaknuto objavljivanjem nacrta mišljenja 2. maja u kojem se pokazuje da je konzervativna većina suda spremna poništiti presudu iz 1973. kojom je utvrđeno ustavno pravo žene na prekid trudnoće.

Konačna presuda suda, koja bi mogla vratiti ovlasti zabrane pobačaja državnim zakonodavnim tijelima, očekuje se u junu. Otprilike polovica od 50 država spremna je zabraniti ili strogo ograničiti pobačaj gotovo odmah ako presuda bude ukinuta.

"Ako ne možete birati želite li imati dijete, ako to nije temeljno pravo, onda ne znam što jest", rekla je Brita Van Rossum, 62, dizajnerica krajolika koja je doputovala iz predgrađa Philadelphije kako bi se pridružila skupu za prava na pobačaj u glavnom gradu.

Prosvjednici koji su marširali pod sloganom "Zabrana naših tijela" izašli su na ulice od New Yorka i Atlante do Chicaga i Los Angelesa u znak bijesa za koji se demokrati nadaju da će pomoći u poticanju potpore njihovoj stranci i otupljivanju projiciranih republikanskih dobitaka na izborima u novembru.

Najveće demonstracije odvijale su se u Washingtonu, gdje se gomila koju su organizatori procijenili na 20.000 ljudi okupila kod Washington spomenika i uz laganu kišicu kako bi marširala duž National Mall-a pored američkog Capitola do samog Vrhovnog suda.

Skup je izvikivao povike "Sramota" dok su se demonstranti približavali mramornim stupovima zgrade suda.

Okružena policijom bila je skupina od nekoliko desetaka protuprosvjednika koji su držali natpise na kojima je pisalo: "Prekini nasilje u slučaju pobačaja" i "Ženska prava počinju u maternici".

Susret dviju strana povremeno je postajao napet. Prosvjednici za prava na pobačaj uzvikivali su: "Idite kući!", a jedan je muškarac udario protudemonstranta svojim posterom u glavu nakon što su razmijenjene psovke. Dok su prosvjednici protiv pobačaja odlazili, mahali su okupljenima, a nekolicina ih je povikala: "Zbogom, Roe protiv Wadea!"

Činilo se da je skup inače ostao miran, iako je ranije tokom dana viđeno da je najmanje jedan protuprosvjednik u pratnji zaštitara u Washingtonu.

Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade
Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade

Žene kao objekti

Raspoloženje je također bilo energično, a ponekad i napeto, u New Yorku dok su hiljade pristalica prava na pobačaj prešle Brooklyn Bridge na Manhattan, gdje su se suočile s nekoliko aktivista protiv pobačaja.

Policajci su stigli kako bi održali razmak između dviju skupina dok su se izmjenjivali ismijavanje i vulgarnosti. Publika se prorijedila u ranim poslijepodnevnim satima dok je kiša padala nad gradom.

Elizabeth Holtzman, 80-godišnja bivša kongresnica koja je predstavljala New York od 1973. do 1981., rekla je da procurjelo mišljenje Vrhovnog suda "žene tretira kao objekte, manje od punopravnih ljudskih bića".

Malcolm DeCesare, 34-godišnja medicinska sestra za intenzivnu njegu koja je prisustvovala skupu u Los Angelesu , rekla je da bi ukidanje prava na legalni pobačaj moglo ugroziti živote jer žene traže nesigurne alternative.

Odvjetnica za prava slavnih žena Gloria Allred ispričala je okupljenima o svom vlastitom "pobačaju iz uličice" kao mlada žena kada je zatrudnjela od silovanja prije Roea. Skoro sam umrla, ispričala je. – "Ostala sam u kadi u lokvi vlastite krvi."

USA-ABORTION/PROTESTS
USA-ABORTION/PROTESTS

Američki predstavnik Sean Casten i njegova 15-godišnja kći Audrey bili su među nekoliko tisuća pobornika prava na pobačaj koji su se okupili u parku u Chicagu.

Casten, čiji okrug uključuje zapadna predgrađa Chicaga, rekao je za Reuters da je "užasno" što će konzervativna većina na Vrhovnom sudu razmotriti oduzimanje prava na pobačaj i "osuditi žene na ovaj niži status".

Na prosvjedu za prava na pobačaj u Atlanti, više od 400 ljudi okupilo se u malom parku, dok je desetak protuprosvjednika stajalo na obližnjem pločniku.

Držeći natpis na kojem je pisalo "Zaustavite žrtvu djece", 23-godišnja Bria Marshall, nedavno diplomirala javno zdravstvo na Sveučilištu Kennesaw State, priznala je manji odaziv svoje grupe.

"Isus je imao samo malu grupu, ali njegova je poruka bila snažnija", rekla je Marshall.

Dok je curenje informacija iz Vrhovnog suda gurnulo abortus u prvi plan američke politike, nejasno je kako će se to pitanje odraziti na nadolazećim izborima.

Birači imaju niz prioriteta kao što je inflacija i mogu biti skeptični prema sposobnosti demokrata da zaštite pristup pobačaju nakon što nije uspio zakon koji bi učvrstio prava na pobačaj u saveznom zakonu.

Mnogi od onih koji su marširali u subotu izrazili su strah da bi ukidanje prava na pobačaj dovelo do erozije građanskih sloboda općenito.

"Ovo je uvreda za sve što vjerujem da bismo trebali biti", rekao je 73-godišnji glazbenik iz Los Angelesa Joel Altshuler. „Ako žena nema kontrolu nad onim što će se dogoditi s njezinim tijelom, onda smo se vratili u 1850., a ne u 1950. godinu.

See all News Updates of the Day

Grenell o protestima u Srbiji: Ne podržavamo one koji na silu zauzimaju zgrade institucija

Richard Grenell tokom kampanje za Donalda Trumpa u Michiganu, novembar 2024. (AP Photo/Paul Sancya)
Richard Grenell tokom kampanje za Donalda Trumpa u Michiganu, novembar 2024. (AP Photo/Paul Sancya)

Richard Grenell, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trumpa za specijalne misije, podijelio je u objavi na X-u snimak sa studentskih protesta u Srbiji uz komentar da je važno da pustiti da se čuju različiti glasovi, ali da "nema podrške za one koji podrivaju vladavinu prava i na silu upadaju u državne institucije".

"Uvijek je važno da možete da dignete glas i da vas čuju. Ali, svi moraju osuditi nasilje i držati se mirnih demonstracija. Demokratski proces se mora poštovati. Ne podržavamo one koji podrivaju vladavinu prava i na silu zauzimaju zgrade državnih institucija. Ako vam se ne sviđa zakon ili lider, onda radite na smjeni - ali nemojte posezati za nasiljem", napisao je Grenell.

Ovo je prva reakcija koja se čula iz nove američke administracije o protestima u Srbiji koji traju već nedjeljama, zbog pogibije 15 ljudi prilikom rušenja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Studenti, koji nedjeljama blokiraju fakultete, traže da im se ispuni pet zahtjeva - među kojima nije smena vlasti.

Richard Grenell je u drugom Trumpovom mandatu imenovan za izaslanika za specijalne misije.

U prvom mandatu je služio kao direktor nacionalnih obavještajnih agencija, bio je i ambasador u Njemačkoj i specijalni predsjednički izaslanik za mirovne pregovore Srbije i Kosova.

Od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Grenel je dobio Orden srpske zastave prvog stepena za "istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između dvije zemlje".

Bjelorusi glasaju na izborima, a Lukašenko bi trebao produžiti 30-godišnju vladavinu

Žena glasa tokom predsjedničkih izbora u Bjelorusiji na biračkom mjestu u glavnom gradu Minsku, 26. januara 2025.
Žena glasa tokom predsjedničkih izbora u Bjelorusiji na biračkom mjestu u glavnom gradu Minsku, 26. januara 2025.

Bjelorusi glasaju u nedjelju na izborima, a očekuje se da će predsjednik Aleksandar Lukašenko doći do pobjede bez osporavanja za sedmi mandat, produžavajući svoju trodecenijsko autoritarnu vladavinu. Lukašenko je na vlasti Bjelorusiji od 1994. godine.

Biračka mjesta su otvorena u 8 ujutro na prvom predsjedničkom glasanju u Minsku otkako je Lukašenko ugušio masovne proteste protiv svoje vladavine 2020. On je od tada dozvolio Moskvi da koristi bjelorusku teritoriju za invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Opozicija i Zapad rekli su da je Lukašenko namjestio posljednje izbore i da su vlasti razbili demonstracije, pri čemu je više od hiljadu ljudi i dalje u zatvoru.

Svi Lukašenkovi politički protivnici su ili u zatvoru - neki su držani bez komunikacije - ili u egzilu zajedno sa desetinama hiljada Bjelorusa koji su pobjegli nakon 2020.

"Svi naši protivnici i neprijatelji treba da shvate: nemojte se nadati, nikada nećemo ponoviti ono što smo imali 2020. godine", rekao je Lukašenko na stadionu u Minsku tokom ceremonije u petak.

U Bjelorusiji je zabranjena kritika snažnog čovjeka. Većina ljudi sa kojima je AFP razgovarao u Minsku i drugim gradovima izrazila je podršku njemu, ali su se i dalje bojali davanja svojih prezimena.

Ostali kandidati koji se bore protiv Lukašenka izabrani su da bi izbori dali demokratski izgled i malo njih zna ko su oni.

„Glasaću za Lukašenka jer su se stvari poboljšale otkako je postao predsjednik [1994.]”, rekao je 42-godišnji farmer Aleksej u malom selu Gubiči na jugoistoku Belorusije.

Ali, kao i mnogi u Bjelorusiji, on je zabrinut zbog rata u susjednoj Ukrajini.

Ruske trupe su 2022. ušle u Ukrajinu iz nekoliko pravaca, uključujući i iz Bjelorusije. Sljedeće godine Rusija je poslala taktičko nuklearno oružje u zemlju koja se graniči sa zemljama NATO-a.

Aleksej je rekao da želi "da ne bude rata".

Narativ vlade je bio da kaže da je Lukašenko garantovao mir i red u Bjelorusiji, optužujući lidere uličnih protesta 2020. da siju haos.

Ujedinjene nacije procjenjuju da je oko 300.000 Bjelorusa napustilo zemlju od 2020. godine, uglavnom u Poljsku i Litvaniju.

Oni neće moći da glasaju, jer je Belorusija ukinula glasanje u inostranstvu.

Senat odobrio Hegsetha za sekretara za odbranu glasanjem 51-50

Pete Hegseth, kandidat predsjednika Donalda Trumpa za sekretara za odbranu na izlasku sa pretresa za potvrdu u senatskom Odboru za oružane snage, 14. januara 2025.
Pete Hegseth, kandidat predsjednika Donalda Trumpa za sekretara za odbranu na izlasku sa pretresa za potvrdu u senatskom Odboru za oružane snage, 14. januara 2025.

Senat je odobrio nominaciju Petea Hegsetha, kandidata predsjednika Donalda Trumpa za sekretara za odbranu, uglavnom po stranačkoj liniji, sa 51 glasom za i 50 protiv.

Presudni glas u Senatu koji ima 100 članova dao je potpredsjednik JD Vance. To je tek drugi put u američkoj historiji da potpredsjednik, koji ujedno ima funkciju predsjednika Senata, mora da glasa za nekog kandidata da bi se prevazišao neriješeni rezultat glasanja od 50 prema 50.

„Imamo sjajnog sekretara za odbranu i veoma sam sretan”, rekao je Trump novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, nakon što je obišao područja pogođena požarima u Kaliforniji.

Protiv Trumpovog kandidata glasao je utjecajni senator Mitch McConnell, bivši lider republikanaca u Senatu, kao i još dvije senatorke - Lisa Murkowski sa Aljaske, i Suzan Collins iz Mainea.

Glasanje u petak kasno uveče uslijedilo je poslije višednevne debate u Senatu o tome da li je Hegseth podoban za najvišu civilnu ulogu u američkoj vojsci.

Na pretresu za potvrdu ranije ovog meseca, Hegseth je zakonodavcima rekao da će vratiti stanje odgovornosti u američku vojsku.

Dobio je podršku predsjedavajućeg senatskog odbora za oružane snage Rogera Wickera koji je izjavio: „Prt Hegseth ima odlučnost i sredstva da sprovede stvarne promjene. Unijeće novi ratnički duh u Pentagon.”

Međutim, demokrate u Senatu su kritikovale Hegsetha zbog ranijih izjava o ženama i transrodnim osobama koje služe u vojsci, kao i zbog optužbi za seksualni napad, pijanstvo na poslu i loše upravljanje finansijama dvije neprofitne organizacije za veterane na čijem je čelu bio. Jedna od tih organizacija bila je u minusu 500.000 dolara, poslije čega je premješten na nižu funkciju.

Ranije ove nedjelje, senatori su dobili izjavu pod zakletvom od Danielle Hegseth, bivše supruge Hegsethovog brata, koja je navela da je zlostavljao svoju drugu bivšu ženu, Samanthu Hegseth. U izjavi nije opisala zlostavljanje, i rekla je da nije bila očevidac tog ponašanja. U izjavi za NBC News koji je prvi objavio priču, Samantha Hegseth je rekla: „U mom braku nije bilo fizičkog zlostavljanja.”

Senator Jack Reed, najviše rangirani demokrata u senatskom odboru za oružane snage izjavio je u četvrtak da nije zadovoljan Hegsethovim odgovorima na njegova pitanja o izvještajima da će Trumpova administracija uvesti odbor koji će provjeravati i ocjenjivati da li su visoki vojni zvaničnici podobni za službu.

„Vidjeli smo da se to dešava u drugim mjestima širom svijeta, gdje su vojske podvrgnute volji političkih lidera koji imaju određena politička stanovišta i strasti, i tada u suštini više nisu vojska već produžetak političkih aspiracija svog 'velikog vođe'. Ne smijemo da dozvolimo da to vidimo ovdje, u Americi”, rekao je Reed.

Potpredsjednik JD Vance glasa da bi potvrdio Petea Hegsetha za novog sekretara za odbranu, 24. januara 2025. (Foto: AP/Televizija Senata)
Potpredsjednik JD Vance glasa da bi potvrdio Petea Hegsetha za novog sekretara za odbranu, 24. januara 2025. (Foto: AP/Televizija Senata)

Hegseth, bivši TV voditelj konzervativnog kanala Fox News također je služio kao oficir Nacionalne garde u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo, i autor je nekoliko knjiga.

"Nemam sličnu biografiju kao sekretari za odbranu iz posljednjih 30 godina", rekao je Hegseth senatorima u uvodnom izlaganju. "Ali kao što mi je predsjednik Trump rekao, više puta smo stavljali na čelo Pentagona ljude sa navodno ispravnom biografijom, bilo da su u pitanju penzionisani generali, akademici ili direktori vojnih kompanija. I gdje nas je to dovelo?"

Hegseth je rekao da će mu, ukoliko bude potvrđen, prioriteti biti prijetnja koju predstavlja Kina, i odbrana domovine, dok će SAD preorijentisati i povući iz učešća u dešavanjima na Bliskom istoku. Također je obećao da će ponovo podići moral vojnicima i ukinuti inicijative o raznovrsnosti za koje smatra da su štetne za uspostavljanje vojske zasnovane na zaslugama.

Na pitanje kako vidi svoju potencijalnu ulogu, Hegseth je odgovorio: "U isključivanju bilo čega što ne doprinosi našoj demokratiji iz odluka koje se donose unutar Pentagona. Koji ste rod... Koje ste rase... Šta mislite o klimatskim promjenama. Vaša savjest i vaša vjera ne bi trebalo da imaju bilo kakav uticaj na to da li ćete biti unaprijeđeni i da li ćete biti izabrani da idete na West Point ili neku drugu školu. Jedina stvar koja treba da je važna jeste - koliko ste sposobni u obavljanju svog posla? Koliko ste izvrsni na svom poslu?"

Glasanje o potvrdi Petea Hegsetha za šefa Pentagona 24. januara 2025. (Foto: AP/Televizija Senata)
Glasanje o potvrdi Petea Hegsetha za šefa Pentagona 24. januara 2025. (Foto: AP/Televizija Senata)

Hegseth je prvi sekretar za odbranu koji je služio kao niži oficir na liniji fronta, i prvi sekretar iz generacije koja se borila u ratovima poslije 11. septembra.

Senatske demokrate kažu da Hegsethovo iskustvo u rukovođenju dvjema neprofitnim organizacijama za vojne veterane, sa manje od stotinu zaposlenih, nije dovoljno da bi upravljao ogromnim Sekretarijatom za odbranu.

"Zapošljavamo vas da budete direktor jedne od najkompleksnijih, najvećih organizacija na svijetu. Mi smo board direktora u ovom slučaju. Ne znam nijedan korporativni bord direktora koji bi zaposlio direktora koji kaže - znate, ranije sam bio supervizor stotinu ljudi", rekao je demokratski senator Gary Peters.

Pentagon ima više od 3 miliona zaposlenih u vojsci i budžet od 857 milijardi dolara.

Hegseth je također bio suočen sa optužbama za seksualni napad i javno pijanstvo dok je radio na Fox News. Senator Reed je rekao da istraga koju je FBI vodio o Hegsethu nije dovoljna.

"Nemate karakter, smirenosti i kompetenciju za položaj u odbrani", rekao je Reed, dodajući da je glasao za svih devet prethodnih kandidata za sekretara za odbranu, uključujući i kandidate za vrijeme Trumpovog prvog mandata.

Svi članovi američke vlade prolaze kroz provjeru biografije i etičku reviziju.

Hegseth je tvrdio da su optužbe protiv njega dio koordinisane kamapnje blaćenja koju vode ljevičarski mediji i da su uglavnom potekle od anonimnih izvora.

Hegseth je kritikovan i zbog ranijih komentara o raznovrsnosti u vojsci i izjava da žene ne treba da učestvuju u borbenim operacijama. Međutim, sada je obećao da će žene imati uloge u kopnenim operacijama dok on bude sekretar za odbranu.

Srebrenica: Komunikacijom do međusobnog razumijevanja i uvažavanja

Sjednica foruma za bezbjednost
Sjednica foruma za bezbjednost

Forum za bezbjednost u Srebrenici održan je zbog rastuće napetosti između Bošnjaka i Srba nakon postavljanja krstova pored nišana u Memorijalnom centru Kragljivode.

Zaključci gotovo petosatnog vijećanja su da se pokrene imovinsko-pravna procedura kako bi obje vjerske zajednice dobile zemljišta za mezarja i groblja. Učesnici foruma su se saglasili da se uzdrže od podizanja dalje napetosti, te da je potrebno poboljšati komunikaciju između vjerskih lidera

Nakon što je prošle godine na svom privatnom posjedu podigao crkvu preko puta Memorijalnog centra u Kragljivodi, Luka Babić, iguman manastra Karno je na pravoslavni praznik Bogojavljenje, 19. januara, uz obred, sa članovima porodica, postavio krstove na mjesto za koje pretpostavljaju da bi moglo biti približna lokacija spomenika na kojem su bila ispisana imena trojice mještana srpske nacionalnosti, nastradalih u Prvom svjetskom ratu.

Postavljanje krstova neposredno uz nišane u Memorijalnom centru Kragljivode uznemirilo je Bošnjake koji su danas jedini stanovnici ovog sela. Odbornici Skupštine Srebrenica iz reda bošnjačkog naroda, zajedno sa mještanima, podnijeli su krivičnu prijavu protiv igumana Luke Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, kao i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) zbog izazivanja vjerske i nacionalne netrpeljivosti.

Sa ciljem sprječavanja daljeg porasta napetosti, u Srebrenici je održan Forum za bezbjednost na kojem su, uz predstavnike lokalne vlasti i policije, učestvovali vjerski lideri, kao i predstavnici OHR-a i OSCE-a.

„Ljudima ne smetaju krstovi, ne smeta obilježavanje, ljudima i nama je zasmetao način na koji je to urađeno. Nama valja zajedno živjeti, ovo je naš grad, grad svih nas i veoma je važno kako se mi postavimo, zbog naše djece, zbog budućih generacija i nadam se da će i ti naši odnosi akobogda, nadam se da će biti bolje. Dogovorili smo da se češće viđamo, da ćemo otvoriti mogućnosti Srebrenici da ide u tom pozitivnom pravcu, rekao je na konferenciji za medije nakon Foruma za bezbjednost”, Damir ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica

Iguman Luka Babić se javno izvinio svima koji su njegov čin shvatili kao uvredu:

„Ja se izvinjavam bilo kome ko je ovaj čin shvatio kao uvredu. Niti je to inat niti je uvreda. Ja sam tu već petnaest godina, obnavljam srpske manastire, groblja, crkvišta i nikad nikom nisam ništa uzeo tuđe”, kaže Babić.

Načelnik opštine Srebrenica, Miloš Vučić obavijestio je javnost da su rezultat foruma tri zaključka oko koji su se učesnici jednoglasno složili: „Jedan zaključak je imovinsko-pravne prirode: pokrenućemo proceduru kako bi obje vjerske zajednice dobile zemljište za svoja mezarja i groblja. Drugi je da je potrebno da se svi uzdržimo od daljih ekscesa kako bi održali mir i stabilnost kod naroda i treći zaključak je da povećamo nivo komunikacije među samim religijskim liderima.”

Ključni rezultat foruma za bezbjednost, istaknuto je na konferenciji za medije, jeste započinjanje komunikacije koja tokom dugog perioda nije postojala.

Počele deportacije ilegalnih migranata iz Amerike

Migranti iz Gvatemale u autobusu poslije leta za deportaciju iz SAD u Gvatemala Cityju, Gvatemala, 24. januara 2025. (Foto: Instituto Guatemalteco de Migracion/Handout via REUTERS)
Migranti iz Gvatemale u autobusu poslije leta za deportaciju iz SAD u Gvatemala Cityju, Gvatemala, 24. januara 2025. (Foto: Instituto Guatemalteco de Migracion/Handout via REUTERS)

Američki vojni avioni C-17 počeli su da odvoze ilegalne migrante iz Sjedinjenih Država po naređenju predsjednika Donalda Trumpa u petak, dok se Pentagon sprema da pošalje još više vojnika na južnu granicu, uključujući elitne 82. vazdušno-desantne divizije vojske.

Američki vojni avioni C-17 počeli su da odvoze ilegalne migrante iz Sjedinjenih Država po naređenju predsjednika Donalda Trumpa u petak, dok se Pentagon sprema da pošalje još više vojnika na južnu granicu, uključujući elitne 82. vazdušno-desantne divizije vojske.

Američki vojni avioni su već ranije korišteni za transfer ljudi iz jedne zemlje u drugu, tokom povlačenja Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021. Ovo je bio prvi put u posljednje vreme da su korišteni za prebacivanje migranata iz Sjedinjenih Država, rekao je jedan zvaničnik.

Trump je prvog dana na funkciji proglasio ilegalnu imigraciju za nacionalnu vanrednu situaciju, i zadužio američku vojsku da pomogne bezbjednost granica, naložio je široku zabranu azila i korake za ograničavanje državljanstva za djecu rođenu na američkom tlu.

Njegovom izvršnom naredbom od 20. januara naloženo je Pentagonu da pošalje vojnika koliko god je potrebno da bi se stekla potpuna kontrola nad južnom granicom Sjedinjenih Država.

Dva američka vojna aviona, od kojih je svaki prevozio oko 80 migranata, doletjela su iz Sjedinjenih Država u Gvatemalu, rekao je američki zvaničnik Reutersu. Pentagon je rekao da će američka vojska obezbijediti letove za deportacije više od 5.000 imigranata koje drže američke vlasti u El Pasu u Texasu i San Diegu u Kaliforniji.

Trumpova administracija je početkom nedjelje saopštila da će američka vojska poslati 1.500 dodatnih aktivnih vojnika na granicu sa Meksikom. Američki zvaničnici rekli su Reuersu da se vojska sprema da pošalje drugi talas trupa na granicu sa Meksikom već sljedeće nedjelje, koji će vjerovatno uključiti trupe iz 82. vazdušno-desantne jedinice.

Zvaničnik je rekao da bi dodatne trupe mogle da se broje u hiljadama, ali formalna odluka nije donijeta. Trupe iz 82. vazdušno-desantne divizije obično su spremne da se rasporede u kratkom roku za krize širom svijeta, obično u zonama sukoba, a ne na granici Sjedinjenih Država sa Meksikom.

Reuters je ranije objavio da je bilo neformalnih razgovora o slanju čak 10.000 vojnika, iako konačna cifra nije određena i broj trupa će zavisiti od nekoliko faktora, uključujući vojnu spremnost. Tokom prvog mandata, Trump je naredio da 5.200 vojnika pomogne u obezbjeđenju granice sa Meksikom. Bivši demokratski predsjednik Joe Biden je također rasporedio aktivne trupe na granici.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG