Linkovi

Izdvojeno

Dodik saslušan Tužiteljstvu BiH zbog vile na Dedinju

Milorad Dodik ulazi u Tužiteljstvo BiH, Sarajevo, 22. mart 2022.
Milorad Dodik ulazi u Tužiteljstvo BiH, Sarajevo, 22. mart 2022.

Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), saslušan je u Tužiteljstvu BiH u svojstvu osumnjičenog u predmetu Pavlović banka, u vezi sa spornom kupovinom vile u Beogradu.

Iz Tužiteljstva BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije potvrdili da je Dodik - inače lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska (RS) - pozvan u svojstvu osumnjičene osobe.

Riječ je o istrazi o tome kojim novcem ili kreditom je kupio vilu u glavnom gradu Srbije. "Radi se na predmetu i ne možemo davati više informacija", rekli su iz Državnog tužiteljstva.

Dodik negira sve navode Tužilaštva BiH.

Šest godina istrage

Istraga o Dodikovoj kupovini vile 2007. godine u naselju Dedinje u Beogradu traje od 2016. godine.

Dodik je vilu u Beogradu navodno kupio za 750.000 eura kreditom kasnije prodane Pavlović banke iz Bijeljine u BiH.

Dodikova vila na Dedinju, Beograd.
Dodikova vila na Dedinju, Beograd.

Krivičnu prijavu u slučaju kupovine vile protiv Dodika je podnijela 2015. godine Srpska demokratska stranka (SDS), oporbena strana u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Tada su iz SDS-a ustvrdili da je Dodik vilu na Dedinju kupio gotovinom pri čemu je ishodio fiktivni kredit kod "Pavlović banke" koji mu je poslužio kao pokriće za tu "sumnjivu transakciju".

Tokom pretrage "Pavlović banke" koju su proveli istražitelji u njoj nije pronađen primjerak ugovora o Dodikovom kreditu niti je on evidentiran u centralnom registru koji se vodi kod Centralne banke BiH.

Predmet istrage bili su i preminuli vlasnik "Pavlović banke" Slobodan Pavlović i troje zaposlenika. Nakon jednomjesečnog pritvora svi su pušteni na slobodu.

Slobodan Pavlović je smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći krajem 2021. u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je bio državljanin. Pavlovića su, kao i troje zaposlenika, iz Tužiteljstva teretili ili i dalje sumnjiče zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i pranja novca.

Iz Tužiteljstva BiH su 2016. godine naveli da se vodi istraga o tome da li su osumnjičeni učestvovali u pranju novca preko navodnog kredita od 750.000 eura odobrenog Miloradu Dodiku 2007. za kupovinu vile u Beogradu, kao i kredita odobrenog 2008. koji je poslužio za prikrivanje nepostojećeg kredita iz 2007.

Dodik je 2016. negirao sve optužbe, pa i onu koja se odnosi na tvrdnju da je zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade RS-a, čiji je bio premijer u to vrijeme.

"Je l' ima pečat Vlade? Hoćete li da pogledate? Nemate šta vjerovati, imate oči pa pogledajte! U obrazloženju Tužilaštva BiH za određivanje mjera pritvora, tvrde upravo da nemaju ta tri dokumenta. Kao što vidite, ugovor postoji. Ugovor o kreditu iz 2007. godine postoji, može da ga vještači ko hoće, a Tužilaštvo mora da povuče svoje odluke, jer su politički motivisane", govorio je Dodik 2016. godine.

Šest godina kasnije, Dodik kaže da kredit vraća od novca koji dobije od iznajmljivanja vile u Beogradu, koja je pod hipotekom.

Glavni tužitelj suspendiran tokom istrage

Goran Salihović, bivši glavni tužitelj, suspendiran je nakon tri godine vršenja dužnosti i to nakon afere "Transkript", u čijem su središtu novinar Mato Đaković i Dodik.

U transkriptu je navedeno kako je Đaković Dodiku rekao da nema potrebe za brigu jer je dobio obećanje od Salihovića da neće biti krivično gonjen, između ostalog, u slučaju Pavlović banke.

Protiv Salihovića je prvo pokrenut disciplinski postupak, a nakon toga podignuta je optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti.

Salihović se tereti da je pribavio imovinsku korist u iznosu višem od 25 hiljada eura, odnosno, da je od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu. Predmet je i dalje u toku na Općinskom sudu u Sarajevu.

Bez optužnica, istrage obustavljene ili traju predugo

Protiv Milorada Dodika dosad je pokrenuto više istraga i više od 30 tužbi po raznim osnovima, međutim bez konkretnih rezultata.

Neke od posljednjih tužbi tiču se vrijeđanja na nacionalnoj osnovi članice Centralne izborne komisije, ali i afere ikone koja nikad nije dobila svoj epilog.

Dodik je, podsjećamo, ruskom ministru vanjskih poslova krajem 2020. poklonio ikonu za koju je Ukrajini ustvrdila da je dio njezine kulturne baštine zbog čega je pokrenuta istraga da se utvrdi porijeklo ikone ali i kako je završila kod Dodika.

Trenutno je aktivan predmet u vezi s Dodikovim namjerama za neustavnim prenošenjem nadležnosti s države na entitet, odnosno podrivanjem ustavnog poretka.

Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije Dodiku, televizijskoj stanici pod njegovom kontrolom i još dvojici zvaničnika zbog "značajne korupcije i destabilizirajućih aktivnosti", naveli su iz američke vlade u februaru 2022.

Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza, prate Dodikovu prijetnju da će povući Srbe iz Oružanih snaga BiH i drugih institucija na državnom nivou, potencijalno uništavajući Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. i otvarajući put za povratak sukoba.

U izjavama o ponovljenim i pojačanim sankcijama, u odnosu na one iz 2017. godine, stoji da im je fokus korupcija za koju su američki zvaničnici rekli da podupire Dodikovo političko djelovanje.

See all News Updates of the Day

Trump: Lider Ukrajine da se brže kreće prema miru ili gubi zemlju; Zelenski: Predsjednik SAD zarobljen u ruskim dezinformacijama

Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.
Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.

Američki predsjednik Donald Trump je rekao za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je "diktator bez izbora" i poručio mu da je bolje da se brzo djeluje kako bi osigurao mir ili će ostati bez zemlje.

Trump je govorio nekoliko sati nakon što je Zelenski uzvratio na njegovu sugestiju da je Ukrajina odgovorna za rusku invaziju 2022. godine, rekavši da je američki predsjednik zarobljen u ruskom balonu dezinformacija.

"Diktatoru bez izbora, Zelenskom je bolje da se brzo djeluje ili će ostati bez zemlje", napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social Media.

Zelenski, koji se u srijedu u Kijevu sastao s Trumpovim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom, rekao je da bi volio da Trumpov tim ima "više istine" o Ukrajini, dan nakon što je Trump rekao da Ukrajina "nikada nije trebala započeti" sukob s Rusijom.

Ukrajinski lider je rekao da je Trumpova tvrdnja da je njegov rejting samo 4% ruska dezinformacija i da će svaki pokušaj da se on zamijeni neće uspjeti.

"Imamo dokaze da se o ovim brojkama raspravlja između Amerike i Rusije. Odnosno, predsjednik Trump... nažalost živi u ovom prostoru dezinformacija", rekao je Zelenski za ukrajinsku TV.

Najnovija anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, s početka februara, kaže da 57% Ukrajinaca vjeruje Zelenskom.

Manje od mjesec dana nakon svog predsjedničkog mandata, Trump je promijenio američku politiku prema Ukrajini i Rusiji, okončavši pokušaj Washingtona da izoluje Rusiju zbog invazije na Ukrajinu telefonskim razgovorom sa Putinom i razgovorima između visokih američkih i ruskih zvaničnika.

Trump je rekao da bi se mogao sastati sa Putinom ovog mjeseca. Kremlj je rekao da bi priprema takvog sastanka mogla potrajati duže.

Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.
Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.

Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.

"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.

Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.

Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.

Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.

"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.

Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.

"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.

Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.

Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.

Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.

Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.

Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.

Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.

Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".

Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.

Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.

Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.

Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.

Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima

Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.

Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.

Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.

„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.

Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.

„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.

Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.

„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.

U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.

„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.

Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.

„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.

Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.

„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.

Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.

Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.

Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.

"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.

"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG