Linkovi

Izdvojeno

Dodik saslušan Tužiteljstvu BiH zbog vile na Dedinju

Milorad Dodik ulazi u Tužiteljstvo BiH, Sarajevo, 22. mart 2022.

Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), saslušan je u Tužiteljstvu BiH u svojstvu osumnjičenog u predmetu Pavlović banka, u vezi sa spornom kupovinom vile u Beogradu.

Iz Tužiteljstva BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije potvrdili da je Dodik - inače lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska (RS) - pozvan u svojstvu osumnjičene osobe.

Riječ je o istrazi o tome kojim novcem ili kreditom je kupio vilu u glavnom gradu Srbije. "Radi se na predmetu i ne možemo davati više informacija", rekli su iz Državnog tužiteljstva.

Dodik negira sve navode Tužilaštva BiH.

Šest godina istrage

Istraga o Dodikovoj kupovini vile 2007. godine u naselju Dedinje u Beogradu traje od 2016. godine.

Dodik je vilu u Beogradu navodno kupio za 750.000 eura kreditom kasnije prodane Pavlović banke iz Bijeljine u BiH.

Dodikova vila na Dedinju, Beograd.
Dodikova vila na Dedinju, Beograd.

Krivičnu prijavu u slučaju kupovine vile protiv Dodika je podnijela 2015. godine Srpska demokratska stranka (SDS), oporbena strana u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Tada su iz SDS-a ustvrdili da je Dodik vilu na Dedinju kupio gotovinom pri čemu je ishodio fiktivni kredit kod "Pavlović banke" koji mu je poslužio kao pokriće za tu "sumnjivu transakciju".

Tokom pretrage "Pavlović banke" koju su proveli istražitelji u njoj nije pronađen primjerak ugovora o Dodikovom kreditu niti je on evidentiran u centralnom registru koji se vodi kod Centralne banke BiH.

Predmet istrage bili su i preminuli vlasnik "Pavlović banke" Slobodan Pavlović i troje zaposlenika. Nakon jednomjesečnog pritvora svi su pušteni na slobodu.

Slobodan Pavlović je smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći krajem 2021. u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je bio državljanin. Pavlovića su, kao i troje zaposlenika, iz Tužiteljstva teretili ili i dalje sumnjiče zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i pranja novca.

Iz Tužiteljstva BiH su 2016. godine naveli da se vodi istraga o tome da li su osumnjičeni učestvovali u pranju novca preko navodnog kredita od 750.000 eura odobrenog Miloradu Dodiku 2007. za kupovinu vile u Beogradu, kao i kredita odobrenog 2008. koji je poslužio za prikrivanje nepostojećeg kredita iz 2007.

Dodik je 2016. negirao sve optužbe, pa i onu koja se odnosi na tvrdnju da je zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade RS-a, čiji je bio premijer u to vrijeme.

"Je l' ima pečat Vlade? Hoćete li da pogledate? Nemate šta vjerovati, imate oči pa pogledajte! U obrazloženju Tužilaštva BiH za određivanje mjera pritvora, tvrde upravo da nemaju ta tri dokumenta. Kao što vidite, ugovor postoji. Ugovor o kreditu iz 2007. godine postoji, može da ga vještači ko hoće, a Tužilaštvo mora da povuče svoje odluke, jer su politički motivisane", govorio je Dodik 2016. godine.

Šest godina kasnije, Dodik kaže da kredit vraća od novca koji dobije od iznajmljivanja vile u Beogradu, koja je pod hipotekom.

Glavni tužitelj suspendiran tokom istrage

Goran Salihović, bivši glavni tužitelj, suspendiran je nakon tri godine vršenja dužnosti i to nakon afere "Transkript", u čijem su središtu novinar Mato Đaković i Dodik.

U transkriptu je navedeno kako je Đaković Dodiku rekao da nema potrebe za brigu jer je dobio obećanje od Salihovića da neće biti krivično gonjen, između ostalog, u slučaju Pavlović banke.

Protiv Salihovića je prvo pokrenut disciplinski postupak, a nakon toga podignuta je optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti.

Salihović se tereti da je pribavio imovinsku korist u iznosu višem od 25 hiljada eura, odnosno, da je od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu. Predmet je i dalje u toku na Općinskom sudu u Sarajevu.

Bez optužnica, istrage obustavljene ili traju predugo

Protiv Milorada Dodika dosad je pokrenuto više istraga i više od 30 tužbi po raznim osnovima, međutim bez konkretnih rezultata.

Neke od posljednjih tužbi tiču se vrijeđanja na nacionalnoj osnovi članice Centralne izborne komisije, ali i afere ikone koja nikad nije dobila svoj epilog.

Dodik je, podsjećamo, ruskom ministru vanjskih poslova krajem 2020. poklonio ikonu za koju je Ukrajini ustvrdila da je dio njezine kulturne baštine zbog čega je pokrenuta istraga da se utvrdi porijeklo ikone ali i kako je završila kod Dodika.

Trenutno je aktivan predmet u vezi s Dodikovim namjerama za neustavnim prenošenjem nadležnosti s države na entitet, odnosno podrivanjem ustavnog poretka.

Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije Dodiku, televizijskoj stanici pod njegovom kontrolom i još dvojici zvaničnika zbog "značajne korupcije i destabilizirajućih aktivnosti", naveli su iz američke vlade u februaru 2022.

Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza, prate Dodikovu prijetnju da će povući Srbe iz Oružanih snaga BiH i drugih institucija na državnom nivou, potencijalno uništavajući Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. i otvarajući put za povratak sukoba.

U izjavama o ponovljenim i pojačanim sankcijama, u odnosu na one iz 2017. godine, stoji da im je fokus korupcija za koju su američki zvaničnici rekli da podupire Dodikovo političko djelovanje.

See all News Updates of the Day

Samit Evropske političke zajednice: Gradimo novi poredak bez Rusije

Sastanak Evropske političke zajednice u Pragu

U glavnom gradu Češke održava se prvi sastanak Evropske političke zajednice, koji osim lidera zemalja EU okuplja i predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, Turske, Velike Britanije i drugih.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell izjavio je da je želja EU da 44 predstavnika istaknu međunarodnu izolaciju Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Ipak, očekuje se da isplivaju razlike među zemljama u pogledu ograničavanja cijena energenata, koje su skočile zbog rata u Ukrajini.

"Ovaj sastanak je način da napravimo novi poredak bez Rusije. Ne znači da ćemo isključiti Rusiju zauvijek, ali ova Rusija, Putinova Rusija, ne može da sjedi za našim stolom", rekao je Borrell.

U tom kontekstu, Borrell je pomenuo i Evropsku političku zajednicu, koja okuplja zemlje od Britanije, preko Srbije do Turske.

"Ovo je poruka koju želimo da pošaljemo - Rusija je izolovana, ne može da sjedi za stolom, dok svi ostali mogu", naveo je Borrell.

Okupljanje u Praškom zamku viđeno je kao znak solidarnosti unutar kontinenta, na više nivoa - uključujući i bezbjednosni i ekonomski - zbog rata u Ukrajini. Ipak, nije jasno šta su krajnji ili konkretni ciljevi ovog samita.

Kritičari Evropske političke zajednice, koja je ideja francuskog predsjednika, kažu da je posrijedi samo još jedna pričaonica kojom neće biti lako upravljati, jer okuplja i rivale - poput Jermenije i Azerbejdžana, ili Grčke i Turske.

Drugi, pak, samit vide kao šansu za otopljavanje odnosa EU i Britanije, budući da je došla i britanska premijerka Liz Tras.

EU je usaglasila i osmi paket sankcija Rusiji zbog aneksije ukrajinskih teritorija, a ograničenja na pomorski transport nafte mogla bi da pogode i Srbiju, ako EU i definitivno odluči da zabrani Hrvatskoj da uvozi rusku naftu, koja se preko naftovoda JANAF prebacuje u Srbiju.

Biden traži od svih nivoa vlasti da pomognu Floridi poslije uragana Ian

Američki predsjednik Joe Biden u društvu guvernera Floride Rona DeSantisa obilazi dio područja ugrožena uraganom Ian (Foto: Reuters/Evelyn Hockstein)

Američki predsjednik Joe Biden bišao je sa guvernerom Floride Ronom DeSantisom dio područja koja je opustošio uragan Ian.

Biden je naglasio potrebu za jedinstvenim naporima federalnih i državnih instanci za, kako je ukazao, dugotrajni oporavak poslije udara Iana.

Uprkos njihovom političkom rivalitetu - Biden je demokrata, a DeSantis republikanac - dvojica zvaničnika razgovarala su o ublažavanju posljedica uragana u danima otkako je oluja pogodila treću najmnogoljudniju državu u zemlji.

DeSantis je uz dobrodošlicu Bidenu poručio da cijeni zajednička nastojanja različitih nivoa vlasti u reakciji na saniranje posljedica nepogode.

"Pred nama je samo jedan zadatak – a to je da obezbjedimo da ljudi na Floridi dobiju sve što im je potrebno", uzvratio je Biden DeSantisu.

"U svemu ovome smo zajedno", prenio je američki predsjednik guverneru Floride.

U obraćanju je prenio da je svim nivoima vlasti naredio da pomognu u reagovanju na krizu koju je ta vremenska nepogoda izazvala.

"Biće potrebne godine da bi se Florida ponovo izgradila poslije uragana Ian", rekao je Biden tokom obraćanja.

Pošto je obišao ugrožena područja helikopterom, Bidena koji na Floridi boravi sa prvom damom Jill, nadležni su obavijestili o razmjerama krize.

Razgovarao je sa mještanima i vlasnicima malih preduzeća u mjestu Fort Myers.

Inače, DeSantis je u utorak pohvalio reakciju federalne vlade, posebno Federalnu agenciju za vanredne situacije (FEMA) i ranu deklaraciju o katastrofi koja je omogućila osoblju za pomoć u oluji i oporavak da nastavi "punom parom".

"Mislim da je FEMA veoma dobro sarađivala sa državom i lokalnim stanovništvom i želimo da to i dalje radimo", rekao je DeSantis novinarima.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da sada nije vrijeme da lideri razgovaraju o svojim razlikama.

"Kada je u pitanju isporuka i osiguranje da ljudi na Floridi imaju ono što im je potrebno, posebno nakon uragana Ian, mi smo jedno. Radimo kao jedno", rekla je ona.

Ian je 28. septembra stigao na Floridu kao opasna oluja kategorije 4 sa maksimalnim održivim vjetrovima od 240 kilometara na sat i ostavila bez struje više od dva miliona korisnika širom države.

Zvaničnici iz komunalnih preduzeća kažu da će vjerovatno biti petak ili subota prije nego što će električna energija biti vraćena za najmanje 95 odsto njihovih klijenata.

Više od 1.500 ljudi je spašeno dok se ekipe za potragu i spašavanje upuštaju u mukotrpnu potragu za žrtvama "od vrata do vrata" i među uništenim kućama i zgradama.

Broj smrtnih slučajeva od Iana u SAD porastao je na više od 100 ljudi od Floride do države Sjeverna Karolina, a većina smrtnih slučajeva je na Floridi.

Više od 50 smrtnih slučajeva prijavljeno je u okrugu Lee na Floridi, koji je podnio najveći dio oluje kada je izašao na obalu. Reuters navodi da su državni zvaničnici iz devet drugih okruga prijavili još 21 smrt.

U Sjevernoj Karolini prijavljena su četiri smrtna slučaja u SAD.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

Schmidt: Otvorio sam put da BiH dobije kandidatski status u EU do kraja godine

Christian Schmidt

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nekoliko dana nakon Općih izbora u BiH te nakon nametanja odluke o izmjenama Izbornog zakona, pojasnio je javnosti na šta se konkretno odnose njegove odluke i kako će one utjecati na život građana.

Schmidt je pojasnio kako će s novim izmjenama Izbornog zakona građani sami moći dostaviti Parlamentu Federacije BiH svoje prijedloge zakona. Na taj način će, prema njegovim riječima, direktno moći utjecati na pojedine odluke unutar entiteta.

“Direktna demokratija u bosanskohercegovačkom društvu će biti provedena na način da svi građani imaju pravo učestvovati u donošenju odluka. Donio sam odluku da povećam broj delegata u Domu naroda sa 17 na 23, jer smo imali disproporcijalnost. Do sada smo imali većinu u jednoj stranci i to je dovodilo do blokada. Sada više niko ne može reći da neće učestvovati u donošenju odluka. Voljom birača, to mora uraditi”, rekao je Schmidt.

Na konstataciju da će veći broj delegata povećati javnu potrošnju i plate iz budžeta koji pune građani, Schmidt je podcrtao da u zemlji u kojoj živi manje od tri miliona stanovnika, postoji 130 ministarstava.

“Mladi ljudi odlaze iz zemlje. Oni ne odlaze jer nemaju posla, odlaze jer ne žele da ih u ovoj državi neko gura u realnost u kojoj ne žele biti. Rizikovat ću da imam nekoliko delegata više, iako će to povećati javnu potrošnju, samo ako će se situacija popraviti. Samo razmislite koja to zemlja na svijetu treba tri predsjednika. Propast i neuspjeh političkih struktura ‘90-ih godina je doveo do potpisivanja Daytona, ali danas se moraju donijeti mudre odluke”.

Visoki predstavnik se osvrnuo na svoju odluku s početka godine, da Opći izbori moraju biti održani kakav god bude Izborni zakon.

“Opći izbori su održani na vrijeme. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak nije bilo dogovora. To je dovelo do moje odluke o finansiranju izbora. Centralnoj izbornoj komisiji sam obezbjedio finansijska sredstva, inače bi izbori bili dovedeni u pitanje. Kada je riječ o izbornom procesu, nismo do kraja mogli eliminirati izborne prevare i krađe, al nakon razgovora s predstavnicima organizacije ‘Pod lupom’ i drugim predstavnicima civilnog društva, ustanovili smo da smo manje prekršaja nego na prošlim izborima. To ima veze s paketom integriteta koji sam donio, nakon što se ovdašnje stranke nisu mogle dogovoriti. Za naredne izbore želimo uvesti elektronsko glasanje. Birači imaju pravo da njihovi rezultati budu vidljivi, putem izabranih predstavnika. Nemoguće je da većine koje su birane ne donose odluke. Četiri godine nismo imali izabranu vladu, predsjedništvo i sve se još uvijek zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se ovoga puta to ne može desiti”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je najavio kandidatski status Bosne i Hercegovine u Europsku uniju do kraja godine i to kroz odluke Izbornog zakona koje je nametnuo prije nekoliko dana.

“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine. Preporučujem da se diskusije i prijedlozi daju predstavnicima stranaka i ja sam gađao gol stranaka u BiH. Utvrdio sam da su političari prema mojoj odluci imali razumijevanja. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica, a nije mi bio cilj da se bilo kome da ili oduzme prednost. Razmišljao sam o terminu kada da saopćim odluku. Čudim se da smo tik pred izbore došli do toga da razgovaramo o izmjenamam Izbornog zakona. Bilo mi je bitno da Federacija BiH funkcionira. Dopustio sam sebi da budem neljubazan i da postavim rokove. Dao sam rok do petka ove sedmice te se nadam da će aktuelna federalna vlast imati priliku da napravi prijedlog za imenovanje sudija. To je njihov zadatak i Dom naroda bi trebao održati sjednicu i donijeti odluku”, pojasnio je.

Dodao je kako je razočaravajuće da se i dalje mora raditi na izmjenama Izbornog zakona i treba ga mijenjati.

“Presude Sejdić-Finci, Zornić i ostali se moraju što prije implementirati, nema više odlaganja. Ja tu ne mogu više ništa, Parlament to treba uraditi. Oni koji su izabrani u parlamentarne klupe, trebaju se narednih dana pobrinuti da se ove presude implementiraju. Oni trebaju dobiti pravo kao i svaki drugi građanin zemlje. To je ulaznica za EU integracije. Trebamo voditi računa o specifičnostima zemlje i ove teme trebamo približiti građanima. Eventualna odluka o Daytonu 2 se neće donositi u nekoj bazi u Sjedinjenim Američkim Državama, već u Bosni I Hercegovini. Također preporučujem da se diskusija o presudi Ljubić završi, to je za mene pravno okončan proces”, zaključio je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Na dan Općih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR. Kako je saopćio u svojoj odluci, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem. Schmidtovu odluku su podržale Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH.

SAD i Južna Koreja ispalile rakete kao odgovor Sjevernoj Koreji

Vojni taktički raketni sistem (ATACMS) ispaljuje raketu tokom zajedničkih vojnih vježbi SAD i Južne Koreje, na nedefinisanoj lokaciji, na fotografiji koju je objavilo južnokorejsko ministarstvo odbrane, 5. oktobra 2022.

SAD i Južna Koreja ispalile su salvu projektila u more u srijedu rano i izvele vježbu bombardovanja u Žutom moru kao odgovor na sjevernokorejsko ispaljivanje neidentifikovane balističke rakete iznad Japana.

Načelnik združenih generalštaba Južne Koreje (JCS) saopštio je da je ispaljeni projektili iz četiri Taktička raketna sistema vojske i balističku raketu Hyumoo-2.

Drugi Hyummo-2 kratkog dometa pokvario se i srušio na zemlju u bazi vazdušnih snaga na periferiji Gangneunga. Povrijeđenih nema, a započeta je istraga o uzroku kvara. Nesreća je uznemirila stanovnike priobalnog grada, koji su strahovali da bi to mogao biti napad Sjeverne Koreje. Južnokorejska vojska je nekoliko sati kasnije priznala nesreću.

Ranije u utorak, Hirokazu Macuno, glavni sekretar japanske vlade, rekao je novinarima da je sjevernokorejska raketa lansirana u 7:22 ujutro i da je pala u Tihi okean izvan ekonomske zone Japana 22 minuta kasnije. To je navelo Tokio da evakuiše dio stanovnika u sjevernim prefekturama Hokaido i Aomori u utorak ujutro.

Južnokorejski JCS je sjevernokorejski projektil nazvao balističkom raketom srednjeg dometa (IRBM), lansiranom iz sjevernokorejske oblasti Džagang, koja leti na udaljenosti od 4.500 kilometara sa visinom leta od 970 kilometara.

Japanski premijer Fumio Kišida i predsjednik Joe Biden osudili su lansiranje rakete tokom telefonskog razgovora u utorak, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

"Lideri su zajedno najoštrije osudili raketnu probu DNRK (Sjeverne Koreje), prepoznajući lansiranje kao opasnost za japanski narod, destabilizaciju regiona i jasno kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija", navodi se u saopštenju. Dodaje se da je Biden iskazao osnaživanje "gvozdene" posvećenost administracije odbrani Japana.

Japanski ministar odbrane Jasukazu Hamada rekao je da je projektil letio iznad Japana oko jedan minut, leteći dalje od prethodnih raketa srednjeg dometa, procijenjenih na 4.600 kilometara, prije nego što je sletio u vode oko 3.200 kilometara istočno od Japana.

To što je projektil ispaljen iznad japanske teritorije može osnažiti mogućnost eskalacije u regionu.

Taj potez je Adrienne Watson, portparolka američkog Saveta za nacionalnu bezbjednost, u utorak opisala kao "opasnu i bezobzirnu" i pokazuje sjevernokorejsko "očigledno zanemarivanje Sjedinjenih Država, rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i međunarodni bezbjednosni standarda".

Sjeverna Koreja je posljednji put testirala IRBM Hvasong-12 krajem januara ove godine, nakon čega su njeni državni mediji objasnili njegovu uzdignutu putanju kao namjerno, urađeno "uzimajući u obzir bezbjednost susjednih zemalja" – očigledno misleći na Japan. Procijenjeno je da ta raketa ima domet koji može dosegne do Guama, američke teritorije.

Najnovije lansirana balistička raketa će vjerovatno premašiti taj domet. Pjongjang i Guam, gdje se nalazi američka strateška pomorska baza, dijeli oko 3.400 kilometara.

Hvasong-12 IRBM su također testirani u augustu i septembru 2017. godine, kada je Japan posljednji put građanima uputio poziv za odlazak u sklonište nakon što su rakete preletjele iznad Hokaida.

Tenzije su u porastu na Korejskom poluostrvu posljednjih dana, a lansiranje u utorak povećalo je uloge nakon lansiranja balističkih raketa kratkog dometa koje je Pjongjang ispalio 25, 28, 29. septembra i 1. oktobra.

Peti test u deset dana uslijedio je nakon velike zajedničke pomorske vježbe SAD i Južne Koreje sa supernosačem na nuklearni pogon USS Ronald Reagan, koja je organizovana ponovo prvi put poslije pet godina.

Trilateralna protivpodmornička vojna vježba sa Japanom također je izvedena prvi put od 2017. godine kod obale Južne Koreje.

Povratak nuklearnim testiranjima također ostaje velika mogućnost. Južnokorejska špijunska agencija je prošle nedjelje saopštila zakonodavcima da će sedma nuklearna proba, ukoliko se sprovede, najvjerovatnije dogoditi između 16. oktobra – prvog dana nacionalnog kongresa kineske Komunističke partije – i 8. novembra kada se u SAD održavaju izbori za sastav Kongresa.

Na svečanosti povodom Dana oružanih snaga u subotu, južnokorejski predsjednik Jun Suk Jel upozorio je Sjevernu Koreju na bilo kakve nuklearne provokacije, rekavši da će saveznici biti spremni "odlučan i nezadrživ" odgovor ako odluči da upotrijebi nuklearno oružje.

U izvještaju su korišćene neke informacije AP-a.

Američki učenici na prvoj liniji fronta u okršaju oko rodnog identiteta

Američki učenici na prvoj liniji fronta u okršaju oko rodnog identiteta
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:00 0:00

U Virginiji je nedavno u znak prosvjeda napustilo časove u školama na stotine učenika. Prosvjed je uslijedio nakon što je republikanski guverner Virginije Glenn Youngkin objavio nova pravila kada su u pitanju odluke o promjeni spola maloljetnika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG