Linkovi

Izdvojeno

Dodik saslušan Tužiteljstvu BiH zbog vile na Dedinju

Milorad Dodik ulazi u Tužiteljstvo BiH, Sarajevo, 22. mart 2022.

Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), saslušan je u Tužiteljstvu BiH u svojstvu osumnjičenog u predmetu Pavlović banka, u vezi sa spornom kupovinom vile u Beogradu.

Iz Tužiteljstva BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije potvrdili da je Dodik - inače lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska (RS) - pozvan u svojstvu osumnjičene osobe.

Riječ je o istrazi o tome kojim novcem ili kreditom je kupio vilu u glavnom gradu Srbije. "Radi se na predmetu i ne možemo davati više informacija", rekli su iz Državnog tužiteljstva.

Dodik negira sve navode Tužilaštva BiH.

Šest godina istrage

Istraga o Dodikovoj kupovini vile 2007. godine u naselju Dedinje u Beogradu traje od 2016. godine.

Dodik je vilu u Beogradu navodno kupio za 750.000 eura kreditom kasnije prodane Pavlović banke iz Bijeljine u BiH.

Dodikova vila na Dedinju, Beograd.
Dodikova vila na Dedinju, Beograd.

Krivičnu prijavu u slučaju kupovine vile protiv Dodika je podnijela 2015. godine Srpska demokratska stranka (SDS), oporbena strana u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Tada su iz SDS-a ustvrdili da je Dodik vilu na Dedinju kupio gotovinom pri čemu je ishodio fiktivni kredit kod "Pavlović banke" koji mu je poslužio kao pokriće za tu "sumnjivu transakciju".

Tokom pretrage "Pavlović banke" koju su proveli istražitelji u njoj nije pronađen primjerak ugovora o Dodikovom kreditu niti je on evidentiran u centralnom registru koji se vodi kod Centralne banke BiH.

Predmet istrage bili su i preminuli vlasnik "Pavlović banke" Slobodan Pavlović i troje zaposlenika. Nakon jednomjesečnog pritvora svi su pušteni na slobodu.

Slobodan Pavlović je smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći krajem 2021. u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je bio državljanin. Pavlovića su, kao i troje zaposlenika, iz Tužiteljstva teretili ili i dalje sumnjiče zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i pranja novca.

Iz Tužiteljstva BiH su 2016. godine naveli da se vodi istraga o tome da li su osumnjičeni učestvovali u pranju novca preko navodnog kredita od 750.000 eura odobrenog Miloradu Dodiku 2007. za kupovinu vile u Beogradu, kao i kredita odobrenog 2008. koji je poslužio za prikrivanje nepostojećeg kredita iz 2007.

Dodik je 2016. negirao sve optužbe, pa i onu koja se odnosi na tvrdnju da je zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade RS-a, čiji je bio premijer u to vrijeme.

"Je l' ima pečat Vlade? Hoćete li da pogledate? Nemate šta vjerovati, imate oči pa pogledajte! U obrazloženju Tužilaštva BiH za određivanje mjera pritvora, tvrde upravo da nemaju ta tri dokumenta. Kao što vidite, ugovor postoji. Ugovor o kreditu iz 2007. godine postoji, može da ga vještači ko hoće, a Tužilaštvo mora da povuče svoje odluke, jer su politički motivisane", govorio je Dodik 2016. godine.

Šest godina kasnije, Dodik kaže da kredit vraća od novca koji dobije od iznajmljivanja vile u Beogradu, koja je pod hipotekom.

Glavni tužitelj suspendiran tokom istrage

Goran Salihović, bivši glavni tužitelj, suspendiran je nakon tri godine vršenja dužnosti i to nakon afere "Transkript", u čijem su središtu novinar Mato Đaković i Dodik.

U transkriptu je navedeno kako je Đaković Dodiku rekao da nema potrebe za brigu jer je dobio obećanje od Salihovića da neće biti krivično gonjen, između ostalog, u slučaju Pavlović banke.

Protiv Salihovića je prvo pokrenut disciplinski postupak, a nakon toga podignuta je optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti.

Salihović se tereti da je pribavio imovinsku korist u iznosu višem od 25 hiljada eura, odnosno, da je od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu. Predmet je i dalje u toku na Općinskom sudu u Sarajevu.

Bez optužnica, istrage obustavljene ili traju predugo

Protiv Milorada Dodika dosad je pokrenuto više istraga i više od 30 tužbi po raznim osnovima, međutim bez konkretnih rezultata.

Neke od posljednjih tužbi tiču se vrijeđanja na nacionalnoj osnovi članice Centralne izborne komisije, ali i afere ikone koja nikad nije dobila svoj epilog.

Dodik je, podsjećamo, ruskom ministru vanjskih poslova krajem 2020. poklonio ikonu za koju je Ukrajini ustvrdila da je dio njezine kulturne baštine zbog čega je pokrenuta istraga da se utvrdi porijeklo ikone ali i kako je završila kod Dodika.

Trenutno je aktivan predmet u vezi s Dodikovim namjerama za neustavnim prenošenjem nadležnosti s države na entitet, odnosno podrivanjem ustavnog poretka.

Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije Dodiku, televizijskoj stanici pod njegovom kontrolom i još dvojici zvaničnika zbog "značajne korupcije i destabilizirajućih aktivnosti", naveli su iz američke vlade u februaru 2022.

Sankcije, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza, prate Dodikovu prijetnju da će povući Srbe iz Oružanih snaga BiH i drugih institucija na državnom nivou, potencijalno uništavajući Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. i otvarajući put za povratak sukoba.

U izjavama o ponovljenim i pojačanim sankcijama, u odnosu na one iz 2017. godine, stoji da im je fokus korupcija za koju su američki zvaničnici rekli da podupire Dodikovo političko djelovanje.

See all News Updates of the Day

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu nakon ubistava u Buffalu

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

U sjeveroistočnoj Siriji, u logoru Al-Hol, gdje su zatočene hiljade članova porodica pripadnika takozvane Islamske Države, djeca su izložena ekstremističkoj ideologiji koju šire radikalizirane žene. Za Glas Amerike, logor je posjetila Zana Omar. Evo njenog izvještaja.

Da li se Amerikanci namjerno sele bliže ljudima sa sličnim političkim stavovima?

Naselje u Tucsonu u Arizoni (Foto: AP/Charles Rex Arbogast)

Demokrate i republikanci su manje skloni da žive blizu jedni drugih nego što su bili prije jedne generacije.

Ova politička segregacija je fenomen o kome je novinar Bill Bishop pisao u svojoj knjizi "The Big Sort" (Veliko razvrstavanje) u kojoj se nagovještava da se Amerikanci sve više sele u mjesta gdje susjedi dijele njihove političke stavove.

Ali, da li to rade namjerno?

"Moguće je da neki od njih to rade planski, ali na osnovu podataka mislim da nije samo u tome stvar. Kada se ljudi sele, obično traže zajednice koje imaju određene elemente, kao što su ulice sa galerijama, prodavnice oružja, veliki lanci ili mali, nezavisni kafići...", kaže JP Prims, predavač na katedri za psihologiju na Univerzitetu Illinoisa u Chicagu."Moguće je da pronalaze mjesta koja imaju stvari koje drugi liberali vole, ili stvari koje vole drugi konzervativci."

Prims je ko-autor izvještaja o političkoj segregaciji u kojem su ustanovljene značajne razlike koje nisu dubinski političke kada je riječ o vrstama zajednica koje se dopadaju liberalima i konzervativcima.

Joe Galli u šali pokriva lice prolazeći pored znaka Obama-Biden ispred kuće susjeda u Portsmouthu u New Hampshireu, 5. oktobra 2012.
Joe Galli u šali pokriva lice prolazeći pored znaka Obama-Biden ispred kuće susjeda u Portsmouthu u New Hampshireu, 5. oktobra 2012.

Liberali koji su učestvovali u istraživanju identifikovali su politički liberalizam, etničku raznovrsnost, javni prevoz i živahnu umjetničku scenu kao važne karakteristike svoje idealne zajednice. Za to vrijeme, konzervativci cijene politički konzervativizam, patriotizam, prisustvo više crkava, i ruralne predjele kada razmišljaju o idealnim mjestima za život.

"Već duže vrijeme znamo da liberali više vole urbanija mjesta, dok konzervativci žele da imaju osjećaj manjeg grada i da im okruženje bude malo više ruralno", kaže Prims.

Mit o političkom raspoređivanju?

Samuel Abrams, profesor politike i društvenih nauka na koledžu Sarah Lawrence College u Bronxvilleu, i saradnik instituta American Enterprise, ne vjeruje u koncept političkog samoraspoređivanja.

Ukazuje na veliki broj ljudi iz liberalnih država kao što su California, New York, Connecticut i New Jersey koji se sele u konzervativnije države kao što su Florida i Texas.

"Oni se sele jer su porezi niži, ograničenja su manja. Za pola miliona dolara, umjesto jednosobnog stana veličine ormara kakve imamo u New Yorku, možete da kupite prostranu kuću, moguće i sa bazenom, terenom za košarku i roštiljem", kaže on.

Znatan broj stanovnika Californije se seli u Texas u vrijeme kada ta država preduzima političke korake koji su razbijesnili liberale.

"Pogledajte restriktivne zakone o abortusu koje je uvela ta država. Pogledajmo njihov nedavni rad na zabrani abortusa, kontroli oružja pa i mijenjaju političkih mapa okruga", kaže Abrams. "Stavovi koje je zauzela ta država su direktno suprotni ciljevima svih tih progresivnih liberala koji se iznenada sele u nju u isto vrijeme. Zato ne mislim da je geografija pokretač."

Prema izvještaju Univerziteta Texas A&M, najveći dio ljudi koji se seli u Texas dolazi iz Californije, a većina se nastanila u liberalno orijentisanim okruzima Texasa.

Efekat Covida

Socijalni psiholog Jonathan Haidt kaže da je moguće da je pandemija Covida 19 dovela do pojačanog "političkog sortiranja".

"U New Yorku i Californiji, mnogo ljudi desno od centra napušta te države, jer ne mogu da podnesu njihovu socijalnu politiku i pandemijske mjere", kaže Haidt, profesor na Stern školi biznisa pri Univerzitetu New Yorka. "Tako da svakako postoji kretanje iz New Yorka i Californije ka Texasu i Floridi koje ne motiviše samo klima, već i politika, želja da se boravi u mjestu koje nije tako liberalno”.

Firma za nekretnine "Redfin" predviđa da će se tokom 2022. još više ljudi preseliti u mjesta koja su više u skladu sa njihovim političkim uvjerenjima. Istraživanje koje je obavila ta firma pokazuje da značajan broj kupaca kuća ne želi da se seli u mjesta gdje su zakoni suprotni njihovim političkim uvjerenjima.

Vlasnici ove kuće u Lovettsville u Virginiji kažu da su im znakovi podrške Trumpu nekoliko puta ukradeni iz dvorišta.
Vlasnici ove kuće u Lovettsville u Virginiji kažu da su im znakovi podrške Trumpu nekoliko puta ukradeni iz dvorišta.

Haidt kaže da očekuje više političkog razvrstavanja sada kada više Amerikanaca nego ikada ima opciju da radi od svojih kuća.

"Mnogo ljudi dovodi u pitanje svoj raniji način života. Mnogi sada imaju slobodu da rade daljinski, da žive gdje god žele. Zato je moje predviđanje da će se teza (novinara) Billa Bishopa o "Big Sort" (Velikom razvrstavanju) pokazati još tačnijom poslije Covida", ističe on. "Imajući u vidu koliko su se stvari intenzivirale proteklih godina, čak i prije Covida, za vrijeme (bivšeg predsjednika Donalda) Trumpa, a sada sa Covidom, koji utiče na naš život daleko više nego što su politički argumenti nekada uticali, predvidio bih da će se političko razvrstavanje i dalje povećavati."

Bishop je u svojoj knjizi istakao da, dok je Amerika raznovrsnija nego ikada, mjesta u kojima žive brojni Amerikanci zapravo postaju manje raznovrsna, kako se ljudi sele u zajednice u kojima žive ljudi koji razmišljaju i glasaju kao oni.

Ta segregacija bi mogla da dovede do još većeg neprijateljsva između konzervativaca i liberala.

"Budući da liberali ne susreću konzervativce tako često kao ranije, a konzervativci ne sreću liberale tako često, i uživo i na internetu, rekao bih da će to izvjesno doprinijeti političkoj polarizaciji, jer te ljude vidimo kao manje humane. Manje razumijemo njihov način razmišljanja, ili manje slušamo njihove argumente", ističe Prims."Znamo da smještanje ljudi u zajednice u kojima svi misle na isti način dovodi do 'eho-komora', odnosno zajednica istomišljenika, u kojima ljudi imaju tendenciju da postanu ekstremniji."

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Amerika relaksira ekonomske sankcije Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro

Vlada Sjedinjenih Američkih Država povlači potez relaksiranja nekoliko ekonomskih sankcija Venecueli kao gest kojim se ohrabruje nastavljanje pregovora između opozicije koju podržavaju SAD i vlade predsjednika Nikolasa Madura, izvještava AP.

Ograničeno smanjenje sankcija će omogućiti korporaciji Chevron da pregovara sa državnom naftnom kompanijom PDVSA, ali to neće značiti da se može raditi na bušotinama ili izvozu venecuelanske nafte, rekla su dva viša zvaničnika State Departmenta za Associated Press, kasnije u ponedeljak 16. maja. Zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni jer još nema zvanične objave.

Chevron sa sjedištem u Kaliforniji posljednja je velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli, gdje je prvi put investirala 1920-ih.

Četiri zajednička ulaganja s PDVSA-om proizvodila su oko 200.000 barela dnevno u 2019., ali američka vlada joj je 2020. naredila da obustavi proizvodnju i od tada joj je dopušteno da obavlja samo osnovne radove na naftnim bušotinama kako bi sačuvala svoju imovinu i nivo zaposlenosti u Venecueli.

Osim toga, Carlos Erik Malpica-Flores, bivši visokorangirani menadžer PDVSA-e i nećak prve dame Venecuele, biće uklonjen s popisa sankcioniranih pojedinaca, rekli su.

Ovi potezi dolaze nakon Madurovog gesta dobre volje poslije sastanka u martu s predstavnicima administracije predsjednika Joea Bidena i nedavnog sastanka u Centralnoj Americi između američkih zvaničnika i glavne opozicione koalicije Unitarne platforme kako bi se razgovaralo o daljem razvoju.

"To su stvari o kojima je Unitarna platforma pregovarala i došla je sa zahtjevom da to učinimo kako bi se oni mogli vratiti za pregovarački sto", rekao je jedan od zvaničnika.

Venecuela je među državama sa najvećim svjetskim rezervama nafte, ali političke turbulencije i ekonomski pad natjerali su više od šest miliona ljudi na migraciju posljednjih godina.

Otprilike tri četvrtine onih koji su ostali žive s manje od 1,90 dolara dnevno, što se smatra međunarodnim standardom za ekstremno siromaštvo, a mnogi nemaju pristup čistoj, tekućoj vodi i struji.

SAD i druge zemlje povukle su priznanje Madura nakon što su ga optužile da je lažirao ponovni izbor za predsjednika 2018. Prepoznali su Juana Guaidoa, koji je bio šef kongresa u kojem je tada dominirala opozicija koji je vođa Unitarne platforme.

U posljednjih pet godina, SAD su koristile kažnjavanje finansijskim i ličnim sankcijama, kaznene optužnice i podršku tajnim grupama u neuspješnoj kampanji za uklanjanje Madura i vraćanje onoga što se shvata kao ukradena demokratija Venecuele.

Međutim, u martu su američki zvaničnici otputovali u glavni grad Venecuele, Karakas, kako bi se sastali s Madurom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula svjetski poredak i prisilila Washington da preispita svoje prioritete nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka, Maduro je oslobodio dvojicu američkih zatvorenika i obećao da će nastaviti pregovore sa svojim protivnicima.

Visoki američki zvaničnici rekli su da će vlada kalibrirati sankcije na temelju konkretnih ishoda pregovora i da će ih ponovno uvesti u slučaju nazadovanja u procesu dijaloga.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG