Shkreliju je također zabranjen pristup farmaceutskoj industriji za ostatak života. Ovo nije sve – moraće platiti i 7.5 miliona kazne.
Slučaj Martin Shkreli je veoma bitna za pravosuđe i regulaciju farmaceutske industrije. Shkreli, rođen 1983. godine, a inače albansko-hrvatskog porijekla, suosnivač je nekoliko farmaceutskih kompanija – Retrophin i Vyera Pharmaceuticals (prije Turing Pharmaceuticals).
Skandalozno povećanje cijena lijeka
Bio je široko kritikovan 2015. kada je je dobio licencu za lijek Daraprim koji se koristi u terapiji osoba oboljelih od AIDS/SIDA. On je za 56 puta povećao cijenu lijeka, te je cijena jedne pilule skočila s 13,5$ na 750$. Cijena terapije ovim lijekom je usljed ovoga koštala čak oko 75 000 američkih dolara.
Daraprim nije lijek za HIV, i ne djeluje na sam virus, nego liječi i prevenira jedan oblik upale pluća izazvan gljivicom zvanom Pnemocystis jirovecii, koja see nalazi i u plućima zdravih osoba, ali, zahvaljujući jakom imunološkom sistemu, ne pravi štetu. Međutim, kod ljudi koji boluju od sindroma stečene imunodeficijencije, ova gljivica uzrokuje teške upale pluća, oportunističke infekcije, koje često imaju smrtni ishod. Oko 30-40% slučajeva upale pluća izazvane ovom gljivicom čine upravo HIV pozitivne osobe.
Ovaj lijek, koji se još zove pirimetamin, nalazi se na listi esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. Prva namjena mu je bila terapija toksoplazmoze i izosporijaze, dvije parazitske bolesti.
2020. godine, ovaj lijek u SAD je odobren kao generički lijek, čime je završen monopol Vyera Pharmaceuticals. Imprimis Pharmaceuticals je počeo proizvoditi lijek za cijenu od oko 100$ po bočici od 100 pilula, što znači da jedna pilula košta nešto manje od dolara.
Inače, u drugim dijelovima svijeta nije postojao ovakav monopol i lijek se proizvodi u Indiji po cijeni od $0.04 do $0.10, u Ujedinjenom Kraljevstvu ga proizvodi GlaxoSmithKline po cijeni od oko 20 $ za 30 tableta, a različite verzije ovog lijeka su dostupne širom svijeta po znatno nižim cijenama od one koju je držao Shkreli.
Ovo znači da su američki pacijenti kojima je ovaj lijek produžavao život, bili u daleko nepovljnijem položaju od drugih HIV bolesnika.
Shkreli je naposljetku ponudio bolnicama popust - što je i dalje bilo povećanje od 2500%. No, pacijenti obično uzimaju većinu sedmičnog liječenja nakon povratka kući, tako da su oni i njihovi osiguravatelji i dalje bili suočeni s cijenom od 750 dolara po tableti.
Osuda za prevaru investitora i monopol
Shkreli je dao ostavku na mjesto predsjednika Uprave Turinga 2015 godine., dan nakon što je uhapšen zbog optužbi za prevaru s vrijednosnim papirima u vezi s dva propala fonda koja je vodio prije nego što je ušao u farmaceutsku industriju. Osuđen je da je lagao investitorima i prevario ih za milione te služi sedmogodišnju kaznu u saveznom zatvoru u Allenwoodu u Pennsylvaniji i trebao je biti pušten. Međutim, onda us počele tužbe vezane za Daraprim.
Nekoliko saveznih država je podiglo optužnice i nevelo da je Vyera povisila cijenu Daraprima i nezakonito stvorila „mrežu antikonkurentnih ograničenja" kako bi spriječila druge kompanije da stvaraju jeftinije generičke verzije. Između ostalog, tvrdili su, Vyera je blokirala pristup ključnom sastojku za lijek i podacima koje bi kompanije željele da mogu praviti generički lijek.
Poređenje sa Zuckerbergom
„Zavist, pohlepa, požuda i mržnja ne samo da se razdvajaju, već su očito motivirali gospodina Shkrelija i njegovog partnera da ilegalno podignu cijenu lijeka koji spašava živote dok su životi Amerikanaca visili o koncu “, rekla je državna tužiteljica New Yorka Letitia James, dodajući pisanu izjavu referencama na Wu-Tang Clan, čiji je jedinstveni album Shkreli morao prodati kako bi namirio sudski dug. Naime, Shkreli je kupio album Once Upon a Time in Shaolin Wu-Tang Clana na aukciji 2015. za prijavljenih 2 miliona dolara, što mu je obezbijedilo jedinu kopiju ploče i potpunu kontrolu nad time može li itko drugi slušati muziku na njemu.
Zanimljivo je da je Shkreli čak razmišljao uništiti ovaj album ili da ga učini teško dostupnim te da za fanove benda potraga za ovim albumom bude neka vrsta, kako je on to nazvao „spiritualnog iskušenja“ a onda je obećao da će ga učiniti dostupnik ako Donald Trump pobijedi na izborima 2016. Nakon Trumpove pobjede, Shkreli je pustio nekoliko isječaka iz albuma.
Zapisnik je također uključivao snimke razgovora koje je Shkreli vodio iz zatvora u kojima je govorio o svojoj kontroli nad Vyerom, rekavši da „nema problema otpustiti sve", hvaleći se kako kontroliše odbor, te upoređujući sebe s osnivačem Facebooka Markom Zuckerbergom.
Ovaj slučaj je dokaz kako pravna država procesuira nezakonitosti koje dolaze iz farmaceutske industrije. Jako često, kao kritiku lijekova, a naročito vakcina, čujemo da su to produkti „Big Pharma“, ili, kako se to u našem regionu naziva „farmakomafije“. Ovoj industriji, kao uostalom i drugim sektorima, poput poljoprivrede ili IT industrije nisu nepoznata kršenja etičkih kodeksa niti prevare u cilju sticanje koristi. Međutim, u državama koje počivaju na nezavisnom sudstvu i tužilaštvu, medijima koji slobodno mogu istraživati slučajeve, ovakvim kršenjima propisa se brzo stane u kraj, a počinioci se kažnjavaju.
Farmaceutska industrija je vrlo strogo regulisan sistem, i premda je podložna ljudskoj prirodi, korupciji, pokušajima monopolizacije, podmićivanju – takve stvari se otkrivaju i kažnjavaju. Međutim, u nekim manje regulisanim područjima, kao što su različite alternativne prakse liječenja, ovo često nije moguće.
