Krašeninikov je na Facebooku 12. srpnja napisao da je već neko vrijeme u Vilniusu, ali da je i dalje ruski državljanin, te da nije zatražio politički azil, odnosno "i ne planira".
"Plan je u početku bio ostati u inozemstvu na kraće vrijeme, pričekati dok ekstremni interes policije za mene ne završi. Nažalost, događaji u Rusiji posljednjih mjeseci ukazuju da je prerano za povratak kući", napisao je.
Rodom iz Kazahstana, Krašeninikov je živio u Ekaterinburgu od 1995. godine. Poznat je po svojim člancima i izjavama u kojima kritizira ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovu vladu.
Uhićen je i osuđen na sedam dana zatvora 2020. godine pod optužbom za "nepoštivanje vlasti" nakon što je oštro kritizirao Ustavni sud zbog odobravanja ustavnih reformi koje su, između ostalog, otvorile put Putinu koji je državu vodio naprije kao premijer ili predsjednik od 1999. godine, da bi mu se potom omogućilo da ostane na vlasti do 2036. godine.
Prošlog tjedna skupina vodećih organizacija za zaštitu prava pozvala je UN da osudi pogoršanje građanskih prava u Rusiji, koja je "napravila pravno okruženje koje nije u skladu" s međunarodnim standardima.
S obzirom na to da je zemlja zaglibila u ekonomske nevolje koje su zabilježile pad realnog dohotka i rast inflacije, vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, koju podržava Kremlj, na anketama bilježi povijesno najniži rejting u susret parlamentarnim izborima zakazanim za 19. rujna.
Uoči izbora, Kremlj se okomio - ponekad i brutalno - na oporbene političke osobe i neovisne medije, piše Radio Slobodna Europa na engleskom jeziku.
Ranije ovog mjeseca, Putin je usvojio zakon kojim se čelnicima i osnivačima organizacija koje su ruski sudovi proglasili ekstremističkim ili terorističkim zabranjuje kandidiranje na izborima na razdoblje od pet godina.
Ostali članovi ili zaposlenici takvih organizacija mogu se suočiti s trogodišnjom zabranom sudjelovanja u izbornom procesu.
