Izdvojeno
Rasprava u Vijeću sigurnosti UN: Rusija protiv Schmidta, SAD kažu da je njegov izbor gotova stvar
U Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) održana je rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, čemu se protivi Rusija, ali se o potvrdi njegovog imenovanja nije glasalo.
Predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti, Vassily Nebenzia, rekao je da bi Schmidtov izbor rezolucijom trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti, pozivajući se na raniju praksu. Nasuprot Rusije koja je inicirala sjednicu, Schmidta su podržale Sjedinjene Države, kao i Velika Britanija, Estonija, Norveška i druge zemlje, navodeći da je potvrda Vijeća sigurnosti poželjna, ali ne i neophodna.
Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, podsjetio je da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je obraćanju u Vijeću sigurnosti pozvala na podršku imenovanju novom visokom predstavniku. Ona je rekla kako BiH još uvijek nije spremna da se zatvori Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).
Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine.
Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. augusta ove godine. Sa ovom odlukom Upravnog odbora PIC-a nije se složila Rusija. Sjedinjene Države čestitale su Schmidtu na imenovanju.
Rusija smatra da se pitanje imenovanja Schmidta trebalo prepustiti na razmatranje Vijeću sigurnosti UN i da bez toga, kako je ranije navela ruska ambasada u BiH, novi visoki predstavnik neće imati međunarodno-pravni legitimitet. Kada bi došlo do glasanja u Vijeću sigurnosti, Rusija bi mogla uložiti veto i dovesti u pitanje Schmidtovo imenovanje.
Izboru Schmidta se protive srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i drugi zvaničnici iz entiteta Republika Srpska. Dodik i Rusija smatraju da BiH više nije potreban Ured visokog predstavnika, što je predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti i danas ponovio.
Na drugoj strani, bošnjački član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, je sredinom mjeseca za Federalnu televiziju rekao kako polaže velike nade u Schmidta, obrazlažući da dolazi iz zemlje koja podržava BiH i očekuje da pomogne da se BiH izgradi kao efikasna država.
Prilikom rasprave u Vijeću sigurnosti, predstavnici većeg broja zemalja su ponovili da OHR može biti zatvoren kada se ispune takozvana “5+2” uvjeta koje je PIC postavio još 2008. godine. Među tim uvjetima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, kao i snažnija vladavina prava, ali kako se u više navrata tokom rasprave moglo čuti, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni.
See all News Updates of the Day
Ubijen je vođa Hamasa Yahya Sinwar, kaže izraelski ministar vanjskih poslova
Izraelski ministar spoljnih poslova Israel Katz rekao je u četvrtak da je vođa Hamasa Yahya Sinwar ubijen.
„Masovnog ubicu Yahyja Sinwara, koji je odgovoran za masakr i zvjerstva 7. oktobra, ubili su pripradnici IDF-a (izraelske odbrambene snage)”, naveo je Katz u saopštenju, prenosi agencija Reuters.
Izrael ranije je rekao da nema znakova da su taoci bili prisutni u zgradi u kojoj su ubijena trojica militanata.
Sinwar, glavni arhitekt napada na Izrael 7. oktobra 2023. nakon kojeg je pokrenut rat u Gazi, imenovan je za lidera Hamasa nakon atentata na tadašnjeg lidera Ismaila Haniyeha u augustu u Teheranu. Iran je okrivio Izrael za ubistvo Haniyeha.
Članovima izraelskog sigurnosnog kabineta ranije je saopšteno da je Sinwar vjerovatno mrtav, prenijela je agencija Reuters pozivajući se na dva zvaničnika upoznata sa situacijom.
Izraelski mediji, KAN i N12 News, prenijeli su da je Sinwar mrtav, također se pozivajući na izraelske zvaničnike. Hamas nije komentarisao te navode.
Radio izraelske vojske saopštio je da je IDF izveo akciju u gradu Rafah, u kojoj su ubijena tri militanta. Prema navodima, vizuelni dokazi ukazuju na to da je Sinwar jedan od ubijenih, ali sva tri tijela su preuzeta i vrše se DNK testiranja. Izrael ima Sinwarovu DNK iz vremena kada je bio u izraelskom zatvoru.
Militanti predvođeni Hamasom pokrenuli su rat kada su upali u južni Izrael prije godinu dana, ubivši oko 1200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši oko 250 ljudi taoce.
Izraelska osvetnička ofanziva ubila je više od 42.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravstva Gaze. Izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje hiljade militanata. Hamas je grupa koju su SAD proglasile terorističkom.
Tajna služba je postala statična i potrebna je reforma, zaključak je nezavisne revizije
Američka Tajna služba postala je birokratska i apatična i potrebna joj je reforma, zaključila je u četvrtak nezavisna revizija prvog pokušaja atentata na Donalda Trumpa, navodeći da će se takav incident ponoviti bez da se nešto promijeni.
Trump, republikanski kandidat na predsjedničkim izborima 5. novembra, 13. jula za dlaku je izbjegao da bude pogođen u glavu u Butleru, u Pennsylvaniji, metkom koji mu je okrznuo uho.
Ovaj incident razotkrio je ozbiljne sigurnosne nedostatke i doveo do pojačanih mjera zaštite Trumpovih skupova na otvorenom.
Administracija predsjednika Joea Bidena pokrenula je nezavisnu istragu koja je objavila svoje nalaze u četvrtak, kritizirajući Tajnu službu i sugerirajući niz preporuka.
„Tajna služba je postala birokratska, apatična i statična iako su se rizici povećali i tehnologija je evoluirala”, napisala je Komisija, navodeći da je otkrila brojne greške koje su dovele do napada 13. jula i pozvala na temeljnu reformu.
„Bez te reforme, Nezavisna komisija za reviziju vjeruje da se još jedan Butler može i ponoviti.”
Komisija je rekla da su neki nedostaci „izgleda sistemski ili kulturološki”. Navela je nedostatak iskusnog osoblja na višem nivou, nedostatak kohezije u sigurnosnom planiranju i nedostatak jasnoće u pogledu toga ko je bio zadužen za lokaciju.
Preporuke uključuju nadzor nad događajima na otvorenom sa predsjedničkim kandidatima, izvještaj o situaciji u trenutku kada stigne osoba koja se štiti i da najmanje jedan predstavnik Tajne službe i svake državne i lokalne agencije za provođenje zakona budu zajedno u komunikacijskom čvorištu.
Rečeno je da bi mnoge preporuke trebale biti implementirane do kraja marta 2025, a evaluacija će se obaviti do ili prije 1. oktobra 2025. godine.
Pucnjava u Butleru dovela je do široko rasprostranjenih kritika na račun američke Tajne službe i ostavke direktorice.
Istraga Tajne službe otkrila je nedostatke u komunikaciji i nedostatak marljivosti uoči pucnjave. Nakon toga, Agencija je odobrila dodatne mjere sigurnosti za Trumpa, uključujući korištenje neprobojnog stakla za zaštitu na skupovima na otvorenom.
Ranije ovog mjeseca, Trump se vratio u Butler, okupivši veliki broj ljudi uoči predsjedničkih izbora.
Tajna služba je uoči tog skupa saopćila da je došlo do „sveobuhvatnih promjena i poboljšanja naših komunikacijskih sposobnosti, resursa i zaštitnih operacija”.
Dva mjeseca nakon incidenta u Pennsylvaniji, 15. septembra, napadač se neotkriven skoro 12 sati skrivao na Trumpovom terenu za golf u West Palm Beachu na Floridi, sa planovima da ga ubije, rekli su tužioci. Spriječio ga je agent Tajne službe koji je patrolirao ispred Trumpa.
Šef Iranske garde upozorava da će „bolno” uzvratiti Izraelu ako napadne ciljeve u Iranu
Šef iranske Revolucionarne garde Hossein Salami upozorio je u četvrtak na dalju osvetu Izraelu ako napadne ciljeve u Iranu, što je Izrael rekao da će učiniti nakon iranskog raketnog napada 1. oktobra.
„Ako napravite grešku i napadnete naše mete, bilo u regionu ili u Iranu, mi ćemo vas ponovo bolno napasti”, rekao je Salami na sahrani generala Garde ubijenog u izraelskom napadu prošlog mjeseca.
Abbas Nilforoushan, vrhovni komandant u stranoj operaciji Snage Islamske revolucionarne garde Quds Force, ubijen je 27. septembra zajedno sa Hassanom Nasrallahom, šefom libanonskog Hezbollaha, u izraelskom napadu u južnom Bejrutu.
Njegovo tijelo je potom prebačeno u Iran radi ukopa u njegovom rodnom gradu Isfahanu u četvrtak.
Tokom svog govora Salami je kritizirao kao „nepouzdan” sistem protivraketne odbrane THAAD za koju je Pentagon u utorak rekao da je stigao u Izrael, zajedno sa oko 100 američkih vojnika koji će time upravljati.
„Ne vjerujte ovim sistemima. Ne možete masakrirati muslimanske nacije i ostati na sigurnom”, rekao je on.
„Mi znamo vaše slabosti. Vi ih dobro poznajete”, dodao je on obraćajući se Izraelu.
Terminal High Altitude Area Defense (THAAD) je sistem „dizajniran za presretanje ciljeva izvan i unutar atmosfere”, kako navodi proizvođač Lockheed Martin.
Salamijeve izjave uslijedile su u trenutku kada je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi intenzivirao diplomatske napore u cilju obuzdavanja širenja sukoba u Gazi i Libanu, kao i po cijelom regionu.
Araghchi je u protekle skoro dvije sedmice posjetio Liban, Siriju, Saudijsku Arabiju, Katar, Irak, Oman i Jordan.
Trenutno se nalazi u Egiptu, a planirano je da se nakon toga uputi u Tursku.
Iran je rekao da je raketni napad od 1. oktobra, a većinu projektila je presrela izraelska protivzračna odbrana, kako navodi Izrael, bila odmazda za ubistvo Nilforoushana, Nasrallaha i političkog šefa palestinskog pokreta Hamas.
Biden putuje u Njemačku, Ukrajina na vrhu dnevnog reda
Američki predsjednik Joe Biden odlazi u Njemačku u četvrtak. I on i njemački lider suočavaju se sa sve većim pritiskom zbog podrške Ukrajini - obojica su nedavno najavili novu sigurnosnu pomoć.
Predsjednik Joe Biden ove sedmice ispunjava svoj plan da posjeti Njemačku kako bi razgovarao o hitnim stvarima u Ukrajini i drugim stvarima. I kancelar Olaf Scholz naglasio je važnost ove jednodnevne posjete i pohvalio odnose SAD-a i Njemačke.
Ukrajina je na vrhu dnevnog reda, a Bijela kuća je u srijedu objavila da je Biden osigurao dodatnu sigurnosnu pomoć vrijednu 425 miliona dolara.
Biden je namjeravao otići u Berlin prošle sedmice, ali mu je uragan Milton pokvario planove, primoravši ga da odloži i sastanak o sigurnosti Ukrajine koji će sada voditi virtuelno. Bijela kuća je saopštila da se Biden neće sastati sastati sa ukrajinskim liderom, kako je prvobitno planirano.
Scholz se prošle sedmice sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi saslušao njegov „plan pobjede” u pet tačaka, koji uključuje poziv za pridruživanje NATO-u prije završetka rata.
„Ovaj plan je most za održavanje produktivnog mirovnog samita koji će zaista staviti tačku na rat. Ovaj plan nema za cilj da zamijeni našu mirovnu inicijativu, već da ojača poziciju Ukrajine kako bi se približili miru. To možemo postići kroz saradnju — svi naši partneri. Također računamo na podršku Njemačke”, rekao je Zelenski.
Novi generalni sekretar NATO-a je bio neodređen, rekavši u srijedu da će Ukrajina „jednog dana” biti članica.
Ovaj rat prisiljava SAD i saveznike da rade zajedno kako bi se suprotstavili grupi protivnika koji su pokazali interes za sudbinu Ukrajine, rekao je za Glas Amerike general James Jones, savjetnik za nacionalnu sigurnost bivšeg predsjednika Baracka Obame.
„Iranski, ruski, kineski i sjeverokorejski savez, ako ga tako želite nazvati, je vrlo opasan i ne možemo se pretvarati da nije. I mi treba da radimo te stvari kao što su jačanje NATO-a, jačanje EU, jačanje bilateralnih odnosa i osiguranje da Vladimir Putin ne prevlada u Ukrajini”, rekao je on.
Analitičari kažu da bi ovaj Bidenov put mogao biti važan za budućnost Ukrajine.
„Mislim da bi Biden mogao iskoristiti svoje vrijeme u Njemačkoj da ponovi važnost podrške Ukrajini”, rekao je William Pomeranz iz Wilson centra.
Bliski istok
I Njemačka i Sjedinjene Američke Države bilježe proteste zbog podrške Izraelu u ratu u Gazi. U isto vrijeme, obje zemlje prijavljuju porast antisemitskih incidenata.
I oba lidera, koji sebe opisuju kao „lijevi centar”, suočavaju se s političkim izazovima desničarskih grupa koje su kritične prema podršci Ukrajini i Izraelu.
Ova posjeta dolazi u ključnom trenutku. Oba lidera dobro znaju kako su ratovi iz prošlog stoljeća utjecali na sudbinu i budućnost njihovih naroda.
A sada moraju zajedno sagledati da još jedan sukob ne proguta svijet.
SAD žele vidjeti više humanitarne pomoći u Gazi dok šalje Izraelu odbrambeni sistem THAAD
SAD su poslale pismo Izraelu tražeći da omogući hitno povećanje humanitarne pomoći koja ulazi u Gazu. Pismo, za koje je Pentagon rekao da nije trebalo izaći u javnost, dolazi u trenutku kada je američki odbrambeni sistem zvani THAAD počeo stizati u Izrael za odbranu od budućih napada. Carla Babb donosi više.
