Zvaničnici iz tih zemalja upozorili su da bi tarife nanijele svima šetu, pogoršale inflaciju i negativno utjecale na tržište rada.

Trump je koristio niz postova na svom Truth Social nalogu da objavi poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji "potpisati sva potrebna dokumenta za naplatu Meksiku i Kanadi tarifa od 25 odsto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države, i njihove smiješno otvorene granice".

Rekao je da će tarife ostati na snazi dok se ne zaustavi "invazija drogom, posebno fentanil0m, i svih ilegalnih stranaca na našu zemlju!"

Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da "lako riješe ovaj dugo tinjajući problem".

Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u "ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države".

"Dok ne prestanu, mi ćemo Kini naplaćivati dodatnih 10 odsto tarifa, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države", napisao je Trump.

Kina je odgovorila rekavši da "niko neće pobijediti" u trgovinskom ili tarifnom ratu.

"Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po svojoj prirodi obostrano korisna", rekao je portparol kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.

Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum u utorak je sugerisala da bi ta zemlja mogla da uzvrati svojim tarifama. Poručila je da je spremna na razgovore o tom pitanju, ali da je droga američki problem.

"Jednu tarifu pratila bi druga kao odgovor, i tako dalje dok ne ugrozimo zajedničke poslove", rekla je ona, aludirajući na američke autokompanije koje imaju fabrike na obje strane granice.

Naglasila je i da je Meksiko uradio mnogo da smanji priliv migranata i dodala da "migrantski karavani više ne dolaze do granice". Međutim, meksički napori da se suzbije trgovina drogom kao što je fentanil - koji proizvode meksički karteli od hemikalija uvezenih iz Kine - oslabili su prošle godine.

Zamjenik guvernera kanadske Centralne banke rekao je da je jasno da bi Trumpov potez ima posljedice sa obje strane granice.

"Ono što se događa u SAD ima veliki utjecaj na nas, i nešto poput toga (tarifa) bi jasno uticalo na obje ekonomije", rekao je Rhys Mendes.

Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisali su novi trgovinski sporazum tokom Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026.

Dogovor dozvoljava izuzeća ograničenja kada je u pitanju nacionalna bezbjednost.

Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i bezbjednosti granica nakon što je Trump objavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.

Novi američki lider na dužnost stupa za nešto manje od dva mjeseca, što ostalja prostor za pregovore i potencijalne promjene planova njegove administracije.

Trumpov kandidat da vodi Sekretarijat za finansije, Scott Bessent, napisao je u tekstu za Fox News prošle nedjelje da tarife mogu biti "korisno sredstvo za postizanje spoljnopolitičkih ciljeva predsjednika", uključujući postizanje toga da druge vlade povećaju potrošnju na odbranu ili preduzmu mere u vezi sa trgovinom drogom.

Zamjenica kanadskog premijera Christina Freeland i ministar javne bezbjednosti Dominic LeBlanc izdali su zajedničku izjavu u ponedjeljak uveče naglašavajući bliske veze između SAD i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.

"Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno", navodi se u saopštenju.

Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se ti troškovi, ako se implementiraju, mogli prenijeti u vidu viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući gas, automobile i hranu.

Trump je koristio tarife kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, sa posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila uvođenjem svojih tarifa na robu proizvedenu u SAD.

On se također fokusirao na bezbjednost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake da ukloni migrante iz oblasti u blizini granice sa SAD.

Trumpove najnovije najave dolaze u vrijeme kada broj hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opada, a podaci iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najnižih brojeva za četiri godine.

U izvještaju su korišyene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Prijedlog Sekretarijata za zdravstvo djeluje kao teren za obračun između moćne farmaceutske industrije i Roberta F. Kennedyja mlađeg, otvorenog protivnika lijekova za mršavljenje koji kao kandidat za Donalda Trumpa za prvog čovjeka Sekretarijata, može i da blokira to.

Iako bi milionima ljudi omogućio pristup nedjeljnim dozama injekcija koje su pomogle ljudima da izgube kilograme tako brzo da su ih neki označili kao čudotvorne lijekove, najnoviji prijedlog bi poreske obveznike koštao čak 35 milijardi dolara u narednoj deceniji.

„Ovo je dobar dan za sve koji pate od gojaznosti. Velika stvar za Amerikance koji inače ne mogu da priušte ove lijekove”, rekao je američki sekretar za zdravstvo i ljudske usluge Xavier Becerra u intervjuu za AP.

Pravilo će biti finalizovano tek u januaru, nekoliko dana nakon što Trump preuzme dužnost. Članovi obje partije u Kongresu lobirali su da lijekove pokrije Medicare, jer smatraju da bi to moglo spasiti vladu trošenja milijardi dolara na liječenje hroničnih bolesti koje su vezane za gojaznost. Iako je nejasno kakav je stav Trumpa kada je u pitanju subvencionisanje lijekova za mršavljenje, njegovi saveznici i nominovani za kabinet koji su obećali da će smanjiti državnu potrošnju mogli bi da odustanu od toga.

Prema prijedlogu, samo oni koji se smatraju gojaznim, to jest sa indeksom tjelesne mase 30 ili više bi se kvalifikovali. Neki ljudi mogu već dobiti lijekove preko Medicarea ili Medicaida, ako imaju dijabetes ili su u opasnosti od moždanog udara ili bolesti srca.

Beccera je procijenio da bi dodatnih 3,5 miliona ljudi na Medicareu i 4 miliona na Medicaidu moglo da se kvalifikuje za lijekove. Istraživanja pokazuju da je broj tih ljudi i veći, a Centri za Medicare i Medicaid procjenjuju da se otprilike 28 miliona ljudi na tim programima smatra gojaznim.

Medicareu je zabranjeno da nudi lijekove, prema decenijama starom zakonu koji zabranjuje programu osiguranja koji subvecioniše vlada da pokriva proizvode za mršavljenje. Međutim, pravilo koje je predložila Bidenova administracija priznalo bi gojaznost kao bolest koja se može liječiti uz pomoć lijekova.

Tržište lijekova protiv gojaznosti značajno se proširilo posljednjih godina, a Uprava za hranu i lijekove odobrila je novu vrstu nedeljnih injekcija kao što je Wegovy ili Zepbound.

Ljudi mogu izgubiti čak 15% do 25% svoje tjelesne težine na lijekovima, koji imitiraju hormone koji regulišu apetit tako što se onima koji ih uzimaju čini da im je pun stomak i takva se informacija šalje mozgu.

Cijena lijekova ih je u velikoj meri učinila dostupnim samo bogatima, prije svega poznatim ličnostima koje se hvale njihovim prednostima. Mjesečna zaliha Wegovyja je 1.300 dolara, a Zepbounda 1.000 dolara. Nedostatak lijekova je takođe ograničio zalihe.

Kennedyja, koji je Trumpov kandidat za sekretara za zdravstvo, treba da potvrdi Senat. On je kritikovao popularnost ovih lijekova i u nastupima i na društvenim medijima, rekao je da SAD ne bi trebalo da pokrivaju lijekove preko Medicaida i Medicarea, već da se okrenu zdravijoj hrani i vježbanju.

„Za pola cijene Ozempica mogli bismo da kupimo organsku hranu za svakog Amerikanca, tri obroka dnevno i članstvo u teretani za svakog gojaznog Amerikanca”, rekao je on.

Politički posmatrači u Letoniji kažu da je ta taktika djelimično dovela do jačanja ekstremno desničarskih partija na evropskim izborima ove godine.

Glavni grad Letonije - Riga - osjeća podjele koje rastu u toj zemlji, što je slučaj i u Litvaniji i Poljskoj. Eksperti u Letoniji kažu da je to dijelom posljedica toga što Rusija i njen saveznik Bjelorusija koriste migrante kao oružje.

"Rusija i Bjelorusija doslovno plaćaju hiljadama Iračana, Sirijaca, da ih stave u avion. Iskrcavaju se u Minsku i onda ih odvoze do granice sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom i gurnu ih preko granice", kaže Veiko Spolitis, bivši zamjenik ministra odbrane Letonije.

Najezda migranata preko granice počela je 2021. Političari kažu da su Rusija i Bjelorusija imale jasan cilj.

"Da kreiraju diskurs na letonskoj političkoj sceni, kako bi se na vlast dovele razne vrste populističkih stranaka", ističe Spolitis.

Ainar Šlesers je na čelu jedne od takvih stanaka - "Letonija na prvom mjestu". Osnovao ju je 2021. godine u znak protesta zbog korištenja vakcina protiv Covida 19. Slesers je također poznati biznismen i političar u Letoniji koji radi na projektu izgradnje novih stanova i hotela na obalama Rige. Zauzeo je čvrst stav o ekonomiji i imigraciji.

"Ne moramo da dovodimo ljude iz zemalja Trećeg svijeta, koji će donijeti kriminal i probleme našoj zemlji. A vidimo šta se dešava u Evropi, na mnogim mjestima. Ne želim da imenujem zemlje, ali znate, sve te bande imigranata koje su došle, one stvarno povećavaju stopu kriminala. To je strašno", smatra on.

Međutim, veza između migracije i kriminala nije tako jednostavna, kaže Martin Lange, koji je proučavao to pitanje.

"Nije baš uvijek slučaj da novi imigranti, bez obzira iz koje zemlje dolaze, doprinose povećanju kriminala. Ako im nije dozvoljeno da rade, ako imaju loše životne uslove, to može da poveća stopu kriminala", rekao je Lange.

Neki analitičari smatraju da je korištenje migracija kao oružje deo "hibridnog rata" Rusije protiv Zapada - osmišljenog da se uzvrati centristima Evropske unije i ojačaju krajnje desničarske stranke, zarad ciljeva Moskve.

Međutim, neki eksperti kažu da je uticaj straha birača na porast populističkih i krajnje desničarskih stranaka u Evropi moguće preuveličan, dok drugi faktori, kao što je uticaj na spoljnu politiku, možda imaju veću ulogu.

Kelly Greenhill iz MIT Centra za međunarodne studije postavlja pitanje da li migracije kao oružje funkcionišu kao sredstvo spoljne politike: "Da. Mogu li da vam kažem da političari osjećaju da su veoma negativno pogođeni takvim oružjem? Da. Da li podaci na širem planu nužno sugerišu da su u pravu? Nisam baš sigurna."

"Letonija na prvom mjestu" dobila je mandat u Evropskom parlamentu u junu, poslije izbora na kojima su krajnje desničarske stranke ostvarile značajne uspjehe u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj.

Poljska je ove godine osudila Bjelorusiju zbog korištenja te taktike, dok je Finska, koja dijeli 1.300 kilometara dugu granicu sa Rusijom, sredinom jula usvojila zakon kako bi to spriječila.

Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.

Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.

Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.

"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.

Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.

Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.

Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.

Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.

Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.

Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.

Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.

"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.

"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."

Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.

"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."

Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.

"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.

"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."