Olbrajt je govorila tokom pretresa pred Odborom za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa o političkim pristupima koje bi administracija izabranog predsednika Džozefa Bajdena mogla primijeniti prema Zapadnom Balkanu.
U tom smislu Olbrajt je, pred Odborom kojim predsjedava kongresmen Eliot Engel, govorila o strategiji koja bi se, kako je objasnila, sastojala iz tri dijela.
„Potrebno je da uspostavimo čvršću saradnju sa Evropskom unijom u kojoj šest zemalja Zapadnog Balkana želi članstvo. Potrebno je pojačati borbu protiv korupcije koja značajno šteti političkim institucijama i urušava vladavinu prava u regionu. Govorim o zarobljenim državama prema kojima je potrebno razviti regionalnije orijentisan pristup. Strategija treba da pomaže pojedinačnim državama u reformama i da ih nagradi, ali i da se izvrši pritisak na one koje to ne čine“, rekla je Medlin Olbrajt tokom pretresa.
Ona je ukazala da su protekle više od dvije decenije od kada je američka administracija bila uključena u rješavanje otvorenih pitanja na Zapadnom Balkanu – među kojima su bili sukobi na Kosovu, kao i postizanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Danas je Balkan mirniji nego što je to bilo prije 25 godina, zemlje se nisu dezintegrisale. Rade na članstvu u EU i jačanju odnosa sa SAD. Nadam se da će u Bajdenovoj administraciji imati partnera. On je bio angažovan na Balkanu na okončanju sukoba. Njegov nominovani tim za Nacionalnu bezbjednost je visoko stručan i sposoban da pomogne zemljama da održe mir. Nacije Zapadnog Balkana duboko pate zbog pandemije - dok korupcija cvjeta“, istakla je Olbrajt.
Prema njenim riječima, korumpirani lideri koriste nacionalna pitanja da bi se održali na vlasti, dok Rusija i Kina, kako je ukazala, na području Zapadnog Balkana unose nestabilnost.
„Sa kojima Srbija razvija saradnju“, primijetila je Olbrajt. Dodala je i da Kosovo treba da ima mogućnost da razvija svoju državnost i taj proces Srbija ne treba da stopira.
Na pitanje kongresmena iz Kalifornije Breda Šermana da li smatra da Srbija podliježe sankcijama zbog kupovine ruskog oružja, bivša državna sekretarka Olbrajt je rekla da je potrebno detaljniji razmotriti šta se uopšte događa sa kupovinom ruskog oružja.
“To jeste nešto što može biti predmet sankcija ali treba razmotriti šta se tačno kupuje, i teško je pitanje koje se ne tiče samo Srbije već i toga šta radi Turska, koja kao članica NATO-a takođe kupuje rusko naoružanje. Potrebna je istraga i akcija Kongresa u tom smjeru”, rekla je Olbrajt.
Olbrajt je iznijela i ocjenu da Rusi u Srbiji “vježbaju” ono što rade u drugim dijelovima istočne Evrope – “operišu da podriju demokratiju, odvoje zemlju od Zapada i koriste taktike KGB agenata, koristeći tendenciju partnerstva sa Slovenima u Evropi.
Što se tiče Kine, rekla je da kroz “Pojas i put” ona ulaže u region u oblastima saobraćaja i rudarstva, sferama gdje pomoć jeste potrebna regionu, te da je zato važno razvijati ekonomsku saradnju SAD i Srbije. Pomenula je da nedavno otvaranje kancelarije DFC u Beogradu i ocijenila da to treba iskoristii kao sredstvo pomoći kroz investicije, i učešće privatnog sektora.
U svojstvu stručnjaka u raspravi pred Odborom za spoljne poslove Predstavničkog doma govorio je Danijel Server, profesor Škole naprednih međunarodnih studija vašingtonskog Univerziteta Džons Hopkins i poznavalac balkanskih prilika. On je rekao da je ključni preduslov za rješavanje preostalih problema na Balkanu obnavljanje američke posvećenostina taj region – u saradnji sa evropskim saveznicma.
„Dijalog između Prištine i Beograda koji vodi EU može biti od pomoći, ali je potrebno više angažovanja SAD-a. Amerikanci bi trebalo da se usredsrede na primjenu i reciprocitet. Dijalog je potrebno pratiti, uključujući i primjenu prethodno postignutih sporazuma. Potrebno je i uvesti viznu liberalizaciju za građane Kosova. Uzajamnost bi trebalo da uključuje proširenje mandata Specijalnih komora na zločine počinjene u Srbiji, uključujući i ubistvo trojice Amerikanaca – braće Bitići”, rekao je Server.
U vezi sa Bosnom i Hercegovinom Server je ukazao da se ispostavilo da formula Dejtonskog sporazuma nema učinak u odnosu na vrijeme kada je postignut – istakavši da služi, kako se izrazio, interesima etničkih pljačkaških barona.
“SAD bi trebalo da pritisnu Evropljane da sankcionišu one koji zagovaraju nezavisnost Republike Srpske i da ojačaju i prekomponuju svoje trupe, uz vidljivu podršku SAD-a, u grad Brčko na sjeveroistoku zemlje, kako bi blokirali eventualnu secesiju. SAD bi trebalo da pokušaju da blokiraju rusko naoružavanje entitetskih policija, kao i hrvatsko i srpsko političko miješanje”, rekao je Server pred Odborom za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Januš Bugajski, stručnjak nevladine Džejmstaun fondacije, rekao je da cilj dijaoga Srbije i Kosova treba da vodi uzajamnom priznanju nezavinosti.
„To će omogućiti njihov napredak u euroatlantskim integracijama. U tome je potrebna pomoć administracije Sjedinjenih Država oličena u tješnjoj saradnji sa EU“, rekao je Bugajski.
On se osvrnuo i na uticaj koji Rusija sprovodi na području Zapadnog Balkana.
„Za Moskvu je Balkan važno područje na kom širi svoje geostrateške interese, domete i uticaje. Pokušavajući da balansira Srbija se okreće od zapadnih partnera i utiče na slabljenje bezbjednosti Balkanskoig polustrva. Rusija razvija veze sa medijima, poslovnim ljidima i pojedinim političarima.Trebalo bi sankcionisati ruske oligarhe i pomoći medijima da se bore protiv dezinformacija koje šire Rusija i Kina“, rekao je Bugajski.
Bugajski je ocijenio da čak i zemlje koje su članice NATO-a u Evropi treba da se pažljivo prate, u smislu svog doprinosa budžetu Alijanse, gdje je, kako kaže, aktuelna administracija ispravno primjetila da neke zemlje ne daju dovoljan doprinos, ali i ruske korupcije i uticaja, posebno u zemljama kao što su Bugarska i Mađarska koje bi mogle da budu otvorene prema ruskim pokušajima destabilizacije.
Ukazao je i da je važno razmotriti efekte pandemije koronavirusa na region Balkana.
"Biće potrebna velika pomoć EU i SAD. Društveno-političke posljedice pandemije i ekonomske krize mogu da budu jačanje nacionalizma, populizma i uticaja loših spoljnih aktera" naveo je Bugajski. On je ocijenio da je Rusija kratkoročnija a Kina dugoročnija prijetnja američkim interesima u regionu.
"Uticaj Kine će zavisiti od njene unutrašnje ekonomske situacije, ali je potrebno da Amerika bude proaktivna, i podstiče zapadne investicije kroz razvojne fondove i stvaranje pravnih, birokratskih i lokalnih uslova za privlačenje stranih investicija", zaključio je stručnjak nevladine Džejmstaun fondacije Januš Bugajski.
