Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Pet stvari koje trebate znati o žalbama na presudu Ratku Mladiću

Former Bosnian Serb military commander Ratko Mladic is seen during an angry outburst at the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Former Bosnian Serb military commander Ratko Mladic is seen during an angry outburst at the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Osam godina od početka suđenja, iznošenje žalbi na prvostepenu presudu Haškog tribunala, kojom je bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, konačno je planirano za utorak i srijedu, 25. i 26. augusta.

Iznošenje žalbi na presudu je do sada dva puta odgađano – u martu i junu. Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) prvu žalbenu sjednicu odgodio je zbog Mladićeve operacije a drugu zbog koronavirusa jer je bio otežan dolazak nekih sudija u Haag, kako je obrazloženo, kao i zbog činjenice da Mladić zbog svog zdravstvenog stanja i životne dobe spada u “rizičnu grupu”.

Evo kojih pet stvari trebate znati prije početka iznošenja žalbi nakon kojih će nasljednik Haškog tribunala, Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS), donijeti presudu u posljednjem haškom predmetu za zločine u BiH.

Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari
Bosnia and Herzegovina, Bosnian Serb army Commander General Ratko Mladic hands out cans of bevarages to Bosnian Moslems, refugees from Srebrenica, as the wait to be transported from eastern Bosnian village of Potocari

Mladić je optužen i osuđen za najteže zločine

Mladića je u julu 1995. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, dok je u novembru iste godine optužnica proširena i uključivala je optužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji se odnose na napad na Srebrenicu iz jula 1995., kao i uzimanje članova UN-ovih mirovnih snaga za taoce.

Od 1995. optužnica protiv Mladića je mijenjana četiri puta, a zadnji put je to Haško tužilaštvo uradilo u decembru 2011. kojom mu je na teret stavljeno 11 tačaka, odnosno genocid počinjen u Srebrenici, te u opštinama Prijedor, Ključ, Sanski Most, Foča, Vlasenica i Kotor-Varoš, progona širom BiH, terorisanja građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prvostepeno vijeće Tribunala u Haagu je 22. novembra 2017. Mladića osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bh. opština, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

“Radnje optuženog u toj mjeri su doprinijele zločinima da oni bez njih ne bi bili počinjeni na taj način”, rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća Alphons Orie.

Sud je utvrdio da je on učestvovao u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP), a cilj prvog je bio da se Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su Srbi polagali pravo, potom UZP-u koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg UZP-a, kako je navedeno u presudi, bilo je eliminisanje Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti UZP imao za cilj da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede vazdušne napade na vojne ciljeve Srba.

Prema prvostepenoj presudi, Mladić je, napadom na Srebrenicu u julu 1995. rukovodio na terenu, lažno obećavajući zarobljenim Bošnjacima da će ići u razmjenu, neposredno prije nego što su bili upućeni na stratišta. Prema presudi, srpske snage su od 12. do 17. jula 1995. “sistematski pobile nekoliko hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka” na “raznim mjestima pogubljenja u opštinama Srebrenica, Zvornik i Bratunac”.

Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim je ona za genocid u šest opština, a prilikom obrazlaganja tog dijela odluke je navedeno da iako je “veliki broj Bošnjaka i Hrvata ubijen ili su im nanijete teške povrede”, Vijeće je, međutim, zaključilo da oni nisu činili “značajan dio” tih etničkih grupa u opštinama, te da, stoga, nije ispunjen taj uslov za krivično djelo genocida.

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.
Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013. Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.

Tužilaštvo je dokazivalo genocidnu namjeru, a Odbrana da Mladić nije naredio zločine

Tokom suđenja Mladiću, koje je počelo u maju 2012. godine kada je Tužilaštvo dalo uvodne riječi, saslušano je 169 svjedoka Optužbe i 208 svjedoka Odbrane, u spis su uvedene i pisane izjave više od 200 svjedoka, a prihvaćeno je skoro 10.000 dokaznih predmeta.

Tužilaštvo je u završnoj riječi na suđenju Mladiću navelo da je u svim zločinima presudna bila “njegova ruka”, odnosno “zločinačka namjera da se Bošnjaci i Hrvati uklone sa teritorije na koju su Srbi polagali pravo”, a tužioci su ga opisali kao “gospodara života i smrti”.

Richard Butler, vojni vještak, tokom suđenja ocijenio je da Vujadin Popović, Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir, koji su osuđeni na doživotne robije za genocid u Srebrenici, nisu mogli organizovati strijeljanje zarobljenika bez Mladićevog odobrenja.

Odbrana je negirala zločinačko udruženje tvrdeći da je rat izazvala težnja Stranke demokratske akcije (SDA) ka “unitarnoj islamskoj BiH sa muslimanskom dominacijom” od koje su se Srbi branili, te je ustvrdila da su Sarajevo, Srebrenica i druga mjesta, kao “branjeni gradovi”, bili legitimna vojna meta, kao i da Mladić “nikada nije naredio nijedan zločin” i da nije imao “genocidnu namjeru”, jer ne postoji njegovo pisano naređenje da se pobiju Bošnjaci.

Među Mladićevim svjedocima koji su tvrdili da su Bošnjaci i Hrvati dobrovoljno napuštali ratne zone bio je i sadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a neki od svjedoka Odbrane su tvrdili da su Bošnjaci “dobrovoljno” odlazili u “sabirne centre” radi “zaštite”.

Tužioci i branioci su se složili da su Mladićeve snage u ljeto 1995. godine zarobile više od 200 pripadnika UNPROFOR-a, ali je Optužba dokazivala da su oni bili taoci, a Odbrana da su bili ratni zarobljenici.

Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Bosnian Serb military chief Ratko Mladic during an angry outburst in the Yugoslav War Crimes Tribunal in The Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Tužilaštvo u žalbama traži kazne za genocid u drugim opštinama

Tužilaštvo je u najavi žalbe na presudu predložilo da Apelaciono vijeće proglasi Mladića krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica, odnosno za tačku optužnice po kojoj je oslobođen.

U žalbi Tužilaštvo navodi kako je pogrešan nalaz iz presude da “Mladić i drugi učesnici u UZP-u nisu dijelili genocidnu namjeru da unište Muslimane i Hrvate u tim opštinama”, te traže da Apelaciono vijeće utvrdi da je na meti Mladićevih snaga bio “značajan dio” muslimanskog i hrvatskog stanovništva.

Također, tužioci žalbom traže da bude ispravljen zaključak iz prvostepene presude, za koji tvrde da je pogrešan, da Mladić nije imao genocidnu namjeru u tim opštinama.

Mladićeva Odbrana je u najavi žalbe zatražila da, zbog niza pravnih i činjeničnih grešaka sudija, presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena, a on oslobođen, dok je alternativni prijedlog da mu bude ponovno suđeno.

Prema mišljenju Odbrane, Haški tribunal je pogriješio kada je u presudi Mladiću utvrdio da je postojao UZP čiji je on bio pripadnik, a branioci pobijaju i nalaz iz presude da su postojala zločinačka udruženja u Sarajevu i Srebrenici.

Branioci navode i da Mladić nije imao pravično suđenje zato što su njegova prava “grubo prekršena”, a žalba je izjavljena i na kaznu uz tvrdnju da sudije nisu u obzir uzele olakšavajuće okolnosti, dok se dio žalbe odnosi i na uzimanja za taoce pripadnika UNPROFOR-a u proljeće 1995. godine.

Theodor Meron
Theodor Meron

Izmjene Sudskog vijeća usporile završetak procesa

Mehanizam za međunarodne krivične sudove je u septembru 2018. prihvatio zahtjev Mladićeve Odbrane za izuzeće troje sudija iz žalbenog postupka zbog navodne pristrasnosti, odnosno sudije Theodora Merona te Carmela Agiusa i Daquna Liua.

Ovaj zahtjev Odbrane je prihvatio sudija Jean-Claude Antonetti, koji je u odluci naveo da troje sudija “djeluju pristrasno” s obzirom da su u ranijim predmetima u Haagu donosili određene zaključke koji se tiču Ratka Mladića. Antonetti je o ovom zahtjevu odlučivao nakon što se predsjednik MMKS-a Meron izuzeo iz odluke zbog toga što se podnesak odnosi i na njega.

Branioci su u podnescima citirali dijelove presuda koje su sudije Meron, Agius i Liu pisali, a u kojima su, prema mišljenju Odbrane, doneseni “neprihvatljivi zaključci koji se odnose na Mladića”.

Za Agiusa i Liua su u podnescima naveli da su bili članovi Vijeća i učestvovali u odlukama u nekim od predmeta za Srebrenicu za koje se sudilo u Haškom tribunalu, dok je za Merona napomenuto da je ovaj predsjedavao vijećima koja su Radislava Krstića i Zdravka Tolimira osudila za genocid u Srebrenici, te da je u ovim odlukama navedeno da je Mladić “namjeravao da ubije bosanske muslimane”, kao i da je imao znanja o nezakonitim aktivnostima njegovih podređenih.

Haško tužilaštvo je potom zatražilo da se ova odluka preispita, ali je MMKS odbio njihov zahtjev, te je imenovano novo vijeće kojeg čine predsjedavajuća Prisca Matimba Nyambe, te sudije Aminatta Lois Runeni N’gum, Gberdao Gustave Kam, Seymour Panton i Elizabeth Ibanda-Nahamya.

Troje novih sudija koji su imenovani u Žalbeno vijeće u Mladićevom predmetu nisu imali ranije predmete koji se tiču Srebrenice.

Sutkinja Nyambe ranije je u Haagu donosila odluke kojima je osporavala genocid u Srebrenici.

Ona je u predmetu protiv bivšeg visokog oficira Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira imala izdvojeno mišljenje, kojim je dovodila u pitanje zaključke o njegovoj odgovornosti i generalno o karakteru zločina.

Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.
Ex-Bosnian Serb wartime general Ratko Mladic appears in court at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague, Netherlands, Nov. 22, 2017.

Iznošenje žalbi trajat će dva dana i Mladić će imati priliku da se obrati

Prvog dana izlaganja žalbi u utorak, 25. augusta je planirano da počne desetominutnim izlaganjem predsjedavajuće Apelacionog vijeća Prisce Matimba Nyambe. Potom će prema rasporedu, Mladićeva Odbrana imati tri sata da iznese sve svoje žalbene navode izjavljene na prvostepenu presudu. Istog dana će Haško tužilaštvo imati dva sata da odgovori na žalbu Odbrane.

Naredni dan, tačnije 26. augusta, počet će obrazlaganjem žalbe Tužilaštva na presudu Mladiću, nakon čega će Odbrana imati sat i po vremena da iznese svoj odgovor na tu žalbu. Istog dana je predviđeno i Mladićevo obraćanje Apelacionom vijeću i njegovo izlaganje na prvostepenu presudu.

Iz MMKS-a su ranije saopštili da će iznošenje žalbi biti održano bez prisustva novinara i javnosti zbog pandemije COVID-19. Prenos iz sudnice imat će polusatno kašnjenje za javnost.

See all News Updates of the Day

Trump izabrao Pam Bondi za mjesto državne tužiteljice

Bivša glavna tužiteljka Floride Pam Bondi
Bivša glavna tužiteljka Floride Pam Bondi

Novoizabrani predsjednik Donald Trump izjavio je da će imenovati bivšu državnu tužiteljku Floride Pam Bondi na čelo Ministarstva pravde, okrenuvši se dugogodišnjoj saveznici nakon što se njegov prvi izbor, Matt Gaetz, povukao usljed ispitivanja zbog optužbi za seksualnu trgovinu.

Bondi je bila otvoreni branilac Trumpa. Ona je bila jedan od njegovih advokata tokom njegovog prvog suđenja za opoziv, kada je optužen - ali ne i osuđen - za zloupotrebu moći dok je pokušavao da uslovljava američku vojnu pomoć Ukrajini istragom protiv tadašnjeg potpredsjednika Joe Bidena. I ona je bila među grupom republikanaca koji su se pojavili kako bi podržali Trumpa na njegovom krivičnom suđenju u New Yorku za tajni novac koje je okončano u maju osudom po 34 tačke optužnice.

"Predugo je partijsko Ministarstvo pravosuđa bilo naoružano protiv mene i drugih republikanaca - više ne", rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama. “Pam će preusmjeriti DOJ na njegovu namjeravanu svrhu borbe protiv kriminala i ponovnog činjenja Amerike sigurnom.”

Gaetz se povukao usljed nastavka sukoba oko federalne istrage o trgovini ljudima koja je dovela u sumnju njegovu mogućnost da bude potvrđen kao glavni državni službenik za provođenje zakona. Gaetz je žestoko negirao optužbe, ali je njegova nominacija zaprepastila mnoge advokate u Ministarstvu pravde. Gaetz, koji je prošao u advokatsku komoru, ali jedva da je radio kao advokat, imao je vrlo malo relevantnog iskustva za taj posao. Bondi dolazi sa godinama pravnog rada i onom drugom osobinom koju Trump cijeni iznad svega: lojalnošću.

Gaetzovo brzopleto povlačenje i brzo okretanje ka Bondi bili su najnoviji primjeri Trumpovog burnog donošenja odluka dok žurno izbacuje nominacije - neke sumnjivog karaktera i vjerodostojnosti - vrtoglavom brzinom bez provjere vlade koja je tipična za predsjedničke tranzicije. Predznak je da bi, uprkos tome što je vodio svoju najorganizovaniju kampanju za Bijelu kuću ove godine, njegov povratak u Ovalni ured mogao imati istu vrstu drame koja je prožimala njegov prvi mandat.

Trumpov sin Donald Trump Jr. rekao je za "Sunday Morning Futures" Fox Newsa da tranzicioni tim ima na umu rezerve za njegove kontroverzne kandidate ako ne budu potvrđeni.

Ipak, čak i u Trumpovom svijetu stvari su se brzo odvijale. Trump je nastojao iskoristiti svoju pobjedu na izborima kako bi prisilio republikance u Senatu da prihvate provokativne izbore poput Gaetza. Odluka bi mogla pojačati ispitivanje drugih kontroverznih Trumpovih kandidata, uključujući i izabranika za Pentagon Petea Hegsetha, koji se suočava s optužbama za seksualno zlostavljanje koje on poriče.

“Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, rekao je Gaetz u izjavi dan nakon sastanka sa senatorima u nastojanju da dobije njihovu podršku.

“Nema vremena za gubljenje na bespotrebno dugotrajnu svađu u Washingtonu, tako da ću svoje ime povući iz razmatranja za državnog tužioca. Trumpovo ministarstvo pravde mora biti uspostavljeno i spremno prvog dana”, dodao je.

Trump je, u objavi na društvenim mrežama, rekao: “Veoma cijenim nedavne napore Matta Gaetza da traži odobrenje da bude državni tužilac. Išlo mu je jako dobro, ali, u isto vrijeme, nije želio da ometa Upravu, koju veoma poštuje. Matt ima divnu budućnost i radujem se gledanju svih sjajnih stvari koje će učiniti!”

Bondi je poznata ličnost u Trumpovom krugu i bila je predsjedavajuća Instituta za politiku na prvom mjestu, trusta mozgova koji su osnovali bivši zaposlenici Trumpove administracije. Bila je glasni kritičar krivičnih postupaka protiv Trumpa. U jednom nedavnom nastupu na radiju, nazvala je specijalnog savjetnika Ministarstva pravde Jacka Smitha i druge tužioce koji su optužili Trumpa za “užasnim” ljudima za koje je rekla da pokušavaju da steknu imena “idući za Donaldom Trumpom i naoružavanjem našeg pravnog sistema”.

Republikanski senator Lindsey Graham predvidio je u objavi na društvenim mrežama da će Bondi "brzo biti potvrđena", nazvavši njen izbor "grend slemom, touchdownom, asom, hat-trikom, zakucavanjem, izborom za zlatnu olimpijsku medalju".

Ako je Senat predvođen republikancima potvrdi, Bondi bi odmah postala jedan od najposjećenijih članova Trumpovog kabineta s obzirom na prijetnju republikanaca da će tražiti odmazdu protiv navodnih protivnika i zabrinutost demokrata da će nastojati da potčini Ministarstvo pravde svojoj volji. Nedavno mišljenje Vrhovnog suda ne samo da je dodijelilo širok imunitet bivšim predsjednicima, već je i potvrdilo ekskluzivnu vlast predsjednika nad istražnim funkcijama Ministarstva pravde.

Kao predsjednik, zahtijevao je istrage o političkim protivnicima poput Hillary Clinton i nastojao je iskoristiti ovlasti Ministarstva pravde za provođenje zakona kako bi unaprijedio svoje interese, uključujući pokušaje poništavanja rezultata izbora 2020.

Bondi bi naslijedila Ministarstvo pravde za koje se očekuje da će se oštro okrenuti od građanskih prava, i krivičnog gonjenja stotina Trumpovih pristalica optuženih za nerede u američkom Kapitolu 6. januara 2021. - optuženi koje je Trump obećao pomilovati.

Malo je vjerovatno da će Bondi biti potvrđena na vrijeme kako bi se poklopila sa Smithom, koji je podigao dvije savezne optužnice protiv Trumpa za koje se očekuje da će obje biti povučene prije nego što novi predsjednik preuzme dužnost. Očekuje se da će specijalni zastupnici sačiniti izvještaje o svom radu koji se historijski objavljuju, ali ostaje nejasno kada bi takav dokument mogao biti objavljen.

Advokat iz Massachusettsa optužio je Bondi za podmićivanje zbog doprinosa u kampanji od 25.000 dolara koji je primila od Trumpa 2013. Bondi je zatražila donaciju skoro u isto vrijeme kada je njen ured upitan o njujorškoj istrazi navodne prevare na Trump univerzitetu. Godine 2017. utvrđeno je da toj pritužbi nedostaje dovoljno dokaza.

2013. godine, dok je bila na funkciji glavnog tužioca Floride, javno se izvinila što je tražila da se odgodi pogubljenje čovjeka osuđenog za ubistvo jer je to bilo u suprotnosti sa prikupljanjem sredstava za kampanju. Rekla je da je pogriješila i da joj je žao što je to zatražila od tadašnjeg guvernera. Rick Scott odložio je pogubljenje Marshalla Lee Gorea za tri sedmice.

Gaetzova politička budućnost je neizvjesna. U postu na društvenim mrežama, usmjerenom na novog potpredsjednika, Gaetz je napisao: „Radujem se nastavku borbe za spas naše zemlje. Samo možda sa drugog položaja.”

Matt Gaetz, Trumpov kandidat za državnog tužioca, povlači ime iz nominacije

Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.
Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.

Bivši republikanski predstavnik Matt Gaetz povlači svoje ime iz razmatranja za mjesto državnog tužioca. Njega je predložio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.

“Jučer sam imao odlične sastanke sa senatorima. Cijenim njihove pažljive povratne informacije – i nevjerovatnu podršku mnogih. Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, napisao je Gaetz na platformi društvenih medija X.

Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.

Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj." Odbio je dalji komentar.

Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši službenik za provođenje zakona u zemlji u administraciji koja preuzima dužnost 20. januara.

ABC News i The Washington Post objavili su da je komisija pribavila dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su imale više od 18 godina u vrijeme isplata, rekao je vijeću da je dio novca bio za seks.

Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.

“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.

Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevalo je da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove prošlosti dok su preuzimali svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novi predsjednik kabineta.

Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku u Kongresu, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.

Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji bi glasali o njegovoj nominaciji.

Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.

Ukrajina kaže da je Rusija lansirala interkontinentalnu raketu, SAD tvrde da je u pitanju raketa srednjeg dometa

Firefighters work at the site of a Russian missile strike in Dnipro, Ukraine, Nov. 21, 2024. (Press service of the State Emergency Service of Ukraine in Dnipropetrovsk region/Handout via REUTERS)
Firefighters work at the site of a Russian missile strike in Dnipro, Ukraine, Nov. 21, 2024. (Press service of the State Emergency Service of Ukraine in Dnipropetrovsk region/Handout via REUTERS)

Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da su ruske snage lansirale interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu, što bi, ako se potvrdi, bila prva upotreba takvog oružja od ruske invazije početkom 2022.

Ukrajinske zračne snage saopćile su da je projektil lansiran iz ruske regije Astrahan i da je dio šireg niza napada koji su uključivali hipersoničnu raketu i sedam krstarećih projektila.

Rusija nije odmah komentarisala ukrajinsku izjavu.

Međutim, prema početnoj američkoj procjeni napad je izveden balističkom raketom srednjeg dometa, a ne interkontinentalnom, rekli su za AP i Reuters neimenovani američki zvaničnici.

Prema Asocijaciji za kontrolu naoružanja sa sjedištem u SAD-u, balističke rakete srednjeg dometa putuju između 3.000-5.500 km, dok interkontinentalne balističke rakete (ICBM) putuju više od 5.500 km.

Napad dolazi nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države i Britanija, odvojeno, dozvolile Ukrajini da koristi rakete većeg dometa u napadima na ciljeve dublje unutar Rusije.

Ukrajinski zvaničnici prijavili su u četvrtak štetu na industrijskoj lokaciji u regiji Dnjepropetrovsk kao rezultat ruskih zračnih napada.

Guverner Dnjepropetrovska Serhiy Lysak rekao je da su napadi pogodili grad Dnjepar i izazvali nekoliko požara.

Volodimir Artjuh, guverner ukrajinske oblasti Sumy, rekao je na Telegramu da su ruske snage granatirale područja duž granice između dvije zemlje i napale dronom iz vazduha.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana uništila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Rostovske oblasti i dvije bespilotne letelice iznad Volgograda. Također je rečeno da je oborila i dvije krstareće rakete Storm Shadow britanske proizvodnje.

Jurij Sljusar, vršilac dužnosti guvernera Rostova, rekao je na Telegramu da nema žrtava i štete kao rezultat ukrajinskog napada.

Američke mine

SAD planiraju poslati Ukrajini protupješadijske nagazne mine kako bi pomogle kijevskim snagama da odbiju napredovanje ruskih kopnenih trupa, izjavio je u srijedu američki ministar odbrane Lloyd Austin.

Ova odluka je drugi preokret američke politike u posljednjih nekoliko dana nakon što je predsjednik Joe Biden, u posljednja dva mjeseca svog mandata u Bijeloj kući, promijenio svoj stav i rekao da je Ukrajina sada slobodna da lansira rakete dugog dometa, koje je isporučio Washington, dublje u Rusiju.

Ukrajina je svojim prvim napadom u utorak brzo gađala skladišta municije.

Austin je, govoreći novinarima koji su putovali s njim na put u Laos, rekao da je dopuštanje slanja američkih nagaznih mina u Ukrajinu postalo neophodno zbog promjene taktike na bojnom polju od strane moskovskih snaga.

Rekao je da ruske kopnene trupe predvode pokret na bojnom polju, a ne snage zaštićene oklopnim transporterima, tako da Ukrajina ima "potrebu za stvarima koje mogu pomoći u usporavanju tog napora od strane Rusa".

Rusija je posljednjih sedmica zauzela više teritorija u istočnoj Ukrajini.

Austin je rekao da se nagazne mine koje će SAD obezbijediti mogu kontrolisati radi samoaktivacije i samodetonacije.

Rusija, kao i Sjedinjene Države, nije potpisala konvenciju Ujedinjenih naroda o zabrani protupješadijskih mina, ali Ukrajina jeste, rekao je u srijedu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Rusija je rasporedila najmanje 13 tipova nagaznih mina u Ukrajini, prema Human Rights Watchu, i intenzivno ih koristi na teritoriji koju je zauzela od Ukrajine, navodi Washington Post.

SAD su u srijedu također rekle da Kijevu šalju još 275 miliona dolara vrijedan paket municije, uključujući oružje za raketne sisteme, artiljeriju i protutenkovsko oružje. Ovo je 70. takva pošiljka od avgusta 2021.

Čini se da su promjenjive politike i dodatna opskrba oružjem pokušaj Bidena i njegovog odbrambenog tima da podrže ukrajinske ratne napore prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara.

Trump je bio skeptik u pogledu nastavka američke podrške Ukrajini, tvrdeći da će rat završiti prije nego što uopće preuzme dužnost, ali ne nudi nikakve detalje o tome kako će to učiniti.

Dopisnica VOA Pentagona Carla Babb dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj dao je Reuters.

SAD: Broj prijava za nezaposlene najniži u sedam mjeseci

Nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao, stoji u izvještaju.
Nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao, stoji u izvještaju.

Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na najniži nivo u sedam mjeseci prošle sedmice, što ukazuje na to da se rast broja radnih mjesta vjerovatno vratio u novembru nakon što je prošlog mjeseca naglo usporio usred uragana i štrajkova.

Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.

Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.

"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."

Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.

Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.

Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.

Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.

Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.

Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.

Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.

Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.

Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.

Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.

Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.

Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.

Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.

Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.

Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.

Izabranik Donalda Trumpa za "graničnog cara" nadziraće povećanje deportacija

Tom Homan kojeg Trump naziva "carem granice" biće zadužen za deportacije imigranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kaže na svom Truth Social nalogu da će njegov izabranik za "graničnog cara", Tom Homan, “biti zadužen za sve deportacije ilegalnih stranaca natrag u njihovu zemlju porijekla”.

Izbor Donalda Trumpa za "graničnog cara" radio je više od 30 godina u saveznoj kontroli imigracije. Tom Homan je na ovogodišnjoj republikanskoj nacionalnoj konvenciji rekao da je svaki predsjednik rekao da će osigurati granicu, ali samo Trump je to i učinio.

“On je stvorio najsigurniju granicu u našoj istoriji. I to je hladna činjenica. Podaci to dokazuju. I pogodite šta: on će to učiniti ponovo.”

Tokom kampanje, Trump je obećao masovne deportacije imigranata bez dokumenata.

"Odmah po polaganju zakletve, pokrenut ću najveći program deportacije u američkoj historiji", najavio je Trump tokom kampanje.

Iako stručnjaci primjećuju da stope migracija i kriminala nisu povezane, Homan kaže da će deportacije popraviti ono što on naziva imigracionim greškama u vrijeme predsjedništva Joea Bidena

“Predsjednik Trump će okončati ludilo o otvorenim granicama Biden-Harris. Zaustavit ćemo da se droga i kriminal slijevaju u vaše susjedstvo”, rekao je Homan.

Homan je bio vršilac dužnosti direktora Službe za imigraciju i carinu u prvoj Trumpovoj administraciji, gdje je predvodio 40 posto povećanja broja hapšenja usljed deportacije.

"Ukupna uklanjanja su smanjena jer je granica pod boljom kontrolom nego što je bila 45 godina."

Ilegalna imigracija bila je glavni problem za mnoge birače na ovogodišnjim izborima. Politički analitičar Francisco Rodríguez kaže da Homan ima pristup "nulte tolerancije".

"Dakle, ako ste ovdje kriminalac i ovdje imate dijete ili porodicu, Homan je izjavio da možete otići sa svojom djecom, sa svojim supružnikom. Niko ne kaže da će porodica biti razdvojena", kaže Rodríguez.

Bivša zastupnica savezne države Floride Daisy Baez kaže da je Trumpova namjera da nominuje Homana upozorenje za imigrantsku zajednicu.

"Ako niste državljanin ili stalni stanovnik, nemate garanciju da ćete ostati u ovoj zemlji. Vrlo je vjerovatno da ćete biti na listi onih koji ispunjavaju uslove za deportaciju", kaže ona.

“Imam poruku milionima ilegalnih stranaca koje je Joe Biden pustio u našu zemlju kršeći savezni zakon: Bolje da počnete da se pakujete odmah”, poručio je Homan.

Homan je bivši njujorški policajac koji je doprinio Projektu 2025, skupu prijedloga politike koje je objavila konzervativna istraživačka grupa Heritage Foundation, kako bi, "spasila zemlju iz stiska radikalne ljevice".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG