Linkovi

Najnovije

Univerziteti tuže Trumpa zbog odluke da strani studenti napuste Sjedinjene Države

Univerzitet Harvard jedan je od onih koji je uključen u tužbu protiv Trumpove administracije
Univerzitet Harvard jedan je od onih koji je uključen u tužbu protiv Trumpove administracije

Oko 60 američkih univerziteta priključilo se tužbi protiv Trumpove administracije zbog odluke da se stranim studentima zabrani da ostanu u Americi ako su im predavanja samo online zbog koronavirusa.

Tužbu pred federalnim sudom u Bostonu su pokrenuli Univerzitet Harvard i Institut za tehnologiju Massachusetts (MIT) i traže da se zaustavi primjena ove odluke administracije.

Univerziteti su saopštili da su se oslanjali na uputstva federalne vlade koja su predviđala da zbog aktuelne situacije sa koronavirusom predavanja za studente budu online i da takvim predavanjima prisustvuju i strani studenti u SAD.

"Vanredna situacija i dalje traje, ali politika vlade se odjednom drastično promijenila i uzrokovala velika previranja i štetu", navodi se u tužbi univerziteta.

U SAD je u generaciji 2018/19 studiralo oko 1,1 milion stranih studenata, prema podacima State Departmenta i Instituta za internacionalno obrazovanje, što čini oko 5,5 odsto ukupnog broja studenata u toj generaciji.

Trumpova administracija je saopštila da će strani studenti koji od septembra predavanja budu pohađali samo online morati da napuste SAD, dok istovremeno pritiska škole i univerzitete da od septembra obnove nastavu normalno.

Međutim, neki univerziteti, poput Harvarda, su već saopštili da će predavanja u jesenjem semestru biti online.

See all News Updates of the Day

Osumnjičenom za pokušaj atentata na Trumpa na teret stavljena djela u vezi sa posjedovanjem oružja

Ryan Wesley Routh učestvuje na skupu u centru Kijeva, Ukrajina, u subotu, 30. aprila 2022. (AP Photo/Efrem Lukatsky)
Ryan Wesley Routh učestvuje na skupu u centru Kijeva, Ukrajina, u subotu, 30. aprila 2022. (AP Photo/Efrem Lukatsky)

Muškarac osumnjičen za očigledni pokušaj atentata na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa tereti se za federalna krivična djela u vezi sa posjedovanjem oružja.

Ryan Wesley Routh (58) suočava se sa dva krivična djela - posjedovanje vatrenog oružja kao raniji osuđenik i posjedovanje vatrenog oružja serijskim brojem koji se ne može pratiti.

Routhu prijeti 15 godina zatvora ako bude proglašen krivim po prvoj tački optužnice, i još pet godina po drugoj tački.

Moguće su dodatne i teže optužbe kako istraga bude trajala, a tužioci Ministarstva pravde traže optužnicu od velike porote.

Routh se nakratko pojavio u saveznom sudu u West Palm Beachu, gdje je odgovarao na površna pitanja o svom radnom statusu i prihodima. Advokat je odbio da razgovara sa novinarima nakon završetka ročišta.

Routh je uhapšen u nedjelju popodne nakon što su agenti uočili vatreno oružje koje viri iz žbunja na golf terenu u West Palm Beachu gdje je Trump igrao golf. Tužioci su tražili da ostane zatvoren zbog opasnosti od bijega. Federalni sudija za prekršaje odredio je dodatna ročišta za kasnije ovog mjeseca.

Vlasti nisu odmah otkrile nikakve nove detalje o Routhu niti naveli određeni motiv. Ali ostavio je trag na internetu koji otkriva promjenjive političke stavove i intenzivan bijes zbog događaja u svijetu.

"Slobodni ste da ubijete Trampa", napisao je Routh u dijelu o Iranu u očigledno samoizdatoj knjizi iz 2023. pod naslovom "Ukrajinski rat koji se ne može pobijediti", u kojoj je bivši predsjednik opisan kao "budala" i "klaun" zbog nereda na Capitolu 6. januara 2021. i "ogromne greške" napuštanja iranskog nuklearnog sporazuma.

Routh je napisao da je jednom glasao za Trumpa i da mora preuzeti dio krivice za "dijete koje smo izabrali za našeg sljedećeg predsjednika koje je na kraju ostalo bez mozga".

Također je pokušao da regrutuje borce za Ukrajinu da se odbrani od Rusije, a imao je web stranicu na kojoj je želio da prikupi novac i regrutuje dobrovoljce da se bore za Kijev.

Sudski zapisi do kojih je došao Associated Press pokazuju da je Routh osuđen za više krivičnih djela, uključujući dvije optužbe za posjedovanje ukradene robe 2002. godine u Sjevernoj Karolini.

Rekao je da radi i zarađuje oko 3.000 dolara mjesečno, ali da nema uštede.

Routh je rekao da nema nekretnine ili imovinu, osim dva kamiona vrijedna oko 1.000 dolara, oba se nalaze na Havajima. Rekao je i da ima sina od 25 godina, kojeg ponekad izdržava.

Agenti Tajne službe primijetili su cijev puške u stilu AK-a kako viri kroz grmlje koje oivičava teren, otprilike 400 metara dalje od Trumpa.

Agent je pucao, a Routh je ispustio pušku i pobjegao u terencu, ostavljajući vatreno oružje zajedno sa dva ruksaka i drugim stvarima, saopštile su vlasti. Routha je kasnije zaustavila policija u susjednom okrugu.

Bio je to drugi očigledni pokušaj atentata na Trumpa u isto toliko mjeseci.

Prije dva mjeseca, 13. jula, metak je okrznuo Trumpovo uho tokom mitinga u Pennsylvaniji. Osam dana kasnije, demokratski predsjednik Joe Biden povukao se iz utrke, ustupajući mjesto potpredsjednici Kamali Harris.

Dosadašnji atentati na američke predsjednike

Agenti tajne službe guraju predsjednika Ronalda Reagana u predsjedničku limuzinu nakon što je upucan ispred hotela u Washingtonu, 30. marta 1981. (Foto: AP/Ron Edmonds)
Agenti tajne službe guraju predsjednika Ronalda Reagana u predsjedničku limuzinu nakon što je upucan ispred hotela u Washingtonu, 30. marta 1981. (Foto: AP/Ron Edmonds)

FBI istražuje, kako je rekao, još jedan pokušaj atentata na republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

Incident se dogodio u nedjelju u Trump International Golf Clubu na Palm Beachu na Floridi gdje je Trump, bivši predsjednik, igrao golf.

Zvaničnici za provođenje zakona rekli su da je Tajna služba vidjela čovjeka s puškom u grmlju i zapucala.

Osumnjičeni je pobjegao iz žbunja, a kasnije je uhapšen na autoputu, navodi policija.

Prethodni pokušaj Trampa

U julu, Trampa je pogodio naoružani muškarac tokom predizbornog skupa u Pennsylvaniji u, kako je FBI rekao, pokušaju atentata. Metak je bivšeg predsjednik okrznuo uho.

Istraživačka služba Kongresa kaže da su se direktni napadi na predsjednike, izabrane predsjednike i kandidate dogodili u najmanje 15 odvojenih prilika, od kojih je pet rezultiralo smrću.

Ispod je lista drugih atentara na američke lidere, uspjelih ili ne.

Atentati

Četiri američka predsjednika su ubijena dok su bili na vlasti.

Abraham Lincoln: Ubio ga je 1865. John Wilkes Booth u Fordovom teatru u Washingtonu.

James Garfield: Ustrijeljen 1881. u Washingtonu na željezničkoj stanici i umro usljed povreda dva i po mjeseca kasnije.

William McKinley: Ubio ga je 1901. anarhista u Buffalu, New York.

John F. Kennedy: Ubio ga je Lee Harvey Oswald 1963. u Dallasu u Texasu, dok se predsjednik vozio u koloni.

Predsjednici koje su preživjeli atentat

Četiri predsjednika su ranjena, ali su preživjeli atentat, dok su bili na funkciji ili nakon toga.

Donald Trump: Trump je upravo započeo predizborni govor u Pennsylvaniji 13. jula kada su odjeknuli pucnji. Trump je pogođen u uho. Službenici bezbjednosti su ga odvezli u crni terenac.

Ronald Reagan: Pogođen je 1981. ispred hotela Hilton u Washingtonu. Reagan je ranjen kada se jedan od metaka odbiood limuzine i pogodio ga ispod lijevog pazuha.

Gerald Ford: Preživio je dva pokušaja ubistva za manje od tri sedmice 1975. godine, a da nije povrijeđen.

Theodore Roosevelt: Pogođen je u grudi 1912. dok je vodio izbornu kampanju u Milwaukeeju, ali je insistirao da održi govor pristalicama prije nego što je odveden u bolnicu.

Atentati na druge američke lidere

Robert F. Kennedy: Kandidat za predsjednika SAD-a i američki senator, ubijen je 1968. od strane naoružanog čovjeka u hotelu Ambassador u Los Angelesu.

Guverner Alabame George C. Wallace: Kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju, upucan je 1972. godine i ostao je paraliziran od struka naniže.

Tajna služba mora pružiti bolju zaštitu nakon novog pokušaja atentata na Trumpa, kažu zvaničnici

Blokirana ulica ispred Trump golf kluba Palm Beachu, Florida, 15. septembae 2024.
Blokirana ulica ispred Trump golf kluba Palm Beachu, Florida, 15. septembae 2024.

Nakon onoga što je FBI nazvao očiglednim pokušajem atentata na bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, uslijedila je široka osuda političkog nasilja, kao i pozivi na strožiju sigurnost.

Potpredsjednica Kamala Haris, koja Trumpov protivnik na predsjedničkim izborima u novembru, rekla je u izjavi da je "duboko uznemirena" incidentom u nedjelju na golf terenu u Floridi.

"Svi moramo da uradimo svoj dio kako bismo osigurali da ovaj incident ne dovede do novog nasilja", rekla je Harris.

Republikanski senator Tim Scott rekao je: "Političkom nasilju apsolutno nije mjesto u Sjedinjenim Američkim Državama."

Guverner Floride Ron DeSantis, republikanac, rekao je da će njegova država sprovesti sopstvenu istragu o incidentu, rekavši da ljudi "zaslužuju istinu o potencijalnom ubici" i kako je uspio da se tako približi Trumpu.

Tajna služba našla se pod lupom nakon što je Trump pogođen u uho tokom predizbornog skupa u julu.

Kongresmenka Elise Stefanik, četvrta po redu američka republikanka, postavila je slična pitanja u nedjelju.

"I dalje nedostaje odgovora za užasan pokušaj atentata u Pennsylvaniji i očekujemo da će postojati jasno objašnjenje onoga što se dogodilo na Floridi", rekao je Stefanik.

Demokratski kongresmen Ro Khanna nazvao je dva pokušaja atentata na Trumpa "neprihvatljivim" i rekao u nedjelju da Tajna služba "mora doći sutra u Kongres, reći nam koja su sredstva potrebna za proširenje zaštitnog perimetra, i hajde da ih dodijelimo na dvostranačkom glasanju istog dana".

Republikanski predstavnik Darrell Issa imao je sličnu poruku.

"Vidio sam dovoljno. Ako Kongres mora natjerati Tajnu službu da zaštiti Donalda Trumpa, to ćemo učiniti", rekao je.

Trump je u poruci na svojoj stranici Truth Social kasno u nedjelju zahvalio Tajnoj službi i lokalnoj policiji što su ga čuvali.

Predsjednik Joe Biden je u izjavi rekao da će njegova administracija "nastaviti da osigurava da Tajna služba ima sve resurse, sposobnosti i zaštitne mjere potrebne kako bi osigurala kontinuiranu sigurnost bivšeg predsjednika".

Demokrata iz najvišeg doma Hakeem Jeffries rekao je da političkom nasilju "nema mjesta u civiliziranom društvu".

"Zahvalan sam što je bivši predsjednik Trump bezbjedan i što je navodni počinitelj u pritvoru. Trebalo bi da bude krivično gonjen u punom obimu zakona", rekao je on.

Zabrinutost zbog nedjeljnog incidenta stigla je i iz inostranstva.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je da narod Izraela šalje najbolje želje Trumpu "nakon drugog pokušaja atentata".

"Moramo oštro osuditi svaki pokušaj nametanja političkih stavova putem prijetnji i nasilja - političko nasilje nikada ne smije potkopati pravo američkog naroda da slobodno i demokratski izabere svoj put", rekao je Katz.

Yvette Cooper, britanska ministrica unutrašnjih poslova, rekla je za Sky News da nasilju "nema mjesta ni u jednoj političkoj kampanji".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da mu je drago što čuje da Trump nije povrijeđen.

"Ovo je naš princip: vladavina prava je najvažnija i političkom nasilju nema mjesta nigdje u svijetu. Iskreno se nadamo da će svi ostati bezbjedni", rekao je Zelenski.

Neke informacije za ovu priču dali su Associated Press, Agence France-Presse i Reuters

Putin ukazom angažovao još 180.000 vojnika

Ruski predsjednik Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin naredio je povećanje broja vojnika za 180.000, na ukupno 1,5 miliona, navodi se u predsjedničkom ukazu objavljenom na stranici ruske vlade.

Navodi se da naredba na snagu stupa 1. decembra.

Dokumentom se utvrđuje ukupan broj ruskog vojnog osoblja na skoro 2,4 miliona, od toga 1,5 miliona vojnika, i nalaže vladi da za to obezbijedi neophodna finansijska sredstva.

Prethodno povećanje broja ruskih vojnika bilo je u decembru kada je Putin dekretom odredio broj ruskog vojnog osoblja na oko 2,2 miliona, od čega 1,32 miliona vojnika.

Rusija je započela invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. koja traje do danas.

Nakon što su pozvale 300.000 rezervista u jesen 2022. ruske vlasti prešle su na popunjavanje trupa koje se bore u Ukrajini dobrovoljcima i te godine veliki broj građana otišao je iz zemlje da bi izbjegao mobilizaciju.

Više rijeka se izlilo u centralnoj Evropi, raste broj žrtava

Pogled dronom prikazuje poplavljeno područje u Glucholazyju u Poljskoj, 15. septembar 2024.
Pogled dronom prikazuje poplavljeno područje u Glucholazyju u Poljskoj, 15. septembar 2024.

Više rijeka u centralnoj Evropi izlilo se u ponedjeljak, dok su poplave odnijele najmanje 10 života od Poljske do Rumunije i ostavile mnoge gradove potopljene.

Granična područja između Češke i Poljske teško su pogođena tokom vikenda. Neki mostovi su se srušili i kuće su uništene, dok su sela i gradovi u istočnoj Rumuniji potopljeni.

Poljska vlada trebala se sastati u ponedjeljak ujutro kako bi proglasila stanje katastrofe.

Dok su rijeke u češko-poljskom pograničnom području počele da se povlače u ponedjeljak, poplave su se širile na druge dijelove stavljajući veće gradove u obje zemlje u stanje pripravnosti.

U Češkoj Republici, rijeka Morava koja je u porastu preko noći je Litovel, grad 230 km istočno od glavnog grada Praga sa skoro 10.000 stanovnika, bio 70 posto pod vodom i zatvorila škole i zdravstvene ustanove, rekao je gradonačelnik na Facebooku.

Poplavljeni dijelovi glavnog grada sjeveroistočne Češke regije Ostrave prinudno su zatvorili elektranu koja je opskrbljivala grad toplinskom energijom i toplom vodom, kao i dvije hemijske fabrike.

Više od 12.000 ljudi evakuisano je u Češkoj, rekao je premijer Petr Fiala u nedjelju navečer na X-u kada je sazvao vanrednu sjednicu vlade za ponedjeljak.

Češka televizija je u ponedjeljak izvijestila o prvoj potvrđenoj žrtvi, što je povećalo broj žrtava u cijelom regionu.

U Rumuniji je tokom vikenda u poplavama poginulo šest osoba, a u nedjelju je poginuo austrijski vatrogasac. U Poljskoj se u nedjelju utopio muškarac. Poljski ministar za infrastrukturu Dariusz Klimczak rekao je da ima informacije o drugoj žrtvoj, što Reuters nije mogao odmah provjeriti.

Vodostaj Dunava također u porastu

Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Poljske Czeslaw Mroczek rekao je u ponedjeljak za Poljski radio da su se hiljade vatrogasaca, policajaca i vojnika borile s poplavama u posljednja 24 sata, dok vlada još radi na utvrđivanju razmjera štete.

"Vlada će, kako je najavljeno, donijeti odluku o uvođenju stanja elementarne nepogode... Konsultujemo se sa lokalnim guvernerima", rekao je on.

Glavni grad Slovačke Bratislava i mađarska prijestolnica Budimpešta pripremali su se za rast vodostaja rijeke Dunav.

U Austriji su vodostaji rijeka i akumulacija pali tokom noći jer je kiša umanjila, ali zvaničnici su rekli da se spremaju za drugi val jer se u narednim satima očekuje obilnija kiša.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je u poruci na X-u uputila riječi solidarnosti onima koji su pogođeni poplavama i rekla da će EU pružiti podršku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG