Linkovi

Top priča BiH

BIRN BiH: Izazovi sistema praćenja kontakata zaraženih koronavirusom u BiH

Ilustrativna fotografija

Analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazuje da u BiH nije uspostavljen jedinstven i jednoobrazan sistem praćenja kontakata zaraženih osoba.

Istovremeno, zemlje širom svijeta zapošljavaju sve veći broj “pratilaca kontakata” dok se nadaju da će na taj način spriječiti širenje virusa.

Sagovornica BIRN-a BiH čiji je suprug na serološkom testu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bio pozitivan, kaže kako već dvije sedmice čekaju rezultate novog testiranja kojeg su napravili uz saglasnost doktora porodične medicine.

„Niko nas nikada nije upitao ni za kakave kontakte pa ni za naša dva sina koja žive sa nama. Oni nisu ni anketirani ni testrani, a ni u izolaciji, a nas dvoje jesmo“, priča A.P. iz Sarajeva.

Radna kolegica D.J. iz Tuzle imala je simptome koronavirusa. PCR test je pokazao da je pozitivna.

„Ispričala nam je kako su joj uposlenici nadležne epidemiološke službe rekli da će je zvati da im da informacije o osobama sa kojima je bila u kontaktu ali nikada je niko nije nazvao. Moje kolege i ja smo se iz straha testirali u privatnim klinikama. Svi smo negativni, ali nam nije jasno zašto nas niko nikada nije nazvao“, kaže D.J. iz Tuzle.

T.K. iz Sarajeva razgovarala je telefonskim putem sa epidemiologom nakon što je direktor firme u kojoj je bila zaposlena zaražen koronavirusom.

„Razgovor je trajao pet minuta. Rečeno mi je da su male šanse da sam zaražena i to je to. Niko nije upisao moje podatke. Jedino što je doktorica sugerisala je da u narednom periodu izbjegavam kontakte sa ljudima. Prilično je zbunjujući taj cijeli proces. Šta ako sam asimptomatski pacijent“, pita se T.K. iz Sarajeva.

Neujednačen sistem pohranjivanja podataka

A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020
A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020

Jelena Đaković-Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ističe da je Institut na početku epidemije koronavirusa svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj dostavio preporuke za praćenje i upravljanje kontaktima osoba sa sumnjom da su zaražene koronavirusom.

„U Republici Srpskoj praćenje kontakata rade higijensko-epidemiološke službe pripadajućih domova zdravlja. Institut je održao nekoliko edukacija i radionica higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja. Zdravstvene ustanove čuvaju dokumentaciju u skladu sa svojim važećim aktima“, objašnjava Đaković–Dević.

Kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH epidemiološki nadzor nad osobama pozitivnim na koronavirus i njihovim kontaktima provodi mreža higijensko-epidemioloških službi kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.

„Među prvim dokumentima izdali smo smjernice za upravljanje osobama koje su bile u kontaktu sa pozitivnim slučajem na koronavirus kako bi se kantonalnim zavodima za javno zdravstvo olakšao rad na terenu. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prikuplja podatke o izvršenim testiranjima na području FBiH, pozitivnim osobama, aktivnim pacijentima, hospitalizovanih osobama i smrtnim ishodima osoba pozitivnih na koronavirus. Vlada FBiH razvila je program za praćenje bez uvida u lične podatke. Te podatke mogu vidjeti samo kantonalni zavodi za javno zdravstvo“, navodi se u dopisu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

U Kantonu Sarajevo postoji informacioni sistem u kojem je moguće vidjeti pozitivne osobe, negativno testirane osobe i osobe u samoizolaciji. Svi podaci dostupni su Zavodu za javno zdravstvo Federacije i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove – Sarajevo, a informacije o osobama u samoizolaciji Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema riječima Anise Bajramović, epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, anketiranje provode zdravstveni profesionalci, epidemiolozi i educirani sanitarni tehničari i sestre Zavoda za javno zdravstvo KS, te sanitarni inžinjeri.

„Proveli smo obuku o praćenju kontakata za svoje uposlenike. Upitnik je sastavni dio elektronskog kartona pacijenta koji popunjava nadležni ljekar. Saznanjem kroz informacioni sistem Kantona Sarajevo ko je pozitivan dolazi se do broja telefona pacijenta te se isti poziva ukoliko nije hospitalizovan. U suprotnom zove se član porodice“, precizira Bajramović.

„Pozitivna osoba nam daje imena kontakata i brojeve telefona. Te osobe se pozivaju i anketiraju. Naređuje se javljanje nadležnom ljekaru radi stavljanja pod zdravstveni nadzor i testiranje svih ostalih članova porodice i kontakata“, dodaje Bajramović.

U skladu sa naredbom Civilne zaštite Kantona Sarajevo, građani imaju obavezu da se jave zdravstvenoj službi ukoliko su imali kontakt sa COVID – 19 oboljenjem ili su uočili pojavu simptoma infektivnog sindroma.

Praćenje kontakata u Domu zdravlja Kantona Sarajevo vrši pet uposlenika higijensko-epidemiološke službe.

„Radionice o praćenju kontakata nismo organizovali. Svi podaci se bilježe elektronski pomoću MEDIT informacionog sistema. Anketni listići se mogu printati u slučaju zahtjeva pacijenta. Do sada je anketirano oko 10.000 osoba. Broj se iz dana u dan mijenja“, odgovaraju iz higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja KS.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u privremenom uputstvu za praćenje kontakata koje se može naći na njihovoj zvaničnoj web stranici svakodnevno praćenje telefonom ili posjećivanje kontakata. Moguće je i da se kontakti sami jave i informišu timove za praćenje o svom zdravstvenom stanju čak i kada nemaju izražene simptome bolesti. Ako se kontakti ne javljaju, potrebno je zamoliti njihovu njihovu rodbinu i prijatelje da ih posjete.

Medina Bičo, direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde kaže da deset uposlenika Zavoda prati kontakte jer nemaju epidemiologa u higijensko – epidemiološkoj službi.

„Na početku epidemije najbliže kontakte zvali smo svaka tri dana ali nam pomaže i kada nam se ljudi sami jave. Imamo svoju bazu podataka koja se dnevno ažurira, a zdravstvene ustanove svoju. U slučaju da se tokom trijaže identifikuje potencijalno zaraženi pacijent, onda nas kontaktiraju“, govori Bičo.

Ona napominje da su u ovom kantonu Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizovali za svaku zdravstvenu ustanovu po jednu edukaciju, a za Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde dvije radionice na temu testiranja i praćenja kontakata. Edin Čengić, direktor Doma zdravlja „Dr. Isak Samokovlija“ Goražde tvrdi drugačije.

„Nismo organizovali radionice na temu praćenja kontakata. U našoj zdravstvenoj ustanovi, podatke prikupljaju medicinske sestre i tehničari. Ukupno 17 osoba svakodnevo vrši anketiranje. Podaci se upisuju na papir i dostavljaju glavnoj sestri. Podatke ne obrađujemo elektronski i ne znamo tačan broj anketiranih osoba. Anketni listići se čuvaju u kancelariji glavne sestre, a kasnije će biti smješteni u arhivsku sobu gdje će se čuvati najmanje pet godina“, objašnjava Čengić.

Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici istakao je da je epidemiološko anketiranje i evidentiranje propisano ranijim zakonima i zdravstvenim propisima, a provodilo se i prije u sličnim epidemiološkim situacijama.

„Ovaj posao rade školovani stručnjaci epidemiolozi Instituta i higijensko-epidemioloških službi u svih 12 općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona. Institut raspolaže sa više baza podataka koja se čuvaju na zaštićenim serverima. Bazama ima pristup samo tim ovlaštenih osoba. Institut može pružiti statističke podatke za potrebe viših nivoa zdravstvene zaštite, statističku obradu i javno informisanje dok lični podaci ostaju zaštićeni i ne mogu se dobiti ni pod kojim okolnostima“, ocjenjuje Huseinagić.

Tamara Efendić-Spahić, članica Udruženja psihologa FBiH i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli smatra da sve što ugrožava i narušava ljudsku privatnost naročito u doba krize može uticati na mentalno zdravlje pojedinca.

„Svaka osoba koja radi na poslovima praćenja kontakata treba imati bazična znanja iz područja psihologije. Privatnost u trenutku trijaže trebala bi biti obavezujući uslov. Mi nemamo informacije o tome koliko su informacije uzete na ovaj način tačne. U slučaju da nisu, niko nema pravo zamjerati ljudima što na ovaj način štite svoju privatnost“, naglašava Efendić–Spahić.

Svjetski izazov

A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.
A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.

Praćenje kontakata izazov je za većinu država. Svjetska zdravstvena organizacija jasno definiše profil anketara koji se „mogu pronaći putem lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, univerzitetskih organizacija, volonterskih udruženja. Podaci se prikupljaju direktnim razgovorom, putem listi kontakata sa događaja i medijskih saopštenja u kojima se građani pozivaju da se sami jave osobama za praćenje kontakata“.

Sjedinjene Američke države odlučile su se na ovakvu vrstu praćenja. CONTRACE Public Health Corps organizacija je koja provodi nacionalnu kampanju zapošljavanja anketara.

„Identifikujemo i obučavamo osobe za praćenje kontakata uz podršku Udruženja državnih i regionalnih zdravstvenih službenika i Svjetske zdravstvene organizacije. Podatke o obučenim osobama proslijeđujemo organizacijama koje zapošljavaju timove za praćenje kontakta“, poručuje CONTRACE Public Health Corps na svojoj web stranici.

ProPublica izvještava o Fitzhugh Mullan institutu za jednakost zdravstvenih radnika George Washington Univerziteta koji je kreirao program za procjenu potreba za osobama za praćenje kontakata u odnosu na stepen širenja zaraze u Americi. U ovom trenutku je prema podacima Instituta potrebno oko 164.000 osoba za praćenje kontakata u Sjedinjenim Američkim državama.

„Grad Wuhan ima 11 miliona stanovnika. U jednom trenutku zaposlio je 9.000 anketara. Novi Zeland koji koronavirus drži pod kontrolom ima samo 190 anketara za cijelu zemlju“, analizira ProPublica.

Upošljavanje većeg broja osoba za praćenje kontakata ne znači nužno uspjeh u lociranju zaraženih građana. The New York Times objavio je podatak da je grad New York angažovao 3.000 osoba za praćenje kontakata ali su rezultati bili ispod očekivanih.

„Kina, Južna Koreja, Njemačka i druge zemlje imaju opsežne programe praćenja koji su pomogli u smanjenju epidemije. U Južnoj Koreji ljudi na vjenčanjima, pogrebima, u karaoke barovima, noćnim klubovima i salonima internetskih igara upisuju svoja imena i telefonske brojeve, a vlasti podatke o lokaciji određene osobe iščitavaju s mobitela ili prate transakcije ostvarene putem kreditnih kartica“, naznačujeThe New York Times.

Kao primjer loše provedenog praćenja kontakata The New York Times spominje britanski program „NHS testiraj i uprati“. Već u prvoj sedmici praćenja kontakata hiljade zaraženih pacijenata su zanemareni. Anketari su kontaktirali 5.407 osoba, a izostavili još 2.710 pozitivnih slučajeva.

„Druge države u Evropi ulažu u javni sektor i razvoj sistema za praćenje kontakata koji će vjerovatno godinama biti u upotrebi. Njemačka je angažovala osobe za praćenje kontakata u 375 javnih zdravstvenih ustanova, a svaki tim ima doktora koji obavlja testiranje“, piše The New York Times.

Mobilne aplikacije za praćenje kontakata još uvijek nisu u širokoj primjeni. Deutsche Welle u svojoj analizi konstatuje kako bi „aplikacije za praćenje širenja koronavirusa trebale spriječiti drugi val pandemije ali tehnika još nije sazrela, pogotovo ne kod primjene izvan granica vlastite zemlje“.

„Francuska aplikacija ne reaguje u inozemstvu. Njemačka aplikacija u principu funkcioniše kao i francuska tj. bilježi sve korisnike iste aplikacije koji se barem 15 minuta nalaze u blizini, ali za razliku od francuske verzije, kod koje se svi podaci pohranjuju centralno, podaci se kod njemačke aplikacije pohranjuju lokalno, dakle na samom pametnom telefonu. Sličnu tehnologiju koriste i Austrija i Švicarska“, doznaje Deutsche Welle.

Jutarnji list najavljuje da će mobilna aplikacija za praćenje kontakata u Hrvatskoj biti spremna za korištenje sljedeći mjesec.

„Nakon dogovora na nivou EU da aplikacije moraju raditi na teritoriju cijele EU prići će se tehničkoj realizaciji ovog dogovora. Drugi problem je pitanje privatnosti, nadzora i prikupljanja podataka. Nijedna aplikacija dosada se nije pokazala kao pravo rješenje“, informiše Jutarnji list.

BiH ne razmišlja o izradi nacionalne aplikacije za praćenje kontakata. U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH pojašnjavaju da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH nisu ni razmatrali ovu mogućnost. Institut za javo zdravstvo Republike Srpske najavaljuje da će u narednom periodu razmotriti prednosti i nedostatke trenutnog načina praćenja kontakata i u skladu s tim i preduzeti mjere.

See all News Updates of the Day

COVID-19 u BiH: Više od 170 novooboljelih, dvije osobe preminule

A 3D-printed coronavirus model is seen in front of the words coronavirus disease (Covid-19) on display in this illustration taken March 25, 2020. REUTERS/Dado Ruvic/Illustration

Nastavljajući da se širi Bosnom i Hercegovinom, novi slučajevi COVID-19 potvrđeni su kod 173 osoba. Preminule su dvije osobe koje su zaražene coronavirusom.

U protekla 24 sata u FBiH bilježi se novih 94 pozitivnih na coronavirus.

Otkriveni su u devet kantona: Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački, Srednjobosanski, Unsko-sanski, Bosansko-podrinjski, Kantono 10 i Kanton Sarajevo.

Testirana su 1.383 uzorka u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U Republici Srpskoj, 79 osoba bilo je pozitivno coronavirus test u posljednja 24 sata. Testirano je 468 uzoraka. Najviše zaraženih dolazi iz Bijeljine (21), slijede Banja Luka (12) i Zvornik (9).

Preminuo je muškarac iz Tuzle, rođen 1943. godine i žena srednje životne dobi iz Zvornika.

Coronavirus mijenja ovogodišnji Marš mira Sarajevo-Nezuk

Marš mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.

Sedam od ukupno 13 porodica žrtava srebreničkog genocida dalo je saglasnost za ukop 11. jula u Memorijalnom centru Potočari, kada se obilježava 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“. Pandemija će ove godine doprinijeti prisustvo znatno manjeg broja ljudi u Srebrenici, izmijenjenu organizaciju, ali i smanjen broj učesnika devetog Marša mira „Sarajevo-Nezuk“.

Desetak učesnika Marša mira krenuli su jutros iz Sarajeva ka Nezuku gdje će se pridružiti ostalim učesnicima. Zbog koronavirusa ove godine će biti samo 100 učesnika.

Šesnaestogodišnji Elmedin Zulić iz Bihaća najmlađi je učesnik i četvrti put pješači Marš mira.

Marš mira Sarajevo-Nezuk
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:44 0:00

„Prvo je moj otac učestvovao na Maršu mira, a onda sam i ja imao želju. U početku mi je bilo teško, ali sada je dosta lakše. Najviše me je velika želja dovela ovdje. Srebrenica se ne smije zaboraviti. Moji vršnjaci i mlađi trebaju svake godine posjećivati Srebrenicu i nikada ne zaboraviti genocid. Ove godine zbog pandemije idemo samo do Nezuka da ispratimo preživjele i vraćamo se u Tuzlu na Kapiju“, kazao je Elmedin.

Najstariji među učesnicima Marša mira je 72-godišnji Slobodan Kisin iz Sarajeva koji također četvrti put, kako kaže, ide da obilježi stradanje i da ono dobije svoje ime.

„Dok god istina nije izašla na vidjelo, od pomirenja nema ništa. Mlađe bih pozvao da se naredne godine pridruže Maršu mira. Ranijih godina nas je bilo čak stotinu, sada samo desetak. Nažalost, idemo samo do Nezuka gdje ćemo ispratiti preživjele“, ispričao je Kisin.

Marš Mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.
Marš Mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.

Učesnici Marša mira pješačit će više od 150 kilometara sjećajući se na taj način više od osam hiljada Srebreničana koji su 1995. godine pokušali stići na sigurni teritorij Tuzle.

Jedan od organizatora Muhamed Papić rekao je da će se učesnici, ukoliko se stvore uvjeti, pridružiti koloni Marša mira "Nezuk - Potočari".

„Najvažnije je ne prekidati tradiciju. Cilj je jasan - da se nikad nikom ne ponovi i ne desi ono što se desilo narodu Podrinja, ali i Bosne i Hercegovine. Želimo da se stvari nazovu pravim imenom, a to je sistemski i planski genocid. Želimo da kažemo šta čovjek čovjeku ne smije uraditi“, istaknuo je Papić.

Deveti Marš mira "Sarajevo - Nezuk" organizira Udruženje građana "Svjedoci svog vremena vremena“. Planirano je da učesnici prvu noć borave na Ovčijoj ravni na Ozrenu, a da potom pješače do Planinarskog doma Ponijerka Olovo. Petog dana pohoda je planiran dolazak u Nezuk, dok će 8. jula učesnici ispratiti kolonu preživjelih Marša mira "Nezuk – Potočari“.

Iz Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, ranije je saopćeno kako će sve aktivnosti i sadržaji, posebno Marš mira, Biciklistički maraton Bihać - Srebrenica, Ultramaraton Bihać - Srebrenica, Motomaraton i Ultramaraton Vukovar - Srebrenica, biti organizirani u skladu s epidemiološkim mjerama i uputama koje u tom trenutku budu izdale nadležne institucije.

Iako će u vjerskom programu biti klanjana dženaza žrtvama genocida, ove godine neće biti organizirano prevoza autobusima.

Identifikaciju od članova porodica i dalje čekaju posmrtni ostaci još 97 žrtava srebreničkog genocida.

U dijaspori sve učestalija nastojanja mijenjanja narativa o ratnim zločinima

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013.

Uklanjanje dijela citata o zločinima počinjenim nad Bošnjacima iz tekstova jednog od nastavnih predmeta na Univerzitetu Victoria u Australiji, te ponavljanje lažne vijesti o uklanjanju materijala iz škole u Chicagu izazvalo je uznemirenje ali i kritike žrtava i stručnjaka iz polja tranzicijske pravde.

Stručnjaci za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navode da ovakvi lažni sadržaji i mediji koji ih prenose imaju važnu ulogu u procesu mijenjanja narativa i propagiranja nacionalističkih ideja.

Charles Cather, američki bloger i youtuber koji živi u Srbiji, tražio je nedavno od Univerziteta Victoria u Australiji uklanjanje dijela materijala iz predmeta o ljudskim pravima u kojem su opisani zločini počinjeni nad Bošnjacima tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Materijal za koji se smatra da je sporan napisao je filozof Richard Rorty, a uključuje citat američkog pisca Davida Rieffa, koji je izvještavao iz BiH u periodu rata.

“Srbima muslimani više nisu ljudi (…) Muslimanske zarobljenike koji leže na zemlji u redovima, čekajući ispitivanje, srpski stražar prevezao je u malom dostavnom kombiju… Musliman iz Bosanskog Petrovca bio je prisiljen da otkine zubima spolni organ svom prijatelju muslimanu. Ako kažete da osoba nije čovjek, a on liči na vas, i da je jedini način da identifikujete ovog vraga tako što ćete mu skinuti hlače – muškarci se u islamu obrezuju, a Srbi ne – vjerovatno je kratak put, psihološki, do toga da mu odsječete spolni organ. Nikad nije postojala kampanja etničkog čišćenja u kojoj je seksualni sadizam nedostajao”, napisao je u svom izvještaju Rieff.

Rorty je napisao da poruka koja se može izvući na osnovu Rieffovih zapisa jeste da “srpski ubice i silovatelji ne misle da krše ljudska prava, jer to ne rade drugima, već muslimanima”.

Bloger Cather je na svome YouTube kanalu, u kojem često govori o Srbiji i gostoprimstvu njenog stanovništva, rekao da citat “degradira Srbe”.
Univerzitet Victoria je uklonio ovaj citat, što je izazvalo brojne reakcije.

Kampus Univerziteta Victoria. (Izvor: Victoria University)
Kampus Univerziteta Victoria. (Izvor: Victoria University)

Iz Univerziteta Victoria za BIRN BiH kažu da odluka o uklanjanju ovog konkretnog citata nije odraz njegove tačnosti ili valjanosti, već priznavanje da se trebaju pažljivo birati primjeri za teme koje su osjetljive, kao što su ljudska prava.

“Razmišljajući, utvrđeno je da je citat bio pretjerano eksplicitan, uključujući genitalno osakaćivanje žrtve, i da bi rasprava o ovom pitanju i povezanim kršenjima ljudskih prava mogla biti omogućena bez davanja detalja”, navode u odgovoru iz Univerziteta Victoria.

Naveli su i da je zabrinutost zbog upotrebe citata izrazilo više izvora, uključujući i studente, te da je njihova prva briga dobrobit studenata i to je bio razlog zašto je Univerzitet uklonio citat. Kažu da je njihov cilj obezbijediti siguran i inkluzivan prostor u učionici, gdje će svi studenti kontroverzne teme, poput ove, moći slobodno istražiti i razgovarati bez straha ili osude.

“Uprkos uklanjanju ovog specifičnog citata, nastavni plan i program ostaju isti i studenti se snažno ohrabruju da razgovaraju o svim kršenjima ljudskih prava. O kršenju ljudskih prava u bosanskohercegovačkom ratu i dalje će se govoriti na ovom kursu”, kažu iz Univerziteta Victoria i dodaju da se izvinjavaju “zbog moguće povrede koju su upotreba ili uklanjanje ovog citata prouzrokovali”.

Istraživač Hikmet Karčić ističe važnost činjenice da se duži niz godina na ovom univerzitetu predaje i izučava genocid u Bosni i Hercegovini te nema naznaka da će išta biti promijenjeno po tom pitanju.

On kaže da su pojedini srbijanski nacionalistički mediji iz dijaspore “spinovali ovu priču i prikazali je kao pobjedu ‘ispravljanja nepravde’ i subjektivnog učenja o ratu u bivšoj Jugoslaviji”.

“U posljednje vrijeme postoji tendencija pojedinih srpskih nacionalista u dijaspori da putem online pritiska i uznemiravanja stranih obrazovnih institucija nastoje promijeniti već utvrđene historijske fakte i progurati svoj narativ”, kaže Karčić.

Zabrinutost zbog mogućnosti revidiranja sudskih, naučnoistraživačkih i historijskih činjenica o zločinima u Bosni i Hercegovini usljed pritiska revizionističkih grupa dijeli direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) Emir Ramić, koji je nezadovoljan odlukom Univerziteta Victoria.

“Ako neki srpski ultranacionalisti smatraju navedene činjenice uvredljivim, šta mislite kako se osjećaju porodice masakriranih, poniženih, silovanih, mučenih, nevinih civila koji su ubijani u Bosni i Hercegovini?”, kaže Ramić.

Lažna vijest o školi u Chicagu

Chicago
Chicago

Online portal koji, po ocjeni Raskrinkavanje.ba, širi lažne vijesti, teorije zavjere i pristrasno izvještava, iznio je informaciju – koju su preuzeli drugi portali, te su tekst neki preveli i na engleski jezik – da je, na osnovu školskog rada učenice “Emerson” škole u Chicagu, 2017. godine promijenjen nastavni program čitavog školskog distrikta koji se odnosi na genocid u BiH.

Samir Beharić, pripravnik u Evropskom parlamentu, koji je nakon čitanja i uviđenih kontradiktornih navoda u tekstu odlučio da istraži priču i sve to objavi na svom Twitter profilu, za BIRN BiH kaže da se radi o lažnoj vijesti.

“Screenshot odgovora tadašnjeg direktora škole Jima Morrisona ne odgovara zaključcima koje je autor napisao u tekstu. Autor teksta na više mjesta spominje kako je škola koristila ‘propagandu’ koja Srbe navodno prikazuje u lošem svjetlu, te da je učenica svojom domaćom zadaćom istisnula lekcije o genocidu iz plana i programa ove škole”, kaže Beharić.

On je kontaktirao upravu škole.

“Istog dana sam dobio odgovor od Samanthe Alaimo, nove direktorice škole, koja je u svom odgovoru vrlo jasno podvukla da škola nije promijenila plan i program, te da radi po Zakonu o školstvu savezne države Illinois. Direktorica ove obrazovne institucije je naglasila kako je njena škola dužna da izučava teme genocida, uključujući i genocid u BiH. Alaimo je u istom e-mailu izrazila svoje žaljenje što je ova pogrešna interpretacija žalbe uznemirila porodice žrtava i izložila ih dodatnom stresu”, kaže Beharić.

On kaže da je posebno opasna pojava širenja lažnih vijesti s malih portala sa upitnim kredibilitetom, čije vijesti kasnije preuzmu mainstream mediji, među kojima su i javni TV i radio servisi.

“Posebno je indikativno što je vijest o događajima iz 2017. godine objavljena nepuna dva mjeseca prije 25. godišnjice genocida u Srebrenici. Upravo iz tog razloga smatram da je i više nego bitno na vrijeme reagovati na objavu lažnih vijesti, te ih argumentovano demantovati prije nego prouzrokuju veću štetu. Ova vijest o događajima iz 2017. godine je već do sada nanijela i više nego dovoljno štete i boli porodicama žrtava genocida”, zaključuje Beharić.

Ivana Zanić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) u Beogradu kaže da se činjenice koje su utvrđene u mnogobrojnim presudama Haškog tribunala ostavljaju po strani, a nacionalističke struje kojima se daje prostor u javnosti predstavljaju događaje kroz prizmu “zaštite interesa srpskog naroda i očuvanja tradicije”.

“S obzirom da su takvi narativi promovisani u medijima s nacionalnom frekvencijom i u novinama s najvećim tiražima, ne čudi stav velike većine u Srbiji o događajima iz ratne prošlosti. Otvorenim podržavanjem vlasti i izbjegavanjem sankcionisanja ljudi, koji su nerijetko i osuđeni ratni zločinci, koji u javnom prostoru predstavljaju svoje ‘istine’, daje se vjetar u leđa svima koji u presudama Haškog tribunala i činjenicama utvrđenim u njima vide ‘zavjeru protiv Srba’”, kaže Zanić za BIRN BiH.

Ona objašnjava da ovi događaji ne doprinose pomirenju u regionu, procesuiranju odgovornih, te omogućavanju žrtvama da ostvare reparacije ili barem dobiju simbolično priznanje patnji kroz koje su prošle.

Holandija formirala komisiju za određivanje odštete porodicama ubijenih u Srebrenici

A woman stands near a grave of her family members in the memorial center Potocari before the judges verdict on former Bosnian Serb political leader Radovan Karadzic's appeal of his 40-year sentence for war crimes, near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina.

Nakon konačne presude Vrhovnog suda Holandije po kojoj je ova zemlja djelimično odgovorna za smrt 350 muškaraca u Srebrenici u julu 1995. godine, holandska Vlada je formirala ekspertsku komisiju koja će odrediti odštetu za preživjele članove porodica, prenosi državni holandski medij NOS.

Prema pisanju ovog medija, nakon što je Holandija priznala odgovornost, komisija će sada pripremiti prijedlog nagodbe. Preživjeli članovi porodica koji misle da imaju pravo na naknadu vjerovatno će moći ove godine podnijeti zahtjev, navodi NOS.

Kako će tačno izgledati taj proces bit će poznato vjerovatno najesen, piše ovaj medij.

Članovi komisije su ljudi “s dobrim iskustvom u oblasti prava, rješavanja sporova i / ili vanjske politike”, saopšteno je.

Presudom je Holandija djelimično kriva za smrt oko 350 muškaraca koje je Holandski bataljon 13. jula 1995. godine predao snagama Vojske Republike Srpske (VRS), a koji su kasnije ubijeni. Sud je odlučio da bi šansa za njihovo preživljavanje, u slučaju da su ih holandske snage pokušale zaštititi, bila svega deset posto, što je manje od procenta iz ranijih presuda Okružnog suda i Apelacionog vijeća, gdje je ta mogućnost procijenjena na 30 posto.

Od večeri 12. jula Holandski bataljon je znao da srpske snage odvajaju muškarce i da postoji opasnost da oni budu zlostavljani i ubijeni. To znanje je postojalo i kada je Holandski bataljon nastavio evakuaciju izbjeglica iz sigurne zone izvan kruga vojne baze u jutro 13. jula i sudbina izbjeglica se nije mogla promijeniti da je Holandski bataljon prestao sarađivati sa srpskim snagama jer bi se evakuacija nastavila na druge načine, pisalo je u saopćenju Vrhovnog suda o presudi.

Sud je odlučio da je država Holandija pogrešno postupila u slučaju evakuacije 5.000 izbjeglica koje su se još uvijek nalazile u bazi tokom poslijepodneva 13. jula 1995. godine. Među njima je bilo 350 muškaraca, za koje snage srpske vojske nisu znale da se nalaze u bazi jer ih nisu vidjeli, stajalo je u odluci Suda.

“Ovaj propust ‘Dutchbata’ onemogućio je ovim muškarcima šansu da ostanu van ruku bosanskih Srba. To je bilo pogrešno jer je ‘Dutchbat’ znao da su muškarci u ozbiljnoj opasnosti da budu mučeni i ubijeni, i trebalo je poduzeti sve da se spriječi takva situacija”, bilo je navedeno u obrazloženju spomenute presude.

Negiranje opasnosti na kupalištu u Tuzli: 'Nema teorije da nam nešto bude'

Kompleks slanih Panonskih jezera se nalazi u samom centru grada Tuzla

Brojni turisti obilaze kupalište Panonika u Tuzli, uprkos povećanom broju zaraženih od korona virusa.

Dušan ima 85 godina i dolazi već nekoliko dana na kupanje na gradsko jezero u Tuzli. Iako su vanjske temperature više od 35 stepeni, kaže da ne može odoljeti slanoj vodi u jezeru, a sunce izbjegava sjedeći u hladovini. Uprkos tome što spada u rizičnu grupu kada je riječ o korona virusu, Dušan kaže kako se ne plaši da će se zaraziti.

„Dolazim ponekad sam, ponekad sa porodicom. Nemam zbog čega da se bojim korone, jer ljudi ne bi dolazili ili bi neki krizni štab rekao da jezero ne treba raditi. Mislim da nema previše zaraze“, kaže Dušan i dodaje kako drži fizičku distancu na jezeru i druži se isključivo sa društvom koje poznaje.

Dušan: Ne bojim se korone
Dušan: Ne bojim se korone

Midhat (73), također, najveći dio dana provodi na kupalištu Panonika u Tuzli. Pored sebe ima masku, ali se, kako ističe, ne plaši korona virusa. Objašnjava da slana voda u jezeru ne pogoduje širenju zaraze, te da topao zrak virus 'ubija'.

„Nema teorije da nam nešto bude. Koliko ja vidim, kao čovjek, nema mnogo mrtvih. Znači, virus je toliko oslabio, jer traje od februara, moguće je da su ljudi malo prehlađeni, onda dolazi dijaspora koja je isto malo prehlađena, ali to nije ništa strašno. Na kraju krajeva, život je jedan“, kaže Midhat.

Midhat: Topao zrak virus 'ubija'
Midhat: Topao zrak virus 'ubija'

Semir je u Tuzlu došao prije nekoliko dana iz Njemačke. Priznaje kako su u toj zemlji mjere u borbi protiv korona virusa oštrije nego u Bosni i Hercegovini. Po povratku na posao u Njemačku, moraće biti u karanteni 14 dana.

„Svjesno sam došao u Tuzlu. Pristao sam da, kada se vratim, uradim test na COVID-19. S obzirom da nisam vidio roditelje cijelu godinu, nisam se pokajao. Lično se ne plašim, mislim da je možda virus prisutan“, kaže Semir.

U Bosni i Hercegovini su 1. jula registrovana 152 nova slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.

Dan ranije, 30. juna, bilo ih je 109, a tri dana prije toga, 27. juna, čak, 172 osobe.

Epidemiolozi svakodnevno upozoravaju kako su maske, pranje ruku i fizička distanca neophodni kako bi se spriječilo prenošenje virusa sa osobe na osobu. Uprkos tome, najveći broj bh. građana se ne pridržava uputa.

Nove naredbe Kriznog štaba

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je u petak, 26. juna novu naredbu i preporuke o ponašanju, nakon što je sagledana kompletna epidemiološka situacija COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

Naredbom je dozvoljeno kantonalnim štabovima uvođenje restriktivnijih mjera u odnosu na procjenu epidemiološke situacije u određenom kantonu, odnosno opštini.

Kriznim štabovima je naređeno da, u saradnji sa ministarstvima, osiguraju obustavu posjeta ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju starije osobe, kao i u drugim ustanovama u kantonima što uključuje i obustavu izlazaka štićenika iz ustanova.

Također, pored ostalih naredbi, svim kriznim štabovima se naređuje da podnesu zahtjev policiji za zabranu održavanja svakog skupa za kojeg procijene da bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi.

Što se preporuka tiče, osobama starije životne dobi preporučuje se da izbjegavaju bespotrebno kretanje i korištenje javnog prevoza, da koriste zaštitnu opremu i redukuju odlaske ljekaru ukoliko nije prijeko potrebno.

No, koliko se građani pridržavaju mjera?, pitanje je koje smo postavili bračnom paru iz Živinica, gradiću udaljenom petnaestak kilometara od Tuzle, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.

„Ne znam da li se plašim, iako sam na kraju devetog mjeseca trudnoće. Mislim da lijepo vrijeme treba iskoristiti“, kaže Živiničanka koje se nije željela predstaviti.

Njen muž, koji želi ostati anoniman, došao je iz Njemačke kako bi bio uz suprugu kada se porodi.

„Malo me strah, ali ne previše. Ne znam zašto se granice zatvaraju, jer dijaspora treba da dođe u Bosnu i Hercegovinu i ostavi neke pare“.

Turisti na Panonici
Turisti na Panonici

Vijeće Evropske unije (EU) usvojio je preporuku za postepeno ukidanje privremenih ograničenja za nebitna putovanja u EU.

Prema ovoj odluci, samo Crna Gora i Srbija su uključene u takozvanu pozitivnu listu i građani ovih zemalja mogu putovati u EU od 1. jula.

Sve ostale zemlje regiona smatraju se nesigurnim zbog pogoršanja epidemiološke situacije sa zarazom COVID-19.

Bosna i Hercegovina je od 1. juna, zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.

Maja je u Tuzlu, na odmor, došla iz Beograda. Ima 31 godinu i kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se u glavnom gradu Srbije građani, uglavnom, ne pridržavaju mjera koje je u borbi protiv korona virusa donio tamošnji krizni štab.

„Puni su kafići, puni restorani. Iskreno da Vam kažem, ne verujem u koronu“, kaže Maja.

Maja: U Beogradu se građani, uglavnom, ne pridržavaju mera
Maja: U Beogradu se građani, uglavnom, ne pridržavaju mera

Na upit RSE zbog čega ne vjeruje, s obzirom da je u svijetu od korona virusa umrlo više od 505 hiljada ljudi, a da je oboljelo više od 10 miliona, Maja odgovara:

„Moj drug mi je sada javio da ima koronu, pre tri- četiri dana je umro moj drugar koji je držao kafić, ali opet čitam po internetu i društvenim mrežama da je jedna žena radila pet testova i da su prva tri testa bila negativna, jedan pozitivan, pa onda opet negativan. Tako, da, iskreno, ne verujem.“

Kako psiholozi objašnjavaju nevjericu građana?

Psihologinja Vahida Đedović kaže za RSE kako je neupitno da li korona virus postoji, ali da građani ne vjeruju stručnjacima koji daju oprečna mišljenja o virusu u javnosti. Pored toga, dodaje Đedović, na njihovo mišljenje je uticalo ponašanje političke elite u Bosni i Hercegovini, tokom mjera zabrane izlaska.

„Govorili su o tome kako će visoke temperature 'ubiti' korona virus, a stvari su sada potpuno drugačije. Mislim da su ljudi svjesni, ali da su umorni od zatvorenog prostora. Međutim, treba da budemo odgovorni, ako nećemo da budemo za sebe, hajde da budemo odgovorni za ljude oko nas“, poručuje Đedović.

U Bosni i Hercegovini sa 1. julom od posljedica korona virusa je preminula 181 osoba, a zaražene su 4.744 osobe.

U Federaciji BiH do sada je testirano 55.729 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 2.264 osobe. U Republici Srpskoj tеstirаnо je 37.278. osoba, a pоtvrđеnо 2.314 slučајеvа kоrоnа virusа.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG