Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Izazovi sistema praćenja kontakata zaraženih koronavirusom u BiH

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazuje da u BiH nije uspostavljen jedinstven i jednoobrazan sistem praćenja kontakata zaraženih osoba.

Istovremeno, zemlje širom svijeta zapošljavaju sve veći broj “pratilaca kontakata” dok se nadaju da će na taj način spriječiti širenje virusa.

Sagovornica BIRN-a BiH čiji je suprug na serološkom testu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bio pozitivan, kaže kako već dvije sedmice čekaju rezultate novog testiranja kojeg su napravili uz saglasnost doktora porodične medicine.

„Niko nas nikada nije upitao ni za kakave kontakte pa ni za naša dva sina koja žive sa nama. Oni nisu ni anketirani ni testrani, a ni u izolaciji, a nas dvoje jesmo“, priča A.P. iz Sarajeva.

Radna kolegica D.J. iz Tuzle imala je simptome koronavirusa. PCR test je pokazao da je pozitivna.

„Ispričala nam je kako su joj uposlenici nadležne epidemiološke službe rekli da će je zvati da im da informacije o osobama sa kojima je bila u kontaktu ali nikada je niko nije nazvao. Moje kolege i ja smo se iz straha testirali u privatnim klinikama. Svi smo negativni, ali nam nije jasno zašto nas niko nikada nije nazvao“, kaže D.J. iz Tuzle.

T.K. iz Sarajeva razgovarala je telefonskim putem sa epidemiologom nakon što je direktor firme u kojoj je bila zaposlena zaražen koronavirusom.

„Razgovor je trajao pet minuta. Rečeno mi je da su male šanse da sam zaražena i to je to. Niko nije upisao moje podatke. Jedino što je doktorica sugerisala je da u narednom periodu izbjegavam kontakte sa ljudima. Prilično je zbunjujući taj cijeli proces. Šta ako sam asimptomatski pacijent“, pita se T.K. iz Sarajeva.

Neujednačen sistem pohranjivanja podataka

A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020
A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020

Jelena Đaković-Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ističe da je Institut na početku epidemije koronavirusa svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj dostavio preporuke za praćenje i upravljanje kontaktima osoba sa sumnjom da su zaražene koronavirusom.

„U Republici Srpskoj praćenje kontakata rade higijensko-epidemiološke službe pripadajućih domova zdravlja. Institut je održao nekoliko edukacija i radionica higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja. Zdravstvene ustanove čuvaju dokumentaciju u skladu sa svojim važećim aktima“, objašnjava Đaković–Dević.

Kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH epidemiološki nadzor nad osobama pozitivnim na koronavirus i njihovim kontaktima provodi mreža higijensko-epidemioloških službi kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.

„Među prvim dokumentima izdali smo smjernice za upravljanje osobama koje su bile u kontaktu sa pozitivnim slučajem na koronavirus kako bi se kantonalnim zavodima za javno zdravstvo olakšao rad na terenu. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prikuplja podatke o izvršenim testiranjima na području FBiH, pozitivnim osobama, aktivnim pacijentima, hospitalizovanih osobama i smrtnim ishodima osoba pozitivnih na koronavirus. Vlada FBiH razvila je program za praćenje bez uvida u lične podatke. Te podatke mogu vidjeti samo kantonalni zavodi za javno zdravstvo“, navodi se u dopisu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

U Kantonu Sarajevo postoji informacioni sistem u kojem je moguće vidjeti pozitivne osobe, negativno testirane osobe i osobe u samoizolaciji. Svi podaci dostupni su Zavodu za javno zdravstvo Federacije i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove – Sarajevo, a informacije o osobama u samoizolaciji Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema riječima Anise Bajramović, epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, anketiranje provode zdravstveni profesionalci, epidemiolozi i educirani sanitarni tehničari i sestre Zavoda za javno zdravstvo KS, te sanitarni inžinjeri.

„Proveli smo obuku o praćenju kontakata za svoje uposlenike. Upitnik je sastavni dio elektronskog kartona pacijenta koji popunjava nadležni ljekar. Saznanjem kroz informacioni sistem Kantona Sarajevo ko je pozitivan dolazi se do broja telefona pacijenta te se isti poziva ukoliko nije hospitalizovan. U suprotnom zove se član porodice“, precizira Bajramović.

„Pozitivna osoba nam daje imena kontakata i brojeve telefona. Te osobe se pozivaju i anketiraju. Naređuje se javljanje nadležnom ljekaru radi stavljanja pod zdravstveni nadzor i testiranje svih ostalih članova porodice i kontakata“, dodaje Bajramović.

U skladu sa naredbom Civilne zaštite Kantona Sarajevo, građani imaju obavezu da se jave zdravstvenoj službi ukoliko su imali kontakt sa COVID – 19 oboljenjem ili su uočili pojavu simptoma infektivnog sindroma.

Praćenje kontakata u Domu zdravlja Kantona Sarajevo vrši pet uposlenika higijensko-epidemiološke službe.

„Radionice o praćenju kontakata nismo organizovali. Svi podaci se bilježe elektronski pomoću MEDIT informacionog sistema. Anketni listići se mogu printati u slučaju zahtjeva pacijenta. Do sada je anketirano oko 10.000 osoba. Broj se iz dana u dan mijenja“, odgovaraju iz higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja KS.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u privremenom uputstvu za praćenje kontakata koje se može naći na njihovoj zvaničnoj web stranici svakodnevno praćenje telefonom ili posjećivanje kontakata. Moguće je i da se kontakti sami jave i informišu timove za praćenje o svom zdravstvenom stanju čak i kada nemaju izražene simptome bolesti. Ako se kontakti ne javljaju, potrebno je zamoliti njihovu njihovu rodbinu i prijatelje da ih posjete.

Medina Bičo, direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde kaže da deset uposlenika Zavoda prati kontakte jer nemaju epidemiologa u higijensko – epidemiološkoj službi.

„Na početku epidemije najbliže kontakte zvali smo svaka tri dana ali nam pomaže i kada nam se ljudi sami jave. Imamo svoju bazu podataka koja se dnevno ažurira, a zdravstvene ustanove svoju. U slučaju da se tokom trijaže identifikuje potencijalno zaraženi pacijent, onda nas kontaktiraju“, govori Bičo.

Ona napominje da su u ovom kantonu Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizovali za svaku zdravstvenu ustanovu po jednu edukaciju, a za Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde dvije radionice na temu testiranja i praćenja kontakata. Edin Čengić, direktor Doma zdravlja „Dr. Isak Samokovlija“ Goražde tvrdi drugačije.

„Nismo organizovali radionice na temu praćenja kontakata. U našoj zdravstvenoj ustanovi, podatke prikupljaju medicinske sestre i tehničari. Ukupno 17 osoba svakodnevo vrši anketiranje. Podaci se upisuju na papir i dostavljaju glavnoj sestri. Podatke ne obrađujemo elektronski i ne znamo tačan broj anketiranih osoba. Anketni listići se čuvaju u kancelariji glavne sestre, a kasnije će biti smješteni u arhivsku sobu gdje će se čuvati najmanje pet godina“, objašnjava Čengić.

Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici istakao je da je epidemiološko anketiranje i evidentiranje propisano ranijim zakonima i zdravstvenim propisima, a provodilo se i prije u sličnim epidemiološkim situacijama.

„Ovaj posao rade školovani stručnjaci epidemiolozi Instituta i higijensko-epidemioloških službi u svih 12 općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona. Institut raspolaže sa više baza podataka koja se čuvaju na zaštićenim serverima. Bazama ima pristup samo tim ovlaštenih osoba. Institut može pružiti statističke podatke za potrebe viših nivoa zdravstvene zaštite, statističku obradu i javno informisanje dok lični podaci ostaju zaštićeni i ne mogu se dobiti ni pod kojim okolnostima“, ocjenjuje Huseinagić.

Tamara Efendić-Spahić, članica Udruženja psihologa FBiH i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli smatra da sve što ugrožava i narušava ljudsku privatnost naročito u doba krize može uticati na mentalno zdravlje pojedinca.

„Svaka osoba koja radi na poslovima praćenja kontakata treba imati bazična znanja iz područja psihologije. Privatnost u trenutku trijaže trebala bi biti obavezujući uslov. Mi nemamo informacije o tome koliko su informacije uzete na ovaj način tačne. U slučaju da nisu, niko nema pravo zamjerati ljudima što na ovaj način štite svoju privatnost“, naglašava Efendić–Spahić.

Svjetski izazov

A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.
A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.

Praćenje kontakata izazov je za većinu država. Svjetska zdravstvena organizacija jasno definiše profil anketara koji se „mogu pronaći putem lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, univerzitetskih organizacija, volonterskih udruženja. Podaci se prikupljaju direktnim razgovorom, putem listi kontakata sa događaja i medijskih saopštenja u kojima se građani pozivaju da se sami jave osobama za praćenje kontakata“.

Sjedinjene Američke države odlučile su se na ovakvu vrstu praćenja. CONTRACE Public Health Corps organizacija je koja provodi nacionalnu kampanju zapošljavanja anketara.

„Identifikujemo i obučavamo osobe za praćenje kontakata uz podršku Udruženja državnih i regionalnih zdravstvenih službenika i Svjetske zdravstvene organizacije. Podatke o obučenim osobama proslijeđujemo organizacijama koje zapošljavaju timove za praćenje kontakta“, poručuje CONTRACE Public Health Corps na svojoj web stranici.

ProPublica izvještava o Fitzhugh Mullan institutu za jednakost zdravstvenih radnika George Washington Univerziteta koji je kreirao program za procjenu potreba za osobama za praćenje kontakata u odnosu na stepen širenja zaraze u Americi. U ovom trenutku je prema podacima Instituta potrebno oko 164.000 osoba za praćenje kontakata u Sjedinjenim Američkim državama.

„Grad Wuhan ima 11 miliona stanovnika. U jednom trenutku zaposlio je 9.000 anketara. Novi Zeland koji koronavirus drži pod kontrolom ima samo 190 anketara za cijelu zemlju“, analizira ProPublica.

Upošljavanje većeg broja osoba za praćenje kontakata ne znači nužno uspjeh u lociranju zaraženih građana. The New York Times objavio je podatak da je grad New York angažovao 3.000 osoba za praćenje kontakata ali su rezultati bili ispod očekivanih.

„Kina, Južna Koreja, Njemačka i druge zemlje imaju opsežne programe praćenja koji su pomogli u smanjenju epidemije. U Južnoj Koreji ljudi na vjenčanjima, pogrebima, u karaoke barovima, noćnim klubovima i salonima internetskih igara upisuju svoja imena i telefonske brojeve, a vlasti podatke o lokaciji određene osobe iščitavaju s mobitela ili prate transakcije ostvarene putem kreditnih kartica“, naznačujeThe New York Times.

Kao primjer loše provedenog praćenja kontakata The New York Times spominje britanski program „NHS testiraj i uprati“. Već u prvoj sedmici praćenja kontakata hiljade zaraženih pacijenata su zanemareni. Anketari su kontaktirali 5.407 osoba, a izostavili još 2.710 pozitivnih slučajeva.

„Druge države u Evropi ulažu u javni sektor i razvoj sistema za praćenje kontakata koji će vjerovatno godinama biti u upotrebi. Njemačka je angažovala osobe za praćenje kontakata u 375 javnih zdravstvenih ustanova, a svaki tim ima doktora koji obavlja testiranje“, piše The New York Times.

Mobilne aplikacije za praćenje kontakata još uvijek nisu u širokoj primjeni. Deutsche Welle u svojoj analizi konstatuje kako bi „aplikacije za praćenje širenja koronavirusa trebale spriječiti drugi val pandemije ali tehnika još nije sazrela, pogotovo ne kod primjene izvan granica vlastite zemlje“.

„Francuska aplikacija ne reaguje u inozemstvu. Njemačka aplikacija u principu funkcioniše kao i francuska tj. bilježi sve korisnike iste aplikacije koji se barem 15 minuta nalaze u blizini, ali za razliku od francuske verzije, kod koje se svi podaci pohranjuju centralno, podaci se kod njemačke aplikacije pohranjuju lokalno, dakle na samom pametnom telefonu. Sličnu tehnologiju koriste i Austrija i Švicarska“, doznaje Deutsche Welle.

Jutarnji list najavljuje da će mobilna aplikacija za praćenje kontakata u Hrvatskoj biti spremna za korištenje sljedeći mjesec.

„Nakon dogovora na nivou EU da aplikacije moraju raditi na teritoriju cijele EU prići će se tehničkoj realizaciji ovog dogovora. Drugi problem je pitanje privatnosti, nadzora i prikupljanja podataka. Nijedna aplikacija dosada se nije pokazala kao pravo rješenje“, informiše Jutarnji list.

BiH ne razmišlja o izradi nacionalne aplikacije za praćenje kontakata. U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH pojašnjavaju da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH nisu ni razmatrali ovu mogućnost. Institut za javo zdravstvo Republike Srpske najavaljuje da će u narednom periodu razmotriti prednosti i nedostatke trenutnog načina praćenja kontakata i u skladu s tim i preduzeti mjere.

See all News Updates of the Day

Trump odložio odluku o uvođenju carina Meksiku na mjesec dana

Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum i američki predsjednik Donald Trump
Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum i američki predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će odložiti odluku o uvođenju planiranih carina Meksiku. Ukazao je i da će se nastaviti pregovori kako bi se postigao sporazum dvije države.

Poslije razgovora sa meksičkom predsjednicom Claudijom Sheinbaum, Trump je objavio da će u razgovorima učestvovati sa čelnicima State Departmenta, kao i Sekretarijata za finansije i trgovinu.

Planirano je da tokom dana Trump isto pitanje razmatra i sa predstavnicima Kanade.

Nove tarife uticale bi na ekonomske odnose sa trgovinskim partnerima SAD-a, ali Trump je rekao da bi taj potez bio "vrijedan cijene" kako bi se ojačali interesi SAD.

Uprkos paktu o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao sa Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu uveo tarife od 25 odsto za robu iz dve zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak i izvršio udar na Kinu novim nametom od 10 odsto pored već usvojenih tarifa.

Trump je ustvrdio da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.

Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazuju podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrednosti od više od 475 milijardi dolara.

U postovima na svojoj mreži Truth Social rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti sa višim cenama zbog tarifa.

Američke kompanije koje plaćaju carine federalnoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja često prebacuju barem dio, ako ne i cjelokupan teret svojih viših troškova na potrošače, umjesto da sami apsorbuju svoje dodatne troškove.

Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.

"Zašto? Nema razloga", rekao je Trump. "Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebalo bi da pravimo sopstvene automobile i imamo više drveta nego što bismo ikada mogli da iskoristimo."

"Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Dakle, Kanada treba da postane naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA", rekao je Trump.

Također je rekao: "Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da bi ih imenovao, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. PROŠLI SU TI DANI!"

O novim tarifama, Trump je rekao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."

Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali da priznaju da bi carine mogle da podignu cijene robe široke potrošnje u SAD. Ankete širom zemlje u SAD pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor koji je doprinio Trumpovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratkinjom Kamalom Harris.

Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. On je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10 odsto, očigledno želeći da ograniči rast cijena goriva i struje.

Kanadski premijer u odlasku Justin Trudeau rekao je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti sopstvenim nametima od 25 odsto na odabranu američku robu u vrijednosti od 106,6 milijardi dolara, kao i da će nakon prvog kruga u utorak za tri nedjelje uslijediti drugi krug određivanja nameta.

Kina je osudila nove tarife uvedene na njen izvoz, a Peking je saopštio da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i preduzeti "kontramjere", bez više detalja. SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveći broj u odnosu na sve druge njene trgovinske partnere.

Taj odgovor je bio zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine sa Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Ministarstvo trgovine Kine je u saopštenju navelo da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključe u iskren dijalog i ojačaju saradnju".

Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Portparol bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne tarife".

U izvještaju su korištene neke informacije agencije AP.

Rusija i Trump potiču Evropu da bude više nezavisna, kaže Macron

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u ponedjeljak da ruska invazija na Ukrajinu i politika američkog predsjednika Donalda Trumpa guraju Evropu da preuzme veću odgovornost za svoju fizičku i ekonomsku sigurnost.

Macron je to rekao kada je stigao na skup lidera Evropske unije u Briselu da razgovaraju o odnosima sa Sjedinjenim Državama i jačanju vojne odbrane Evrope.

Početak samita zasjenio je Trump koji je tokom vikenda izjavio da će uskoro uvesti carine na uvoz iz Evropske unije, nakon što je upravo naredio slične mjere na robu iz Kanade, Meksika i Kine.

Lideri pozivaju Trumpa da ne započinje trgovinski rat, govoreći da će Evropska unija uzvratiti ako to učini.

Macron je rekao da je Trumpova politika jedan od nekoliko faktora koji guraju EU da postane manje zavisna od drugih.

„Epidemija COVID-a i ruska agresija u Ukrajini bili su trenuci buđenja”, rekao je Macron novinarima.

To znači jačanje evropske odbrambene industrije i kupovinu više evropskog oružja, rekao je Macron.

No, neki drugi lideri naglasili su da žele nastaviti snažno sigurnosno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i drugim članicama NATO saveza i nastaviti kupovati američko oružje.

„Zalagat ću se protiv nametanja ograničenja na kupovinu oružja. Sigurnost je naš glavni prioritet. Odnosi sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Norveškom u smislu odbrane moraju ostati u prvom planu”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.

Novi belgijski premijer Bart De Wever rekao je da je Evropa bila „malo lijena na temu odbrane”, ali nas je ruski predsjednik Vladimir Putin „probudio”.

„Moramo održati odnose sa Sjedinjenim Državama”, rekao je. "Jačanje evropske odbrane u partnerstvu sa transatlantskim savezom je pravi put."

Očekuje se da će 27 nacionalnih lidera EU razgovarati o tome koje vojne sposobnosti su im potrebne, kako bi se mogle finansirati i kako bi mogli više sarađivati kroz zajedničke projekte.

Diskusija o finansiranju bit će posebno teška, prema diplomatama, jer mnoge evropske zemlje imaju malo prostora u svojim javnim finansijama za velika povećanja potrošnje.

Neke zemlje, kao što su baltičke države i Francuska, zagovaraju zajedničko zaduživanje EU za potrošnju na odbranu. Ali Njemačka i Holandija se protive.

Evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ali čelnici s obje strane Atlantika kažu da Evropa mora potrošiti još više.

Trump je rekao da bi evropske članice NATO-a trebale da troše 5% BDP-a na odbranu - što trenutno nijedna članica alijanse, uključujući Sjedinjene Države, ne dostiže.

Prošle godine su zemlje EU potrošile u prosjeku 1,9% BDP-a na odbranu ili oko 326 milijardi eura - što je povećanje od 30% u odnosu na 2021. godinu, prema procjenama EU.

Saudijska Arabija i UAE kao mogući domaćini samita Trump-Putin, kažu dva ruska izvora za Reuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump tokom susreta u Helsinkiju, 16. juli 2018.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump tokom susreta u Helsinkiju, 16. juli 2018.

Rusija vidi Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate kao moguće zemlje održavanja samita između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavila su za Reuters dva ruska izvora koja znaju za diskusiju.

Trump je rekao da će okončati rat u Ukrajini što je prije moguće i rekao da je spreman da se sastane sa Putinom. Putin je čestitao Trumpu na izboru i izjavio da je spreman da se sastane sa njim kako bi razgovarali o Ukrajini i energetici.

Ruski zvaničnici su više puta negirali bilo kakve direktne kontakte sa SAD-om u vezi sa pripremama za telefonski razgovor između Trumpa i Putina, koji bi prethodio eventualnom sastanku kasnije ove godine.

Međutim, visoki ruski zvaničnici su posljednjih sedmica posjetili i Saudijsku Arabiju i UAE, prema ruskim izvorima, koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni zbog osjetljivosti situacije.

Jedan izvor je rekao da još uvijek postoji određeno protivljenje toj ideji u Rusiji jer su neke diplomate i obavještajni službenici ukazivali na bliske vojne i sigurnosne veze koje i Kraljevina i UAE imaju sa Sjedinjenim Državama.

Saudijska Arabija i UAE nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Kremlj je odbio komentar. Ali i Trump i Putin su razvili prijateljske odnose sa vladarima Saudijske Arabije i UAE.

Trump je u nedjelju rekao da je njegova administracija imala "planirane sastanke i razgovore s različitim stranama, uključujući Ukrajinu i Rusiju". Na pitanje o tim izjavama, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da su kontakti "očigledno planirani".

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman bio je prvi strani šef države kojeg je Trump pozvao nakon preuzimanja dužnosti. Prijestolonasljednika je opisao kao "fantastičnog momka" tokom svog govora putem video veze publici na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Putin, koji je posjetio Saudijsku Arabiju i UAE 2023. godine, rekao je prošlog septembra da je zahvalan Mohammedu bin Salmanu za pomoć u organizaciji najveće američko-ruske razmjene zarobljenika od Hladnog rata.

Putin i Mohammed bin Salman, također poznat kao MbS, njeguju blizak lični odnos od 2015. kada je princ prvi put posjetio Rusiju.

Taj odnos je pomogao čelnicima dva najveća svjetska izvoznika nafte da zaključe i održe energetski sporazum OPEC+. Trump je pozvao Saudijsku Arabiju i OPEC da smanje cijene nafte, što je potencijalna pregovaračka moneta za Rusiju u pregovorima.

I Mohammed bin Salman i predsjednik UAE Mohammed bin Zayed Al Nahyan zadržali su neutralnost tokom rata u Ukrajini, uzdržavajući se od pridruživanja Zapadu u kritiziranju i sankcioniranju Rusije.

Oba lidera su također održavala redovne kontakte sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.

Mohammed bin Zayed Al Nahyan je nekoliko puta posjetio Rusiju tokom rata, rekavši tokom svoje posljednje posjete u oktobru 2024. da je spreman podržati napore da se pronađe mir u Ukrajini. UAE su također uspješno posredovali u razmjeni zatvorenika.

Nijedna zemlja nije članica Međunarodnog krivičnog suda, koji je izdao nalog za hapšenje Putina.

U trenutnoj fazi, ruski izvori su odbacili Tursku, članicu NATO-a koja je bila domaćin neuspjelih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u martu 2022. godine, kao moguće mjesto održavanja.

Ruski analitičar Fjodor Lukjanov, utjecajni naučni direktor Diskusionog kluba Valdai, čiji se članovi redovno sastaju sa Putinom, rekao je da Trump i Putin nemaju mnogo izbora.

"Skoro cijeli Zapad je na strani Ukrajine. Stoga, sva tradicionalna mjesta gdje su se takve stvari dešavale, poput Helsinkija, Ženeve i Beča, nisu prikladna", rekao je on, prenijela je zvanična novinska agencija TASS.

Lukjanov je napomenuo da, iako Saudijska Arabija i UAE igraju veoma važnu ulogu, oboje su veoma bliski saveznici SAD, što postavlja neka pitanja s ruske strane.

"Međutim, kao mjesto za pregovore, vjerovatno je sasvim zamislivo", dodao je on.

Lukjanov je odbio da dati komentar za Reuters.

Musk kaže da se radi na gašenju USAID-a u cilju smanjenja troškova vlade

Elon Musk
Elon Musk

Milijarder Elon Musk, koji predvodi napore američkog predsjednika Donalda Trumpa da smanji troškove savezne vlade, rekao je u ponedjeljak da se radi na zatvaranju Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Musk, koji je i izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, govorio je o Odjeljenju za vladinu efikasnost (DOGE) na društvenoj mreži X, čiji je također vlasnik.

Razgovor, koji je uključivao bivšeg republikanskog predsjedničkog kandidata Viveka Ramaswamyja i republikanskog senatora Jonija Ernsta i Mikea Leea, počeo je tako što je Musk rekao da rade na zatvaranju USAID-a.

„To je nepopravljivo”, rekao je Musk, dodajući da se predsjednik Trump slaže da USAID treba zatvoriti.

USAID je najveći pojedinačni donator na svijetu. U fiskalnoj 2023. godini, SAD su isplatile 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i rada na borbi protiv korupcije.

Obezbijedio je 42% ukupne humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije pratile 2024.

Trump je naredio globalno zamrzavanje većine američke strane pomoći kao dio svoje politike „Amerika na prvom mjestu” koja već izaziva šokove širom svijeta.

Musk je procijenio da Trumpova administracija sljedeće godine može smanjiti američki deficit od hiljadu milijardi dolara.

Musk nije objasnio kako je došao do tog iznosa.

Rubio u posjeti Panami: Kina vrši „neprihvatljivu” kontrolu kanala

Predsjednik Paname Jose Raul Mulino pozdravlja američkog državnog sekretara Marca Rubija po dolasku u predsjedničku palatu u Panama Cityju 2. februara 2025.
Predsjednik Paname Jose Raul Mulino pozdravlja američkog državnog sekretara Marca Rubija po dolasku u predsjedničku palatu u Panama Cityju 2. februara 2025.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju najvišim panamskim čelnicima da Kina vrši „neprihvatljiv” utjecaj i kontrolu nad Panamskim kanalom, koji bi, ako se ne promijeni, mogao natjerati SAD da „preduzmu neophodne mjere” da zaštite svoj pristup plovnom putu.

Rubio je u Panama Cityju rekao panamskom predsjedniku Joseu Raulu Mulinu i ministru vanjskih poslova Javieru Martinezu-Achu da je američki predsjednik Donald Trump „preliminarno odlučio da je trenutna pozicija utjecaja i kontrole Komunističke partije Kine nad područjem Panamskog kanala prijetnja” operacijama kanala, saopćio je State Department.

U saopćenju nije detaljno navedeno šta SAD percipiraju kao neprimjereni utjecaj Kine na 82-kilometrski prolaz između Atlantskog i Tihog oceana, koje bi radnje SAD mogle poduzeti ili kakav je bio Mulinov odgovor na Rubiovu procjenu.

Mulino je posljednjih dana odbacio kritike nove američke vlade zbog Panamskog upravljanja plovnim putem koji je od vitalnog značaja za globalnu trgovinu.

Panamski lider je rekao da neće biti pregovora sa SAD-om o vlasništvu nad kanalom, a neki Panamci su protestovali zbog Trumpovih planova. Kanal koji su izgradili Amerikanci predat je Panamcima 1999. i oni se oštro protive Trumpovom zahtjevu da vrati vlasništvo SAD-u.

U nedjelju je oko 200 ljudi marširalo u Panama Cityju, noseći zastave Paname i vičući, „Marco Rubio van Paname”, „Živio nacionalni suverenitet” i „Jedna teritorija, jedna zastava” dok se skup održavao.

Neki su zapalili transparent sa slikama Trumpa i Rubija, ali ih je policija zaustavila prije nego što stignu do predsjedničke palate.

State Department je saopštio da je Rubio, na svom prvom putovanju u inostranstvo kao najviši američki diplomata, „također naglasio važnost zajedničkih napora za okončanje krize ilegalnih migracija na hemisferi”, ključnog Trumpovog fokusa u prvim danima njegovog drugog mandata u Bijeloj kući kako bi spriječio migrante bez dokumenata i deportirao milione koji već žive u SAD-u.

State Department je rekao da je Rubio zahvalio Mulinu „na njegovoj podršci zajedničkom programu repatrijacije, koji je smanjio ilegalnu migraciju kroz Darien Gap”, udaljenu, besputnu oblast koja povezuje Srednju i Južnu Ameriku kroz koju su migranti prolaze kako bi stigli do SAD-a.

Rubijevo će posjetiti Salvador, Kostariku, Gvatemalu i Dominikansku Republiku. To će uključivati razgovore sa predsjednikom Salvadora Nayibom Bukeleom, predsjednikom Kostarike Rodrigom Chavesom, predsjednikom Gvatemale Bernardom Arevalom i dominikanskim predsjednikom Luisom Abinaderom.

Ovo je prvi put u više od 100 godina da se državni sekretar SAD-a za prvu zvaničnu posjetu inostranstvu odlučio za Latinsku Ameriku, rekao je Mauricio Claver-Carone, specijalni izaslanik SAD-a za Latinsku Ameriku.

Zvaničnici i stručnjaci kažu da je posjeta djelimično usmjerena na suprotstavljanje rastućem utjecaju Kine u regiji. Posjeta dolazi dok Trump pokušava da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom i dok Washington intenzivira napore da obuzda ilegalnu migraciju.

„Angažmani sekretara Rubija s visokim zvaničnicima i poslovnim liderima promovirat će regionalnu saradnju na našim suštinskim, zajedničkim interesima: zaustavljanje ilegalnih i masovnih migracija, borba protiv transnacionalnih kriminalnih organizacija i trgovaca drogom, suprotstavljanje Kini i produbljivanje ekonomskog partnerstva u cilju povećanja prosperiteta u našoj hemisferi”, rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju u petak.

Trump je tvrdio da Kina kontroliše Panamski kanal. Ali Panama je odbacila tu tvrdnju, insistirajući na tome da nepristrasno upravlja kanalom za sav pomorski saobraćaj.

Rubio je u četvrtak upozorio da bi Kina potencijalno mogla blokirati pristup kanalu u slučaju sukoba.

Mulino je odbacio bilo kakav razgovor s Rubiom o kontroli nad kanalom.

„Ne mogu pregovarati, a još manje otvoriti proces pregovora o kanalu”, rekao je novinarima u četvrtak. „To je zapečaćeno. Kanal pripada Panami.”

Neki analitičari upozoravaju da Kina koristi i ekonomske i neekonomske taktike širom zapadne hemisfere kako bi proširila svoj utjecaj, što je izazvalo zabrinutost za nacionalnu sigurnost.

„Možda mislite da samo dobijate više kineskih investicija u svojoj zemlji, ali uskoro ćete biti na neki način prisiljeni ili nagovarani da potpišete na Inicijativu Pojas i put, ili vas nagovaraju da potpišete, još jedan ugovor koji daje elemente vaših telekomunikacija”, rekao je Ryan Berg, direktor američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije, tokom online diskusije u četvrtak.

Inicijativa Pojas i put je veliki infrastrukturni projekat koji je Kina pokrenula 2013. godine pod predsjednikom Xi Jinpingom, s ciljem povezivanja više kontinenata putem kopnenih i pomorskih ruta.

Sjedinjene Države su upozorile da je Inicijativa Pojas i put „podstaknuta kineskom misijom da manipuliše i podriva globalni trgovinski sistem zasnovan na pravilima u kinesku korist”.

Kineska direktna strana ulaganja u Latinskoj Americi i na Karibima značajno su porasla, napomenuo je Berg. On je dodao da pet zemalja u regionu već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa Kinom, dok dvije druge trenutno pregovaraju o takvim poslovima.

„Kina je u Panami više od 20 godina, ali Kina je zaista postala politički aktivna u Panami nakon 2017. godine”, kada je Panama potpisala Inicijativu Pojas i put i prenijela svoje diplomatsko priznanje sa Tajvana na Narodnu Republiku Kinu, rekao je Joseph Humire, izvršni direktor Centra za sigurno slobodno društvo,. Napomenuo je da je ekonomija Paname u padu posljednjih godina.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG