Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Izazovi sistema praćenja kontakata zaraženih koronavirusom u BiH

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazuje da u BiH nije uspostavljen jedinstven i jednoobrazan sistem praćenja kontakata zaraženih osoba.

Istovremeno, zemlje širom svijeta zapošljavaju sve veći broj “pratilaca kontakata” dok se nadaju da će na taj način spriječiti širenje virusa.

Sagovornica BIRN-a BiH čiji je suprug na serološkom testu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bio pozitivan, kaže kako već dvije sedmice čekaju rezultate novog testiranja kojeg su napravili uz saglasnost doktora porodične medicine.

„Niko nas nikada nije upitao ni za kakave kontakte pa ni za naša dva sina koja žive sa nama. Oni nisu ni anketirani ni testrani, a ni u izolaciji, a nas dvoje jesmo“, priča A.P. iz Sarajeva.

Radna kolegica D.J. iz Tuzle imala je simptome koronavirusa. PCR test je pokazao da je pozitivna.

„Ispričala nam je kako su joj uposlenici nadležne epidemiološke službe rekli da će je zvati da im da informacije o osobama sa kojima je bila u kontaktu ali nikada je niko nije nazvao. Moje kolege i ja smo se iz straha testirali u privatnim klinikama. Svi smo negativni, ali nam nije jasno zašto nas niko nikada nije nazvao“, kaže D.J. iz Tuzle.

T.K. iz Sarajeva razgovarala je telefonskim putem sa epidemiologom nakon što je direktor firme u kojoj je bila zaposlena zaražen koronavirusom.

„Razgovor je trajao pet minuta. Rečeno mi je da su male šanse da sam zaražena i to je to. Niko nije upisao moje podatke. Jedino što je doktorica sugerisala je da u narednom periodu izbjegavam kontakte sa ljudima. Prilično je zbunjujući taj cijeli proces. Šta ako sam asimptomatski pacijent“, pita se T.K. iz Sarajeva.

Neujednačen sistem pohranjivanja podataka

A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020
A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020

Jelena Đaković-Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ističe da je Institut na početku epidemije koronavirusa svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj dostavio preporuke za praćenje i upravljanje kontaktima osoba sa sumnjom da su zaražene koronavirusom.

„U Republici Srpskoj praćenje kontakata rade higijensko-epidemiološke službe pripadajućih domova zdravlja. Institut je održao nekoliko edukacija i radionica higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja. Zdravstvene ustanove čuvaju dokumentaciju u skladu sa svojim važećim aktima“, objašnjava Đaković–Dević.

Kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH epidemiološki nadzor nad osobama pozitivnim na koronavirus i njihovim kontaktima provodi mreža higijensko-epidemioloških službi kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.

„Među prvim dokumentima izdali smo smjernice za upravljanje osobama koje su bile u kontaktu sa pozitivnim slučajem na koronavirus kako bi se kantonalnim zavodima za javno zdravstvo olakšao rad na terenu. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prikuplja podatke o izvršenim testiranjima na području FBiH, pozitivnim osobama, aktivnim pacijentima, hospitalizovanih osobama i smrtnim ishodima osoba pozitivnih na koronavirus. Vlada FBiH razvila je program za praćenje bez uvida u lične podatke. Te podatke mogu vidjeti samo kantonalni zavodi za javno zdravstvo“, navodi se u dopisu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

U Kantonu Sarajevo postoji informacioni sistem u kojem je moguće vidjeti pozitivne osobe, negativno testirane osobe i osobe u samoizolaciji. Svi podaci dostupni su Zavodu za javno zdravstvo Federacije i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove – Sarajevo, a informacije o osobama u samoizolaciji Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema riječima Anise Bajramović, epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, anketiranje provode zdravstveni profesionalci, epidemiolozi i educirani sanitarni tehničari i sestre Zavoda za javno zdravstvo KS, te sanitarni inžinjeri.

„Proveli smo obuku o praćenju kontakata za svoje uposlenike. Upitnik je sastavni dio elektronskog kartona pacijenta koji popunjava nadležni ljekar. Saznanjem kroz informacioni sistem Kantona Sarajevo ko je pozitivan dolazi se do broja telefona pacijenta te se isti poziva ukoliko nije hospitalizovan. U suprotnom zove se član porodice“, precizira Bajramović.

„Pozitivna osoba nam daje imena kontakata i brojeve telefona. Te osobe se pozivaju i anketiraju. Naređuje se javljanje nadležnom ljekaru radi stavljanja pod zdravstveni nadzor i testiranje svih ostalih članova porodice i kontakata“, dodaje Bajramović.

U skladu sa naredbom Civilne zaštite Kantona Sarajevo, građani imaju obavezu da se jave zdravstvenoj službi ukoliko su imali kontakt sa COVID – 19 oboljenjem ili su uočili pojavu simptoma infektivnog sindroma.

Praćenje kontakata u Domu zdravlja Kantona Sarajevo vrši pet uposlenika higijensko-epidemiološke službe.

„Radionice o praćenju kontakata nismo organizovali. Svi podaci se bilježe elektronski pomoću MEDIT informacionog sistema. Anketni listići se mogu printati u slučaju zahtjeva pacijenta. Do sada je anketirano oko 10.000 osoba. Broj se iz dana u dan mijenja“, odgovaraju iz higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja KS.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u privremenom uputstvu za praćenje kontakata koje se može naći na njihovoj zvaničnoj web stranici svakodnevno praćenje telefonom ili posjećivanje kontakata. Moguće je i da se kontakti sami jave i informišu timove za praćenje o svom zdravstvenom stanju čak i kada nemaju izražene simptome bolesti. Ako se kontakti ne javljaju, potrebno je zamoliti njihovu njihovu rodbinu i prijatelje da ih posjete.

Medina Bičo, direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde kaže da deset uposlenika Zavoda prati kontakte jer nemaju epidemiologa u higijensko – epidemiološkoj službi.

„Na početku epidemije najbliže kontakte zvali smo svaka tri dana ali nam pomaže i kada nam se ljudi sami jave. Imamo svoju bazu podataka koja se dnevno ažurira, a zdravstvene ustanove svoju. U slučaju da se tokom trijaže identifikuje potencijalno zaraženi pacijent, onda nas kontaktiraju“, govori Bičo.

Ona napominje da su u ovom kantonu Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizovali za svaku zdravstvenu ustanovu po jednu edukaciju, a za Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde dvije radionice na temu testiranja i praćenja kontakata. Edin Čengić, direktor Doma zdravlja „Dr. Isak Samokovlija“ Goražde tvrdi drugačije.

„Nismo organizovali radionice na temu praćenja kontakata. U našoj zdravstvenoj ustanovi, podatke prikupljaju medicinske sestre i tehničari. Ukupno 17 osoba svakodnevo vrši anketiranje. Podaci se upisuju na papir i dostavljaju glavnoj sestri. Podatke ne obrađujemo elektronski i ne znamo tačan broj anketiranih osoba. Anketni listići se čuvaju u kancelariji glavne sestre, a kasnije će biti smješteni u arhivsku sobu gdje će se čuvati najmanje pet godina“, objašnjava Čengić.

Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici istakao je da je epidemiološko anketiranje i evidentiranje propisano ranijim zakonima i zdravstvenim propisima, a provodilo se i prije u sličnim epidemiološkim situacijama.

„Ovaj posao rade školovani stručnjaci epidemiolozi Instituta i higijensko-epidemioloških službi u svih 12 općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona. Institut raspolaže sa više baza podataka koja se čuvaju na zaštićenim serverima. Bazama ima pristup samo tim ovlaštenih osoba. Institut može pružiti statističke podatke za potrebe viših nivoa zdravstvene zaštite, statističku obradu i javno informisanje dok lični podaci ostaju zaštićeni i ne mogu se dobiti ni pod kojim okolnostima“, ocjenjuje Huseinagić.

Tamara Efendić-Spahić, članica Udruženja psihologa FBiH i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli smatra da sve što ugrožava i narušava ljudsku privatnost naročito u doba krize može uticati na mentalno zdravlje pojedinca.

„Svaka osoba koja radi na poslovima praćenja kontakata treba imati bazična znanja iz područja psihologije. Privatnost u trenutku trijaže trebala bi biti obavezujući uslov. Mi nemamo informacije o tome koliko su informacije uzete na ovaj način tačne. U slučaju da nisu, niko nema pravo zamjerati ljudima što na ovaj način štite svoju privatnost“, naglašava Efendić–Spahić.

Svjetski izazov

A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.
A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.

Praćenje kontakata izazov je za većinu država. Svjetska zdravstvena organizacija jasno definiše profil anketara koji se „mogu pronaći putem lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, univerzitetskih organizacija, volonterskih udruženja. Podaci se prikupljaju direktnim razgovorom, putem listi kontakata sa događaja i medijskih saopštenja u kojima se građani pozivaju da se sami jave osobama za praćenje kontakata“.

Sjedinjene Američke države odlučile su se na ovakvu vrstu praćenja. CONTRACE Public Health Corps organizacija je koja provodi nacionalnu kampanju zapošljavanja anketara.

„Identifikujemo i obučavamo osobe za praćenje kontakata uz podršku Udruženja državnih i regionalnih zdravstvenih službenika i Svjetske zdravstvene organizacije. Podatke o obučenim osobama proslijeđujemo organizacijama koje zapošljavaju timove za praćenje kontakta“, poručuje CONTRACE Public Health Corps na svojoj web stranici.

ProPublica izvještava o Fitzhugh Mullan institutu za jednakost zdravstvenih radnika George Washington Univerziteta koji je kreirao program za procjenu potreba za osobama za praćenje kontakata u odnosu na stepen širenja zaraze u Americi. U ovom trenutku je prema podacima Instituta potrebno oko 164.000 osoba za praćenje kontakata u Sjedinjenim Američkim državama.

„Grad Wuhan ima 11 miliona stanovnika. U jednom trenutku zaposlio je 9.000 anketara. Novi Zeland koji koronavirus drži pod kontrolom ima samo 190 anketara za cijelu zemlju“, analizira ProPublica.

Upošljavanje većeg broja osoba za praćenje kontakata ne znači nužno uspjeh u lociranju zaraženih građana. The New York Times objavio je podatak da je grad New York angažovao 3.000 osoba za praćenje kontakata ali su rezultati bili ispod očekivanih.

„Kina, Južna Koreja, Njemačka i druge zemlje imaju opsežne programe praćenja koji su pomogli u smanjenju epidemije. U Južnoj Koreji ljudi na vjenčanjima, pogrebima, u karaoke barovima, noćnim klubovima i salonima internetskih igara upisuju svoja imena i telefonske brojeve, a vlasti podatke o lokaciji određene osobe iščitavaju s mobitela ili prate transakcije ostvarene putem kreditnih kartica“, naznačujeThe New York Times.

Kao primjer loše provedenog praćenja kontakata The New York Times spominje britanski program „NHS testiraj i uprati“. Već u prvoj sedmici praćenja kontakata hiljade zaraženih pacijenata su zanemareni. Anketari su kontaktirali 5.407 osoba, a izostavili još 2.710 pozitivnih slučajeva.

„Druge države u Evropi ulažu u javni sektor i razvoj sistema za praćenje kontakata koji će vjerovatno godinama biti u upotrebi. Njemačka je angažovala osobe za praćenje kontakata u 375 javnih zdravstvenih ustanova, a svaki tim ima doktora koji obavlja testiranje“, piše The New York Times.

Mobilne aplikacije za praćenje kontakata još uvijek nisu u širokoj primjeni. Deutsche Welle u svojoj analizi konstatuje kako bi „aplikacije za praćenje širenja koronavirusa trebale spriječiti drugi val pandemije ali tehnika još nije sazrela, pogotovo ne kod primjene izvan granica vlastite zemlje“.

„Francuska aplikacija ne reaguje u inozemstvu. Njemačka aplikacija u principu funkcioniše kao i francuska tj. bilježi sve korisnike iste aplikacije koji se barem 15 minuta nalaze u blizini, ali za razliku od francuske verzije, kod koje se svi podaci pohranjuju centralno, podaci se kod njemačke aplikacije pohranjuju lokalno, dakle na samom pametnom telefonu. Sličnu tehnologiju koriste i Austrija i Švicarska“, doznaje Deutsche Welle.

Jutarnji list najavljuje da će mobilna aplikacija za praćenje kontakata u Hrvatskoj biti spremna za korištenje sljedeći mjesec.

„Nakon dogovora na nivou EU da aplikacije moraju raditi na teritoriju cijele EU prići će se tehničkoj realizaciji ovog dogovora. Drugi problem je pitanje privatnosti, nadzora i prikupljanja podataka. Nijedna aplikacija dosada se nije pokazala kao pravo rješenje“, informiše Jutarnji list.

BiH ne razmišlja o izradi nacionalne aplikacije za praćenje kontakata. U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH pojašnjavaju da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH nisu ni razmatrali ovu mogućnost. Institut za javo zdravstvo Republike Srpske najavaljuje da će u narednom periodu razmotriti prednosti i nedostatke trenutnog načina praćenja kontakata i u skladu s tim i preduzeti mjere.

See all News Updates of the Day

Trump: Amerikanci bi se mogli suočiti s 'bolom', zbog novih carina za ključne trgovinske partnere

FILE - An aerial view shows a Ford automobile factory in Cuautitlan Izcalli, Mexico state, Mexico, Jan. 30, 2025.
FILE - An aerial view shows a Ford automobile factory in Cuautitlan Izcalli, Mexico state, Mexico, Jan. 30, 2025.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da bi se Amerikanci mogli suočiti s ekonomskim "bolom" zbog novih carina koje nameće tri za najveća trgovinska partnera zemlje - Kanadi, Kini i Meksiku - ali je ustvrdio da bi "vrijedilo cijene"- jačanja interesa SAD-a .

Uprkos tome što je dijelio pakt zajednički o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao s Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu nametnuo carine od 25 posto za dvije zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak, i udario Kinu novim nametom od 10 posto uz već donesene tarife.

Trump tvrdi da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.

U postovima Truth Sociala rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti s višim cijenama zbog tarifa. Američke kompanije koje plaćaju carine saveznoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja onda često prebacuju barem dio, ako ne i sve, svojih viših troškova na potrošače, umjesto da same preuzimaju svoje dodatne troškove.

Ali Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD-a. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.

„Zašto? Nema razloga”, rekao je Trump. “Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebali bismo napraviti vlastite automobile i imati više drvne građe nego što možemo ikada iskoristiti.”

„Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Stoga bi Kanada trebala postati naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA!” napisao je Trump.

„Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da ih nabrojimo, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, kako u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. TI DANI SU PROŠLI!”

Sa novim tarifama, Trump je napisao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."

Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali priznavanje da bi carine mogle povećati potrošačke cijene u SAD-u. Ankete širom zemlje u SAD-u pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor u njegovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratom Kamalom Harris.

Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. Trump je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10%, očigledno želeći da ograniči povećanje cijena goriva i struje.

Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti vlastitim nametima od 25 posto na odabranu američku robu vrijednu 106,6 milijardi dolara, pri čemu će prva runda u utorak biti praćena drugom za tri sedmice.

Lideri nekoliko kanadskih provincija već su najavili i akcije odmazde, poput trenutnog zaustavljanja kupovine alkoholnih pića iz SAD-a, tačnije, soka od narandže proizvedenog u američkoj državi Florida, viskija u Tennesseeju i putera od kikirikija u Kentuckyju, tri države koje je Trump osvojio na izborima u novembru prošle godine i koje predstavljaju republikanci, poput Trumpa, u američkom Senatu.

Kirsten Hillman, kanadska ambasadorica u SAD-u, rekla je za ABC-jevu emisiju "Ova sedmica": "Zaista smo razočarani" i "zbunjeni" Trumpovim postupcima i rekla da se nada da će ih Trump povući prije utorka. Ali ona je priznala da je "zaista u rukama predsjednika" da li će se to dogoditi.

Ona je rekla da "manje od 1% ilegalnih imigranata" koji ulaze u SAD putuje preko njene sjeverne granice s Kanadom. Ona je rekla da je Kanada uložila "u mnogo opreme" za suzbijanje neovlaštenih graničnih prelaza i izvela zajedničke vježbe sa SAD-om za hvatanje kako bi uhvatila migranata.

“Teško je znati šta bismo još mogli učiniti”, rekla je. "Uopšte nismo zainteresovani za eskalaciju" trgovinskog rata sa SAD, za koji je rekla da je 99% trgovine trenutno bez carina. "Željni smo da na tome gradimo."

U međuvremenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla je da je uputila svom ministru ekonomije da "provede plan B", koji uključuje još neodređene "carinske i necarinske mjere u odbrani interesa Meksika", ne precizirajući na koju će američku robu ciljati njena vlada.

Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazali su podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrijednosti od više od 475 milijardi dolara.

Sheinbaum je osudio Trumpovu tvrdnju da je njena vlada udružila snage s narko kartelima, tvrdnju koju je iznio kada je najavio povećanje carina.

“Kategorički odbacujemo klevetničku tvrdnju Bijele kuće da vlada Meksika ima saveze sa kriminalnim organizacijama, kao i svaki pokušaj intervencije na našoj teritoriji”, napisao je Sheinbaum na X. “Ako igdje postoji takav savez, to je nalazi se u tvornicama oružja u Sjedinjenim Državama koje prodaju oružje velike snage ovim kriminalnim grupama.”

Kina je osudila nove carine na svoj izvoz, Peking je rekao da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i poduzeti neodređene "kontramjere". SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveća brojka za bilo kog od njenih trgovinskih partnera.

Taj odgovor je zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine s Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Kinesko ministarstvo trgovine navelo je u saopćenju da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključuju u iskren dijalog i ojačaju saradnju".

Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Glasnogovornik bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne carine".

SAD: Potrošači se pripremaju za uticaj kineskih carina

Kupci u skladištu Costco, 25. februara 2024. u Sheridanu, Colo. Trumpova administracija će 1. februara 2025. implementirati carine od 25% na meksičku i kanadsku robu i carinu od 10% na sav kineski uvoz.
Kupci u skladištu Costco, 25. februara 2024. u Sheridanu, Colo. Trumpova administracija će 1. februara 2025. implementirati carine od 25% na meksičku i kanadsku robu i carinu od 10% na sav kineski uvoz.

Sekretar za štampu Bijele kuće Karoline Levitt najavila je u petak da će predsjednik Donald Trump u subotu uvesti carine od 25 posto na meksičku i kanadsku robu i carinu od 10 posto na sav kineski uvoz.

Potrošači su za Glas Amerike rekli da se pripremaju za mogući uticaj povećanih troškova.

"Zabrinut sam zbog rasta cijena", rekao je Yon Bui, student muzike i računarstva na koledžu Middlebury u Vermontu, u intervjuu u četvrtak.

Zaposleni rade na proizvodnoj liniji za proizvodnju proizvoda od litijumskih baterija u fabrici u Yichangu, Kina, 28. maja 2019. Trumpova administracija uvodi carinu od 10% na sav kineski uvoz 1. februara 2025. (Reuters/Stringer)
Zaposleni rade na proizvodnoj liniji za proizvodnju proizvoda od litijumskih baterija u fabrici u Yichangu, Kina, 28. maja 2019. Trumpova administracija uvodi carinu od 10% na sav kineski uvoz 1. februara 2025. (Reuters/Stringer)

Bui je rekla da, iako je možda još prerano reći kakav bi to mogao biti utjecaj, ona je razmišljala o kupovini skupih stvari, poput skupe kozmetike koju ponekad kupuje, iz Kine. Takođe je rekla da joj je potreban novi telefon.

Bui je rekla da će “kupovati proizvode sada prije nego što poskupe do tačke u kojoj bi postali nedostupni”.

Šon Liu, koji živi u Virdžiniji, rekao je za Glas Amerike da mu je drago što je nedavno odlučio da kupi novi telefon i automobil.

„Sa stvarima koje su već zaista skupe, ako na njihovu cijenu dodate još 10% – to nije kao, recimo, kupiti termos i dodati još 10% – ova vrsta povećanja cijena je zaista velika,” rekao je.

Dodao je, međutim, da bi moglo biti malo lakše nositi se s tim ako bi tarife bile uz niže cijene osnovnih potrepština poput namirnica i plina.

Radnici sortiraju avokado u fabrici za pakovanje u Uruapanu, Meksiko, 27. novembra 2024. Trampova administracija nameće carinu od 25% na meksičku robu koja dolazi u SAD 1. februara 2025. godine.
Radnici sortiraju avokado u fabrici za pakovanje u Uruapanu, Meksiko, 27. novembra 2024. Trampova administracija nameće carinu od 25% na meksičku robu koja dolazi u SAD 1. februara 2025. godine.

'Jedna veoma velika moć'

Tokom kampanje, Trump je zaprijetio carinama od čak 60 posto na Kinu. Otkako je preuzeo dužnost, te prijetnje su se proširile i uključuju sve, od univerzalne carine do prijetnji trgovinskim partnerima i rivalima kao što su Kina i Rusija.

Trump je prošle sedmice zaprijetio Kolumbiji tarifama od 25% do 50% kako bi Bogota prihvatila letove za deportaciju.

Što se tiče Kine, Trump je nedavno rekao Šonu Hanitiju iz Fox Newsa da su carine "jedna veoma velika moć" koju SAD ima nad Kinom.

"Oni ih ne žele i radije ne bih morao to da koristim", rekao je Trump.

Carina od 10% na sav kineski uvoz dio je onoga što Trump kaže da je kazneni odgovor na ulogu Kine u proizvodnji kemikalija prekursora bitnih za proizvodnju fentanila u Meksiku.

Trenutno Sjedinjene Države ciljaju Kinu sa tarifom od 100% na električna vozila, tarifom od 50% na solarne ćelije i poluvodiče, tarifom od 25% na kritične minerale potrebne za proizvodnju određenih naprednih baterija i tarifom od 25% na čelik i aluminijum.

Nove carine bi se temeljile na porezima na uvoz iz Kine u vrijednosti od više od 300 milijardi dolara koje je Trump uveo tokom svog prvog mandata. Te su tarife zadržane i, u nekim slučajevima, poboljšane pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.

Ljudi kupuju namirnice u Walmart Superstoreu u Secaucusu, N.J., 11. jula 2024.
Ljudi kupuju namirnice u Walmart Superstoreu u Secaucusu, N.J., 11. jula 2024.

Ko će osjetiti utjecaj?

Neki analitičari postavljaju pitanje ko će stradati ako se ove tarife implementiraju. Neki kažu da bi duboke ekonomske veze između Kine i Sjedinjenih Država mogle značiti da će američki potrošači biti ti koji će snositi teret Trumpove kazne Pekingu.

Pristalice, međutim, vide ovaj potez kao ispunjenje Trumpovog obećanja da će američki životi i sredstva za život staviti na prvo mjesto - posebno kada je u pitanju zaustavljanje dotoka fentanila u zemlju.

Prema William Reinschu, višem savjetniku ekonomskog programa i Šolovoj predstojnici za međunarodno poslovanje u Centru za strateške i međunarodne studije, tarifa bi vjerovatno podigla cijene robe u Americi.

“Cijene mnogih stvari koje ljudi kupuju u maloprodaji – odjeće, obuće, kućnih potrepština – to će biti pogođeno. Deset posto nije veliko, ali nije ni nula”, rekao je Reinsch.

Troškovi i koristi

Trump je odbio argument da carine podstiču inflaciju i umjesto toga rekao da će carine učiniti Ameriku bogatom.

Boce ulja kanole koje proizvodi kanadska agrobiznis firma Richardson International vide se na polici u Kini, 6. marta 2019. Trumpova administracija uvodii carine od 25% na kanadsku robu koja dolazi u SAD 1. februara 2025. godine.
Boce ulja kanole koje proizvodi kanadska agrobiznis firma Richardson International vide se na polici u Kini, 6. marta 2019. Trumpova administracija uvodii carine od 25% na kanadsku robu koja dolazi u SAD 1. februara 2025. godine.

Liu Longzhu, kalifornijski advokat i delegat na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2024., vidi tarife kao ključ za oporavak američke ekonomske snage.

“Glavna svrha povećanja carina je uvjeriti se da je Amerika zaista 'Amerika na prvom mjestu' i zaštititi američka radna mjesta. Ako tražite posao, oni su vam od koristi. Ako se tarife povećaju, kineski proizvodi će izgubiti svoju konkurentnost, a američki proizvodi će postati konkurentniji. Ovo će olakšati Amerikancima da nađu posao”, rekao je Liu.

James Galbraith, ekonomista sa Univerziteta Teksas u Austinu, ne vidi tarife kao inherentno inflatorne, i slaže se da bi tarife vratile poslove koji su izgubljeni za strane kompanije.

"Tarifna strategija se može implementirati na takav način da troškovi uglavnom padnu izvan zemlje", rekao je Galbraith za Glas Amerike.

Međutim, Stephen Lamar, predsjednik i izvršni direktor Američkog udruženja za odjeću i obuću, rekao je da će carine, posebno one koje se naplaćuju Kini, na kraju povećati cijenu i domaće i strane robe s obzirom na međusobnu povezanost globalnih ekonomija.

“Teorija na papiru je da dajete prednost domaćim proizvođačima. Realnost u praksi je da sve više ljudi plaća više cijene za proizvode, bez obzira na njihov izvor”, rekao je Lamar za Glas Amerike.

Reinsch je također doveo u sumnju sposobnost carina da vrate proizvodne poslove u Ameriku, posebno u radno intenzivnim sektorima poput odjeće ili obuće.

“Bio bih iznenađen ako vidite renesansu u američkoj industriji odjeće kao rezultat carine od 10%. Bilo bi potrebno mnogo više od toga”, rekao je Reinsch, dodajući da carine ne garantuju odmak od uvoza prema domaćoj proizvodnji.

Uvoznici koji traže jeftine proizvode i dalje mogu nabavljati iz zemalja jugoistočne Azije ili Afrike koje nude konkurentne, jeftine alternative kineskim proizvodima.

SAD: Carine na robe iz Kanade, Meksika i Kine primjenjuju se od subote

Kamioni stoje u redu u blizini graničnog zida prije prelaska u SAD u trgovačkoj luci Otay u Tijuani, država Baja California, Meksiko, 22. januara 2025. Počevši od subote, predsjednik Donald Trump uvodi carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika i 10% carine na robu iz Kine.
Kamioni stoje u redu u blizini graničnog zida prije prelaska u SAD u trgovačkoj luci Otay u Tijuani, država Baja California, Meksiko, 22. januara 2025. Počevši od subote, predsjednik Donald Trump uvodi carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika i 10% carine na robu iz Kine.

Američki predsjednik Donald Trump uvodi carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika i 10% na robu iz Kine koje će stupiti na snagu u subotu, saopštila je u petak Bijela kuća, ali nije navela da li će biti izuzeća od mjere koja bi mogla dovesti do brzog povećanja cijena za potrošače u SAD-u.

Trump, republikanac, prijetio je carinama kako bi osigurao veću saradnju zemalja na zaustavljanju ilegalne imigracije i krijumčarenja hemikalija koje se koriste za fentanil, ali je također obećao da će koristiti carine kako bi podstakao domaću proizvodnju.

"Od sutra će te tarife biti na snazi", rekla je novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt. "Ovo je obećanje koja je dao i obećanje koje je održao predsjednik."

Trump je rekao da namjerava izdati izuzeće za uvoz kanadske i meksičke nafte, ali Leavitt je rekla da nema informacije o predsjednikovoj odluci o bilo kakvim potencijalnim isključivanjima.

Sjedinjene Države su uvozile skoro 4,6 miliona barela nafte dnevno iz Kanade u oktobru i 563.000 barela iz Meksika, prema Upravi za energetske informacije. Dnevna proizvodnja u SAD tokom tog mjeseca u prosjeku je iznosila skoro 13,5 miliona barela dnevno.

On je ranije izjavio da bi carina od 10% na kineski uvoz bila povrh ostalih uvoznih taksi na proizvode iz zemlje.

Washington: Pronađeno više od 40 tijela žrtava zračne nesreće

Istražitelj NTSB-a pregledava crnu kutiju s leta 5342 American Airlinesa, 31. januara 2025. (National Transportation Safety Board preko AFP-a)
Istražitelj NTSB-a pregledava crnu kutiju s leta 5342 American Airlinesa, 31. januara 2025. (National Transportation Safety Board preko AFP-a)

Zvaničnici vatrogasne i hitne službe u Washingtonu rekli su u petak da je više od 40 tijela izvučeno iz olupina komercijalnog putničkog aviona i vojnog helikoptera koji su se sudarili i srušili u rijeku Potomac kasno u srijedu.

Operacije izvlačenja tijela 67 osoba poginulih u sudaru nastavljene su u zoru u petak. Nacionalni odbor za sigurnost transporta - ili NTSB, savezna agencija koja vodi istragu o nesreći - navodno je na licu mjesta zajedno s lokalnim i regionalnim ekipama EMS-a.

Komercijalni avion, regionalni avion Bombardier CRJ700 kojim upravlja podružnica American Airlinesa PSA Airlines, prevozio je 64 putnika i posadu, dok je helikopter američke vojske UH-60 Black Hawk imao tročlanu posadu. Zvaničnici su rekli da nije bilo preživjelih.

NTSB je kasno u četvrtak izvijestio da su snimač glasa u pilotskoj kabini i snimač podataka o letu iz aviona, uređaji koji se često nazivaju crnim kutijama, pronađeni i nalaze se u laboratorijima agencije radi procjene.

Član Nacionalnog odbora za sigurnost transporta Todd Inman razgovara s novinarima na nacionalnom aerodromu Ronald Reagan Washington, u Arlingtonu, Virginia, 31. januara 2025.
Član Nacionalnog odbora za sigurnost transporta Todd Inman razgovara s novinarima na nacionalnom aerodromu Ronald Reagan Washington, u Arlingtonu, Virginia, 31. januara 2025.

U intervjuu u petak za američku mrežu Fox News, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da "crna kutija" za helikopter još nije pronađena, ali da će njeni podaci vjerovatno odrediti ko je pilotirao helikopterom u vrijeme sudara.

Hegseth je u četvrtak rekao da je posada, koja je provodila procjenu obuke za noćne letove, uključivala stožernog narednika, kapetana u obuci i glavnog zastavnika, koji je bio instruktor. Posada je za let dobila naočare za noćni vid, ali Hegset je rekao da nije jasno da li su ih koristili.

Ministar odbrane je takođe u četvrtak rekao da je visina helikoptera u trenutku nesreće pod istragom. Dvije letjelice su se sudarile dok je putnički avion pokušavao da sleti na nacionalni aerodrom Regan.

Hegseth je rekao da snimači glasa i podataka o letu takođe mogu da utvrde ko je bio u komunikaciji sa aerodromskim kontrolnim tornjem i da li je bilo zabune u vezi sa uputstvima koje su dobili.

Pozivajući se na vladin izvještaj, Washington Post je u četvrtak objavio da je u kontrolnom tornju u srijedu navečer bilo nedovoljno osoblja. U izvještaju se navodi da su dvije osobe obavljale poslove četvorice unutar tornja u trenutku sudara.

U sličnom izvještaju američkog emitera NBC News, pozivajući se na izvor upoznat sa istragom, navodi se da je nadzornik u tornju pustio kontrolora letenja da napusti svoju smjenu ranije prije sudara.

Tom odlukom, navodi se u izvještaju, prepušteno je jednom kontroloru da upravlja saobraćajem aviona i helikoptera u tom području, dok obično postoji jedan kontrolor koji nadgleda svaki tip aviona.

Vozila hitne pomoći i operacije potrage u blizini ušća rijeke Anakostije u rijeku Potomac u blizini Nacionalnog aerodroma Ronald Reagan Washington, 31. januara 2025.
Vozila hitne pomoći i operacije potrage u blizini ušća rijeke Anakostije u rijeku Potomac u blizini Nacionalnog aerodroma Ronald Reagan Washington, 31. januara 2025.

U izvještaju NBC-a navodi se da je prema standardima Federalne uprave za avijaciju dozvoljeno da jedna osoba obavlja oba posla, iako se to ne smatra optimalnim. Agencija je u petak značajno ograničila helikopterski saobraćaj u neposrednoj blizini nacionalnog aerodroma Washington Reagan do daljnjeg.

Na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak, i američki senatori Tim Kaine i Mark Warner iz Virdžinije rekli su da su godinama izražavali zabrinutost u vezi sa velikim obimom zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali će sačekati rezultate istrage o nesreći prije nego što ponovo razmotre tu specifičnu zabrinutost.

Tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući u četvrtak, predsjednik Donald Trump sugerirao je da su prethodne predsjedničke administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI) za to.

Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.

Američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.

"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto držimo porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.

Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili i ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.

Nesreća u srijedu bila je najsmrtonosniji zrakoplovni incident na tlu SAD-a od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

update

Nastavlja se istraga o padu aviona u Washingtonu. Pronađene crne kutije

67 žrtava u sudaru putničkog aviona i vojnog helikoptera. Obje letjelice su pale u rijeku Potomac
67 žrtava u sudaru putničkog aviona i vojnog helikoptera. Obje letjelice su pale u rijeku Potomac

Više američkih agencija istražuje uzrok sudara u zraku između putničkog aviona American Airlinesa i američkog vojnog helikoptera u blizini Washingtona u srijedu uveče.

Među 64 putnika i članova posade na letu American Airlinesa, kojim upravlja povezana PSA Airlines, i tri člana posade na vojnom helikopteru UH-60 Black Hawk, izvijestili su u četvrtak savezni i lokalni zvaničnici, nema preživjelih. Obje letjelice su se srušile u rijeku Potomac u blizini nacionalnog aerodroma Reagan, nedaleko od Washingtona u Arlingtonu u Virginiji. Operacije traganja se nastavljaju.

Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio predsjedniku Donaldu Trumpu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući kako bi razgovarali o nesreći, rekao je da su i aviokompanija i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.

Jedan kontrolor leta obavljao je posao koji je inače raspoređen na dvije osobe u tornju na aerodromu kada je došlo do sudara, navodi se u internom izvještaju Federalne uprave za vazduhoplovstvo.

"Konfiguracija položaja nije bila normalna za doba dana i obim saobraćaja", navodi se u izvještaju.

Nacionalni odbor za sigurnost u saobraćaju će prikupiti informacije sa registratora podataka o letu aviona i diktafona u pilotskoj kabini kako bi pronašao tragove nesreće.

Predsjednik Donald Trump potpisao je dvije izvršne naredbe u četvrtak poslijepodne, uključujući jednu o imenovanju zamjenika administratora FAA. Druga naredba o avijaciji poništila je savezne inicijative za raznolikost.

Dok je potpisivao naredbu u Ovalnom uredu, Trump je ponovio, bez dokaza, svoju tvrdnju da su savezni programi raznolikosti možda doprinijeli krahu.

Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio Trumpu na konferenciji za novinare ranije u četvrtak na kojoj se raspravljalo o nesreći, rekao je da su i avioprevoznik i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.

Na konferenciji za novinare Trump je pozvao na trenutak šutnje za žrtve i rekao da se svaka imovina na lokalnom, državnom i federalnom nivou koristi u misiji oporavka.

On je rekao da Nacionalni odbor za sigurnost u saobraćaju vodi istragu o uzroku nesreće, koja će uključivati Federalnu upravu za avijaciju i istražnu jedinicu američke vojne avijacije.

Trump je također sugerirao da su prethodne administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i za to okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju u saveznoj vladi. Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.

FBI agent nosi krhotine, nakon što se American Eagle let 5342 sudario sa helikopterom Black Hawk dok se približavao nacionalnom aerodromu Ronald Reagan u Washingtonu i srušio se u rijeku Potomac, u Arlingtonu, Virginia, 30. januara 2025.
FBI agent nosi krhotine, nakon što se American Eagle let 5342 sudario sa helikopterom Black Hawk dok se približavao nacionalnom aerodromu Ronald Reagan u Washingtonu i srušio se u rijeku Potomac, u Arlingtonu, Virginia, 30. januara 2025.

Što se tiče kontrolora leta, Trump je rekao: „Želimo najpametnije, najpametnije, najoštrije. Želimo nekoga ko je psihološki superioran i to je ono što ćemo imati."

Trump je rekao da je moguće da je posada helikoptera kriva, ali će to biti otkriveno u istrazi. Na pitanje kako je mogao zaključiti da je inicijativa za raznolikost doprinijela nesreći, odgovorio je: "jer imam zdrav razum".

Na konferenciji za novinare govorio je i američki ministar odbrane Pete Hegseth. Rekao je da je helikopter američke vojske bio na godišnjem noćnom trenažnom letu i da je “tragično, napravljena greška. Postojala je neka vrsta problema sa nadmorskom visinom koji smo odmah počeli da istražujemo.”

Dvije letjelice su se sudarila dok je putnički avion bio na svom konačnom prilazu i srušile se u rijeku Potomac pored aerodroma. Ministar saobraćaja Duffy rekao je da se avion razbio na tri dijela i pao u vodu.

Na ranijoj konferenciji za novinare u četvrtak, šef vatrogasne i hitne službe Washingtona John Donnelly rekao je da je oko 300 ljudi iz hitnih službi iz lokalnih, državnih i saveznih agencija na licu mjesta u, kako je rekao, izuzetno hladnim, vjetrovitim uvjetima sa ledom na vodi.

On je rekao da su vjetar i struje raširili olupinu najmanje jedan do dva kilometra niz rijeku, otežavajući napore za pronalazak.

Američki senatori iz Virdžinije Tim Kaine i Mark Warner rekli su na konferenciji za novinare da su godinama izražavali zabrinutost zbog nivoa zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali su istakli da nije pravo vrijeme za pokretanje tih pitanja.

Oni su također odložili istragu NTSB-a koja je u toku. Ta agencija nije bila zastupljena na jutarnjoj konferenciji za novinare, ali se očekivalo da će održati brifing kasnije u četvrtak.

Tokom noći, američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.

"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto smo uz porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.

Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.

Ova nesreća je bila najsmrtonosnija zračna nesreća od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG