Linkovi

Top priča BiH

BIRN BiH: Izazovi sistema praćenja kontakata zaraženih koronavirusom u BiH

Ilustrativna fotografija

Analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazuje da u BiH nije uspostavljen jedinstven i jednoobrazan sistem praćenja kontakata zaraženih osoba.

Istovremeno, zemlje širom svijeta zapošljavaju sve veći broj “pratilaca kontakata” dok se nadaju da će na taj način spriječiti širenje virusa.

Sagovornica BIRN-a BiH čiji je suprug na serološkom testu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bio pozitivan, kaže kako već dvije sedmice čekaju rezultate novog testiranja kojeg su napravili uz saglasnost doktora porodične medicine.

„Niko nas nikada nije upitao ni za kakave kontakte pa ni za naša dva sina koja žive sa nama. Oni nisu ni anketirani ni testrani, a ni u izolaciji, a nas dvoje jesmo“, priča A.P. iz Sarajeva.

Radna kolegica D.J. iz Tuzle imala je simptome koronavirusa. PCR test je pokazao da je pozitivna.

„Ispričala nam je kako su joj uposlenici nadležne epidemiološke službe rekli da će je zvati da im da informacije o osobama sa kojima je bila u kontaktu ali nikada je niko nije nazvao. Moje kolege i ja smo se iz straha testirali u privatnim klinikama. Svi smo negativni, ali nam nije jasno zašto nas niko nikada nije nazvao“, kaže D.J. iz Tuzle.

T.K. iz Sarajeva razgovarala je telefonskim putem sa epidemiologom nakon što je direktor firme u kojoj je bila zaposlena zaražen koronavirusom.

„Razgovor je trajao pet minuta. Rečeno mi je da su male šanse da sam zaražena i to je to. Niko nije upisao moje podatke. Jedino što je doktorica sugerisala je da u narednom periodu izbjegavam kontakte sa ljudima. Prilično je zbunjujući taj cijeli proces. Šta ako sam asimptomatski pacijent“, pita se T.K. iz Sarajeva.

Neujednačen sistem pohranjivanja podataka

A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020
A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020

Jelena Đaković-Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ističe da je Institut na početku epidemije koronavirusa svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj dostavio preporuke za praćenje i upravljanje kontaktima osoba sa sumnjom da su zaražene koronavirusom.

„U Republici Srpskoj praćenje kontakata rade higijensko-epidemiološke službe pripadajućih domova zdravlja. Institut je održao nekoliko edukacija i radionica higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja. Zdravstvene ustanove čuvaju dokumentaciju u skladu sa svojim važećim aktima“, objašnjava Đaković–Dević.

Kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH epidemiološki nadzor nad osobama pozitivnim na koronavirus i njihovim kontaktima provodi mreža higijensko-epidemioloških službi kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.

„Među prvim dokumentima izdali smo smjernice za upravljanje osobama koje su bile u kontaktu sa pozitivnim slučajem na koronavirus kako bi se kantonalnim zavodima za javno zdravstvo olakšao rad na terenu. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prikuplja podatke o izvršenim testiranjima na području FBiH, pozitivnim osobama, aktivnim pacijentima, hospitalizovanih osobama i smrtnim ishodima osoba pozitivnih na koronavirus. Vlada FBiH razvila je program za praćenje bez uvida u lične podatke. Te podatke mogu vidjeti samo kantonalni zavodi za javno zdravstvo“, navodi se u dopisu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

U Kantonu Sarajevo postoji informacioni sistem u kojem je moguće vidjeti pozitivne osobe, negativno testirane osobe i osobe u samoizolaciji. Svi podaci dostupni su Zavodu za javno zdravstvo Federacije i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove – Sarajevo, a informacije o osobama u samoizolaciji Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema riječima Anise Bajramović, epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, anketiranje provode zdravstveni profesionalci, epidemiolozi i educirani sanitarni tehničari i sestre Zavoda za javno zdravstvo KS, te sanitarni inžinjeri.

„Proveli smo obuku o praćenju kontakata za svoje uposlenike. Upitnik je sastavni dio elektronskog kartona pacijenta koji popunjava nadležni ljekar. Saznanjem kroz informacioni sistem Kantona Sarajevo ko je pozitivan dolazi se do broja telefona pacijenta te se isti poziva ukoliko nije hospitalizovan. U suprotnom zove se član porodice“, precizira Bajramović.

„Pozitivna osoba nam daje imena kontakata i brojeve telefona. Te osobe se pozivaju i anketiraju. Naređuje se javljanje nadležnom ljekaru radi stavljanja pod zdravstveni nadzor i testiranje svih ostalih članova porodice i kontakata“, dodaje Bajramović.

U skladu sa naredbom Civilne zaštite Kantona Sarajevo, građani imaju obavezu da se jave zdravstvenoj službi ukoliko su imali kontakt sa COVID – 19 oboljenjem ili su uočili pojavu simptoma infektivnog sindroma.

Praćenje kontakata u Domu zdravlja Kantona Sarajevo vrši pet uposlenika higijensko-epidemiološke službe.

„Radionice o praćenju kontakata nismo organizovali. Svi podaci se bilježe elektronski pomoću MEDIT informacionog sistema. Anketni listići se mogu printati u slučaju zahtjeva pacijenta. Do sada je anketirano oko 10.000 osoba. Broj se iz dana u dan mijenja“, odgovaraju iz higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja KS.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u privremenom uputstvu za praćenje kontakata koje se može naći na njihovoj zvaničnoj web stranici svakodnevno praćenje telefonom ili posjećivanje kontakata. Moguće je i da se kontakti sami jave i informišu timove za praćenje o svom zdravstvenom stanju čak i kada nemaju izražene simptome bolesti. Ako se kontakti ne javljaju, potrebno je zamoliti njihovu njihovu rodbinu i prijatelje da ih posjete.

Medina Bičo, direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde kaže da deset uposlenika Zavoda prati kontakte jer nemaju epidemiologa u higijensko – epidemiološkoj službi.

„Na početku epidemije najbliže kontakte zvali smo svaka tri dana ali nam pomaže i kada nam se ljudi sami jave. Imamo svoju bazu podataka koja se dnevno ažurira, a zdravstvene ustanove svoju. U slučaju da se tokom trijaže identifikuje potencijalno zaraženi pacijent, onda nas kontaktiraju“, govori Bičo.

Ona napominje da su u ovom kantonu Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizovali za svaku zdravstvenu ustanovu po jednu edukaciju, a za Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde dvije radionice na temu testiranja i praćenja kontakata. Edin Čengić, direktor Doma zdravlja „Dr. Isak Samokovlija“ Goražde tvrdi drugačije.

„Nismo organizovali radionice na temu praćenja kontakata. U našoj zdravstvenoj ustanovi, podatke prikupljaju medicinske sestre i tehničari. Ukupno 17 osoba svakodnevo vrši anketiranje. Podaci se upisuju na papir i dostavljaju glavnoj sestri. Podatke ne obrađujemo elektronski i ne znamo tačan broj anketiranih osoba. Anketni listići se čuvaju u kancelariji glavne sestre, a kasnije će biti smješteni u arhivsku sobu gdje će se čuvati najmanje pet godina“, objašnjava Čengić.

Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici istakao je da je epidemiološko anketiranje i evidentiranje propisano ranijim zakonima i zdravstvenim propisima, a provodilo se i prije u sličnim epidemiološkim situacijama.

„Ovaj posao rade školovani stručnjaci epidemiolozi Instituta i higijensko-epidemioloških službi u svih 12 općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona. Institut raspolaže sa više baza podataka koja se čuvaju na zaštićenim serverima. Bazama ima pristup samo tim ovlaštenih osoba. Institut može pružiti statističke podatke za potrebe viših nivoa zdravstvene zaštite, statističku obradu i javno informisanje dok lični podaci ostaju zaštićeni i ne mogu se dobiti ni pod kojim okolnostima“, ocjenjuje Huseinagić.

Tamara Efendić-Spahić, članica Udruženja psihologa FBiH i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli smatra da sve što ugrožava i narušava ljudsku privatnost naročito u doba krize može uticati na mentalno zdravlje pojedinca.

„Svaka osoba koja radi na poslovima praćenja kontakata treba imati bazična znanja iz područja psihologije. Privatnost u trenutku trijaže trebala bi biti obavezujući uslov. Mi nemamo informacije o tome koliko su informacije uzete na ovaj način tačne. U slučaju da nisu, niko nema pravo zamjerati ljudima što na ovaj način štite svoju privatnost“, naglašava Efendić–Spahić.

Svjetski izazov

A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.
A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.

Praćenje kontakata izazov je za većinu država. Svjetska zdravstvena organizacija jasno definiše profil anketara koji se „mogu pronaći putem lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, univerzitetskih organizacija, volonterskih udruženja. Podaci se prikupljaju direktnim razgovorom, putem listi kontakata sa događaja i medijskih saopštenja u kojima se građani pozivaju da se sami jave osobama za praćenje kontakata“.

Sjedinjene Američke države odlučile su se na ovakvu vrstu praćenja. CONTRACE Public Health Corps organizacija je koja provodi nacionalnu kampanju zapošljavanja anketara.

„Identifikujemo i obučavamo osobe za praćenje kontakata uz podršku Udruženja državnih i regionalnih zdravstvenih službenika i Svjetske zdravstvene organizacije. Podatke o obučenim osobama proslijeđujemo organizacijama koje zapošljavaju timove za praćenje kontakta“, poručuje CONTRACE Public Health Corps na svojoj web stranici.

ProPublica izvještava o Fitzhugh Mullan institutu za jednakost zdravstvenih radnika George Washington Univerziteta koji je kreirao program za procjenu potreba za osobama za praćenje kontakata u odnosu na stepen širenja zaraze u Americi. U ovom trenutku je prema podacima Instituta potrebno oko 164.000 osoba za praćenje kontakata u Sjedinjenim Američkim državama.

„Grad Wuhan ima 11 miliona stanovnika. U jednom trenutku zaposlio je 9.000 anketara. Novi Zeland koji koronavirus drži pod kontrolom ima samo 190 anketara za cijelu zemlju“, analizira ProPublica.

Upošljavanje većeg broja osoba za praćenje kontakata ne znači nužno uspjeh u lociranju zaraženih građana. The New York Times objavio je podatak da je grad New York angažovao 3.000 osoba za praćenje kontakata ali su rezultati bili ispod očekivanih.

„Kina, Južna Koreja, Njemačka i druge zemlje imaju opsežne programe praćenja koji su pomogli u smanjenju epidemije. U Južnoj Koreji ljudi na vjenčanjima, pogrebima, u karaoke barovima, noćnim klubovima i salonima internetskih igara upisuju svoja imena i telefonske brojeve, a vlasti podatke o lokaciji određene osobe iščitavaju s mobitela ili prate transakcije ostvarene putem kreditnih kartica“, naznačujeThe New York Times.

Kao primjer loše provedenog praćenja kontakata The New York Times spominje britanski program „NHS testiraj i uprati“. Već u prvoj sedmici praćenja kontakata hiljade zaraženih pacijenata su zanemareni. Anketari su kontaktirali 5.407 osoba, a izostavili još 2.710 pozitivnih slučajeva.

„Druge države u Evropi ulažu u javni sektor i razvoj sistema za praćenje kontakata koji će vjerovatno godinama biti u upotrebi. Njemačka je angažovala osobe za praćenje kontakata u 375 javnih zdravstvenih ustanova, a svaki tim ima doktora koji obavlja testiranje“, piše The New York Times.

Mobilne aplikacije za praćenje kontakata još uvijek nisu u širokoj primjeni. Deutsche Welle u svojoj analizi konstatuje kako bi „aplikacije za praćenje širenja koronavirusa trebale spriječiti drugi val pandemije ali tehnika još nije sazrela, pogotovo ne kod primjene izvan granica vlastite zemlje“.

„Francuska aplikacija ne reaguje u inozemstvu. Njemačka aplikacija u principu funkcioniše kao i francuska tj. bilježi sve korisnike iste aplikacije koji se barem 15 minuta nalaze u blizini, ali za razliku od francuske verzije, kod koje se svi podaci pohranjuju centralno, podaci se kod njemačke aplikacije pohranjuju lokalno, dakle na samom pametnom telefonu. Sličnu tehnologiju koriste i Austrija i Švicarska“, doznaje Deutsche Welle.

Jutarnji list najavljuje da će mobilna aplikacija za praćenje kontakata u Hrvatskoj biti spremna za korištenje sljedeći mjesec.

„Nakon dogovora na nivou EU da aplikacije moraju raditi na teritoriju cijele EU prići će se tehničkoj realizaciji ovog dogovora. Drugi problem je pitanje privatnosti, nadzora i prikupljanja podataka. Nijedna aplikacija dosada se nije pokazala kao pravo rješenje“, informiše Jutarnji list.

BiH ne razmišlja o izradi nacionalne aplikacije za praćenje kontakata. U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH pojašnjavaju da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH nisu ni razmatrali ovu mogućnost. Institut za javo zdravstvo Republike Srpske najavaljuje da će u narednom periodu razmotriti prednosti i nedostatke trenutnog načina praćenja kontakata i u skladu s tim i preduzeti mjere.

See all News Updates of the Day

Reakcija Ambasade SAD na sjednicu Narodne skupštine RS: Spremni smo koristiti sve raspoložive sankcije

Američka ambasada u BiH je reagovala nakon što je Narodna skupština usvojila zakon koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, navodeći da su SAD spremne koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum.

Američka ambasada u BiH je reagovala nakon što je Narodna skupština usvojila zakon o lijekovima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, navodeći da su SAD spremne koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum.​

“Sjedinjene Države spremne su da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali one nisu zamjena za odgovornost svih lidera u BiH da odbace destabilizujuće djelovanje i da, umjesto toga, kroz institucije BiH rade na unaprijeđenju funkcionalnosti”, naveli su iz Ambasade SAD za RSE nakon usvajanja ovog Zakona u Skupštini RS.

Narodna Skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

Zakonom je predviđeno osnivanje agencije za lijekove tog entiteta, što nije u skladu s Ustavom BiH. Inače, Ustavom BiH je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Ovaj proces inicirao je Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH.

Iz Ambasade Ističu i kako “ne postoji ustavni put kojim bi se jedan entitet jednostrano povukao iz državnih institucija”.

“Takve radnje bile bi neustavne i antidejtonske. Dalji razvoj na temeljima mira iz Dejtonskog mirovnog sporazuma najbolja je garancija sigurnosti i put ka prosperitetu za sve u oba entiteta i u Brčko Distriktu”, ističe se u odgovoru.

Dodaje se kako “pokušaji da se pažnja građana odvuče od problema korupcije koja ih sputava, te zanemarivanje provedbe reformi neophodnih za kreiranje boljih ekonomskih prilika i zdravstvenih ishoda za sve predstavljaju neodgovorno liderstvo”.

“Nastavit ćemo podržavati političke lidere i sve građane koji se uzdižu iznad retorike podjela i rade na izgradnji povjerenja i stvaranju sigurnije i prosperitetnije zemlje za sve”, kaže se u saopštenju te dalje navodi kako prijedlozi kojima se unazađuju mir i napredak postignuti u posljednjih 26 godina vode samo u izolaciju i ekonomsku propast.

Inače, od 2009. godine djeluje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Agencija je jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države a u svom djelovanju je preuzela većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.

Zakon o lijekovima koji je temeljan i za rad agencije može se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Milanko Kajganić izabran za vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH

Sjednica VSTV-a (Foto: BIRN BiH)

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) imenovalo je na poziciju vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića, dosadašnjeg rukovodioca Odjela za ratne zločine i zamjenika glavne državne tužiteljice Gordane Tadić – koja je ranije danas smijenjena sa ove pozicije.

Podvijeća na nivou Bosne i Hercegovine. Kajganić je 2014. godine imenovan na poziciju tužioca Državnog tužilaštva, a za zamjenika glavne državne tužiteljice izabran je 2019. godine zajedno sa Dianom Kajmaković.

Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija je kazao kako je na sjednici Podvijeća predložio Dianu Kajmaković za ovu poziciju, cijeneći sve što je radila u tužilačkoj karijeri. Rekao je da je Kajganić pozitivna osoba, “ali imajući u vidu mladost, rekao sam da će kroz par godina biti dobar tužilac”.

Vijeće je biralo vršioca dužnosti nakon što je ranije danas na sjednici potvrdilo odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je Gordana Tadić smijenjena sa pozicije glavne državne tužiteljice zbog disciplinskih prekršaja.

Izbor vršioca dužnosti vršen je od četiri njena zamjenika – Ismeta Šuškića, Ozrenke Nešković, Milanka Kajganića i Diane Kajmaković.

“Oni su jedini mogući kandidati za vršioca dužnosti glavnog tužioca do okončanja konkursne procedure”, naveo je ranije danas Lagumdžija, pojašnjavajući kako Tužilaštvo BiH ne može biti bez glavnog tužioca.

Željka Radović je kazala da je Kajganić od 2019. godine, kada je imenovan za zamjenika glavnog tužioca, nakon čega je postao i rukovodilac Odjela za ratne zločine, pokazao svoj autoritet.

“Stanje Odjela za ratne zločine se popravilo u pogledu rada i rezultata, izvještavanja, poštivanja svih odluka Vijeća kad su rokovi u pitanju”, navela je Radović, dodajući kako je Kajganić njen prijedlog.

S njom mišljenje nije dijelio Mustafa Šabić koji je naveo kako Kajganić ima sedam godina kao tužilac. On je naveo kako je njegov izbor bila Diana Kajmaković, poznavajući da je ona radila jako složene slučajeve.

“Ja nemam dileme da je Podvijeće predložilo pravog kandidata. Ovo što je govorio kolega Šabić da kandidat ima manje iskustva meni ukazuje da je ovo pravi kandidat. Ako je uspio biti tako sposoban sa tim radnim stažom, kakav će biti kad bude imao 27 godina radnog staža. Prijedlog podvijeća je pravi i dat ću glas Milanku Kajganiću”, kazala je Jadranka Stanišić.

Milanko Kajganić je rođen u Doboju. Srednju školu unutrašnjih poslova je završio u Banjoj Luci, gdje je 1998. godine i diplomirao na Višoj školi unutrašnjih poslova. Nakon toga je 2005. diplomirao na banjalučkom Pravnom fakultetu, dok je pravosudni ispit položio 2008. godine.

Od početka 2007. do sredine marta 2014. je bio zaposlen u Specijalnom tužilaštvu u Banjoj Luci, a prije toga je od 1994. do kraja 2006. radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) na raznim poslovima, da bi u martu 2014. bio imenovan na poziciju tužioca Tužilaštva BiH te je u oktobru 2019. postavljen za zamjenika glavne tužiteljice.

Zastupao je optužnicu u predmetu protiv Azre Bašić koja je osuđena na 14 godina zatvora za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika počinjene 1992. na području Dervente, kao i Almaza Nezirovića koji je osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u tom gradu te Mate Baotića koji je osuđen na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora zbog zločina nad civilima na području Orašja.

Tužilac Kajganić zastupa i optužnice protiv Ramiza Drekovića, bivšeg komandanta Četvrtog korpusa Armije BiH koji se tereti za zločine počinjene u Kalinoviku, potom u predmetu Đuro Matuzović i drugi koji deset osoba tereti za progon srpskog stanovništva na području Orašja, kao i protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin na području Zvornika. Prvostepenom presudom iz marta 2021. odbijena je optužnica koja je Kostjerevca teretila za prisiljavanje na seksualni odnos žene srpske nacionalnosti u Zvorniku, uz obrazloženje da zbog propusta u istrazi Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, odnosno što Kostjerevac tokom istrage nije ispitan u skladu s propisima.

Za smjenu Tadić danas je glasalo šest članova Vijeća, pet protiv i jedan suzdržan.

Disciplinskom tužbom iz aprila ove godine Tadić je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavne tužiteljice.

Tri stvari koje su obilježile mandat Gordane Tadić prije konačne odluke o smjeni

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

U srijedu će biti donesena konačna odluka o mogućoj smjeni glavne državne tužiteljice sa ove pozicije zbog disciplinske odgovornosti.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) podsjeća na tri glavne stvari koje su obilježile rad Državnog tužilaštva u mandatu Gordane Tadić.

U srijedu, 20. oktobra, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odlučivat će o žalbi na odluku Drugostepene disciplinske komisije iz septembra kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine, a prijavljena je za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti te za propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima VSTV-a. Između ostalog, na teret joj je stavljeno svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS).

Tadić se na čelu Tužilaštva BiH nalazi od septembra 2016., prvo kao vršilac dužnosti, prije nego što je zvanično izabrana za funkciju 2019. godine. Rad Tužilaštva BiH za vrijeme njenog mandata kritikovan je u nekoliko međunarodnih izvještaja, među kojima su onaj Misije OSCE-a u BiH, Transparency Internationala, Evropske komisije i nekadašnje više tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) Joanne Korner.

Najčešće kritike odnosile su na procesuiranje ratnih zločina, visoke korupcije i transparentnosti rada Tužilaštva.

Tadić nije unaprijedila rad na predmetima ratnih zločina

U izvještaju sutkinje Korner “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” iz septembra 2020. zaključeno je da Tužilaštvo BiH nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina u odnosu na 2016. godinu i da rukovodstvo nije unaprijedilo rad Tužilaštva te da je zapravo došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

Državno tužilaštvo ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke iz ranijeg izvještaja sutkinje Korner iz 2016. godine.

U izvještaju se navodi problem malog broja optužnica i upozorenje da način rukovođenja opterećuje i usporava rad na predmetima ratnih zločina.

Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci 2020. godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, a od 1. januara do kraja juna 2021. godine podiglo samo dvije optužnice. Jedna od dvije optužnice odnosi se na Gorana Viškovića, kojeg je 2011. godine Sud Bosne i Hercegovine osudio na 18 godina zatvora zbog zločina u Vlasenici i koji se nalazi na izdržavanju kazne. Ranije je Korner ocijenila da je procesuiranje već osuđenih neadekvatno korištenje postojećih resursa.

U prošloj godini podignuto je svega 16 optužnica za ratne zločine.

Korner je kritikovala i podizanje optužnica protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu u BiH ili počinilaca koji već izdržavaju duge kazne zatvora za ratne zločine.

Korner u izvještaju navodi da Tužilaštvo BiH treba raditi samo na najsloženijim predmetima, ali to nije slučaj jer “su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela”.

Tužilaštvo BiH se nije posvetilo procesuiranju visoke korupcije

Jedan od zaključaka izvještaja stručnjaka o vladavini prava u BiH koje je u Bruxellesu krajem 2019. godine Reinhard Priebe predstavio Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja Evropske unije (EU) i vlastima Bosne i Hercegovine, navodi da pravosudni sistem u BiH ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije.

Tada je, kao jedan od najvećih problema u radu pravosuđa u BiH, navedena slabost tužilaca da se odupru uticajima i nedostatak pojedinačne nezavisnosti.

BIRN BiH je u ranijim pisanjima pokazao da je 2019. godine Tužilaštvo BiH podiglo svega 11 optužnica protiv 33 osobe zbog koruptivnih krivičnih djela, a tokom 2020. taj broj bio je 12 optužnica protiv 22 osobe.

Više od polovine optužnica u 2020. godini podignuto u decembru, a ukupna pribavljena korist, prema saopćenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosi tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

Tužilaštvo BiH se u optužnicama za korupciju fokusiralo na nogometne sudije u Prvoj ligi Federacije, granične policajce i inspektora Ureda za veterinarstvo BiH koji se terete da su zahtijevali i primali dar za propust osoba i robe u državu, te na jednog državljanina Srbije koji je graničnom policajcu davao 150 KM. Među optuženima najviše je bilo carinika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

Prema navodima Izvještaja Transparency Internationala, Tužilaštvo BiH je tokom 2020. povećalo broj osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela u odnosu na 2019., prvenstveno zbog, kako se navodi, katastrofalnih rezultata iz 2019. godine, kada je Sud BiH donio samo jednu presudu za korupcijska krivična djela.

U “Trećem godišnjem izvještaju o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti”, koji je objavila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ukazano je na ukupno pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije.

“Dodatnu zabrinutost izaziva to što je učinak specijalizovanih tužilaštava na državnom i nivou Republike Srpske zabilježio čak i dodatni pad s obzirom da Tužilaštvo BiH i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva RS-a nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u 2019. godini”, navodi se u izvještaju koji je rad ovih tužilaštava ocijenio kao “ispod svakog prihvatljivog standarda”.

Tadić se suočila s kritikama o nedovoljnoj transparentnosti

Sutkinja Korner je u svom posljednjem izvještaju o radu Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina navela kako ovo tužilaštvo treba obavještavati medije i javnost o svom radu, između ostalog i na konferencijama za medije. Ali od kada je imenovana za vršiteljicu dužnosti a potom i zvanično za glavnu tužiteljicu, Gordana Tadić je održala svega jednu konferenciju za medije. Tokom njenog mandata drugi tužioci nisu održavali takve konferencije.

Korner je također navela da je posao glavnog tužioca da, između ostalog, sarađuje i sa medijima. Iz službe za odnose sa javnošću Tužilaštva nerijetko medije u saopćenju obavijeste o sastancima glavne državne tužiteljice, ali ona rijetko daje intervjue medijima. Novinari BIRN-a BiH i drugi novinari koji su ranije govorili za tekst o transparentnosti Državnog tužilaštva često ne dobiju odgovore na upite glasnogovorniku Državnog tužilaštva. Tadić također nije odgovorila na nekoliko zahtjeva za intervju unazad godinu dana.

BIRN BiH je ranije pisao kako je Tadić promijenila raniju praksu istupanja tužilaca u javnosti. Medijski radnici su ranije mogli razgovarati i citirati državne tužioce. BIRN BiH je pisao da Tadić godinama ne dozvoljava tužiocima ove institucije da komuniciraju s medijima i da istupaju u javnosti. Više državnih tužilaca je novinarima BIRN-a BiH u nezvaničnim razgovorima potvrdilo da im glavna tužiteljica ne dozvoljava da istupaju u medijima.

Kineska firma je sedmicama prije kupovine respiratora u Federaciji upozorila o njihovoj namjeni

Ilustracija BIRN

Mala kineska kompanija za proizvodnju medicinskih aparata javno je objavila da njeni respiratori nisu za upotrebu na teško oboljelim pacijentima u bolnicama, mjesec dana prije nego što je Federacija kupila te respiratore uz tvrdnju da su namijenjeni za najteže pacijente, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) može potvrditi u zajedničkom istraživanju s kineskim medijem The Initiumom.

Kada je premijer Federacije Fadil Novalić u aprilu 2020. godine na sarajevskom aerodromu dočekao respiratore dostavljene iz Kine uz riječi kako se radi o uređajima s vrha ponude za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, već skoro mjesec dana je bio poznat stav proizvođača da takvi respiratori nisu za liječenje najtežnih pacijenata, BIRN BiH sada može potvrditi.

Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave da li su vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost. Dok državni tužioci tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od COVID-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je kompanija u najmanje dva javna saopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.

Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvođeni, koliko ih je kompanija prodala prošle godine i za koliko novca.

Kineska kompanija od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih kompanija. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od zvaničnih načina komunikacije putem berze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.

Sadržaj ovih saopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset miliona maraka.

BIRN Bosne i Hercegovine je u saradnji s kineskim novinarima istraživao šta je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je “Srebrena malina” kupila ove medicinske uređaje.

Rijetke ali javne objave kompanije otkrivaju do sada nepotvrđeni dio priče o aferi “Respiratori”. Istraživanje također otkriva nivo zatvorenosti kineske kompanije, regulatora i vlasti u ovoj zemlji u slučaju ove nabavke.

Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)
Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)

Upozorenja iz Kine

Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u martu i aprilu 2020. godine, tri sedmice prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.

Kompanija “Beijing Aerospace Changfeng Co.” je u martu i aprilu 2020. objavila niz saopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Kompanija je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.

U saopćenjima kompanije zaključuje se da je interesovanje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.

Poseban dio saopćenja objavljenog 27. marta 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko sedmica postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U saopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje kompanija proizvodi i prodaje, generalno spadaju u kategoriju “transportnih respiratora”.

Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele”, kaže se u saopćenju.

Kompanija se odlučila ova saopćenja objaviti na zvaničnoj stranici berze u Šangaju.

U danima nakon prvog, izdata su još četiri saopćenja, a dio u vezi sa ACM812A bio je gotovo isti.

“Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jeste transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti da se koristi u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju”, kaže se u saopćenjima objavljenim 28. marta i 2., 3. i 8. aprila 2020. godine.

Kompanija “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u prodaju respiratora srbijanskoj firmi, nije odgovorila na upit da li je bila upoznata sa sadržajem saopćenja proizvođača i da li je o tome obavijestila “Srebrenu malinu” ili druge kompanije.

Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)
Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)

Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravnog lica “F.H. Srebrena malina” i vlasnika ove firme Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice finansija.

Novalić, Solak i Hodžić te pravno lice “Srebrena malina” iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.

U ranijem saopćenju Tužilaštva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, što je utvrđeno vještačenjem.

Dok se u BiH još uvijek vode rasprave o stvarnoj namjeni respiratora, saopćenja koja je kompanija “Beijing Aerospace” objavila i dalje su bila dostupna na stranici Šangajske berze, jedne od najvećih na svijetu. Čini se da je kompanija odabrala stranicu berze kao jedinu platformu za obraćanje poslovnim partnerima.

Iz ove kompanije nisu odgovorili na više upita na engleskom i kineskom jeziku upućenih putem e-maila.

QR kod koji se nalazi na respiratorima kupljenim za Federaciju vodi na adresu koja je nedostupna iz BiH. Za korisnike u Kini ovaj kod vodi na kanal kompanije na aplikaciji za komuniciranje WeChat.

Tamo je kompanija u martu 2020. godine objavila nekoliko fotografija svojih proizvodnih pogona. Na fotografijama se vidi nekoliko manjih prostorija i manji broj radnika. Pogoni koji su prikazani na fotografiji ne podsjećaju na velike proizvođače medicinske opreme.

Bivši uposlenik ovu kompaniju opisuje kao malog proizvođača medicinske opreme koji ima malo ili gotovo nikakvog uticaja na cijene svojih proizvoda širom svijeta. On danas radi za drugog poznatog proizvođača respiratora u Kini – “Mindray”.

“Aerospace” je sam po sebi mala kompanija, koja vjerovatno nije u stanju utjecati na dobavljače i prisiliti ih da ne napuhavaju cijene, kaže on.

Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)
Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)

Dionice “Aerospacea” su skočile u vrijeme naglog rasta prodaje respiratora i druge medicinske opreme na samom početku pandemije koronavirusa, pokazuju podaci berze. Kompanija je u saopćenjima na berzi pokušala komunicirati sa investitorima i zainteresovanim kupcima. Tako u tekstu saopćenja, između ostalog, negira medijske napise kako je “Aerospace” proizvođač fokusiran na respiratore te naglašava kako su investitori pretjerali u komuniciranju o proizvodnji i prodaji respiratora.

U saopćenju se ističe da je “Beijing Aerospace” 2019. godine prodao svega 201 primjerak respiratora ACM812A po ukupnoj cijeni od 3,25 miliona juana, što je oko 813.000 konvertibilnih maraka (KM) i što “predstavlja malu frakciju nihovog poslovanja”.

Finansijski izvještaji kompanije “Beijing Aerospace” za 2019. pokazuju da su imali zanemarivu prodaju svojih respiratora, ali je od januara do juna 2020. godine ona značajno porasla. Prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2020., ACM812A je prodat u oko 6.560 primjeraka po cijeni od po 8.000 KM.

Prema polugodišnjem izvještaju, priliv novca od prodaje zabilježene u prvoj polovini 2020. godine iznosi oko 56 miliona KM, a samo od prodaje respiratora ACM812A“Aerospace” je imao priliv od 53 miliona KM, što predstavlja više od 90 posto prihoda od prodaje medicinske opreme u prvoj polovini 2020. godine.

Finansijski izvještaj ne navodi pojedinačnu cijenu respiratora. Bivši radnik “Aerospacea” kaže kako je uobičajena cijena respiratora ACM812A prije pandemije bila oko 50.000 kineskih juana, što je oko 12.500 KM. Ali drugi ugovori pokazuju da se cijena respiratora mijenjala. Tokom 2018. godine i prodaje respiratora za bolnicu u kineskoj provinciji Hainan, respiratori su prodavani za 105.000 juana, odnosno za oko 26.000 KM.

Izvještaj kompanije za 2019. godinu pokazuje 201 prodani respirator ACM812A po cijeni od 3,25 miliona juana, što prosječnu cijenu stavlja na 15.500 juana ili oko 3.900 konvertibilnih maraka.

Federacija Bosne i Hercegovine je 100 respiratora ACM812A sredinom aprila 2020. godine platila 30 miliona juana ili oko 73.000 konvertibilnih maraka po komadu.

Nekoliko tih respiratora danas “skuplja prašinu” u hangaru Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj nedaleko od Viteza. Direktor bolnice Velimir Valjan ne želi da ih koristi jer su se, kako kaže, pokazali neefikasnim za pacijente s teškom kliničkom slikom.

Ekipa BIRN-a BiH je na policama skladišta izbrojala sedam aparata nedugo nakon što je direktor objasnio zašto su, nakon dobijenih donacija Federalne uprave civilne zaštite i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naposljetku tu i smješteni.

Respiratori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za vrijeme posjete BIRN-a BiH nisu bili verifikovani ni servisirani, dok su aparati iz kontingenta “Srebrene maline” bili i servisirani i verifikovani.

Uprkos tome, bolnica ne koristi respiratore jer su se tokom testiranja pokazali neefikasni.

“Naši anesteziolozi su ih probali, i nakon dvije minute zaključili da oni nisu za korištenje u jedinicama intenzivnog liječenja jer nemaju sve potrebne modove koje trebaju takvi aparati. Prije svega to je CPAP mod, mod za terapiju kisikom s visokim protocima”, kaže Valjan.

On je objasnio da respiratori ACM812A daju drugačije rezultate sa istim parametrima od drugih koje ova bolnica ima.

“Stavite ga minutu na pacijenta i vidite da to nije to, da počne padati saturacija i da pacijentu nije dobro. Bilo je dovoljno dvije minute da ljudi koji se time bave kažu: ‘Ovo je nesigurno za upotrebu i ovo nećemo koristiti.’”

“Ako neko misli da ih zna koristiti, mi smo spremni da, uz saglasnost FUCZ-a, ustupimo nekoj ustanovi te aparate”, kaže Valjan.

Bolnica u Novoj Biloj nije jedina zdravstvena ustanova koja ne želi koristiti respiratore nabavljene u aprilu 2020. godine. Aparati nisu korišteni ni u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli, potvrdio je ranije direktor Vahid Jusufović.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdili su da koriste respiratore ACM812A “u okviru uputstava koje je prilikom edukacije dao predstavnik proizvođača”.

U odgovoru redakciji BIRN-a BiH koji je u aprilu 2021. godine potpisala direktorica Sebija Izetbegović stoji kako se respiratori koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-a 19.

“Mi ga koristimo u namjeni za koju je zaprimljen kao donacija FUCZ-a, odnosno za liječenje COVID-19 pacijenata, a u skladu s njegovim performansama i u kapacitetu u kojem je to moguće”, rekli su iz KCUS-a.

Na pitanje BIRN-a BiH koliko dugo respirator može biti korišten na jednom pacijentu, iz KCUS-a je odgovoreno da, prema uputstvu proizvođača, ako je stacioniran, može se koristiti “tri do sedam dana, ukoliko radi samo na bateriji, odnosno portabilan, do četiri sata”.

Iz Federalne uprave civilne zaštite nisu odgovorili na zahtjeve za razgovor niti komentar zbog istrage koja je u toku.

Niti jedna od zdravstvenih institucija ili institucija vlasti nije BIRN-u BiH dostavila dokumente u kojima bi se precizno navodila namjena respiratora. Među njima su bolnice u Goraždu, Zenici, Tešnju, Gračanici, Novoj Biloj, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. U dokumentima koje su dobile bolnice u Novoj Biloj i Tuzli, a u koje je BIRN BiH imao uvid, ne navodi se da li se respiratori koriste u kolima hitne pomoći ili na odjelima intenzivne njege.

Na suđenju Novaliću i ostalima, u dokaze je uvrštena i poruka izvjesnog Edvina Kučukovića, koji 3. aprila 2020. godine tadašnjeg direktora Ureda Vlade FBiH Hasana Ganibegovića moli da proslijedi Novaliću njegovu poruku, u kojoj navodi: “Čuvajte se respiratora koji su sada na stanju. Nisu odgovarajući za ovu vrstu tretmana.” Kučuković, prema navodima tužioca, dodaje da pacijenti umiru zbog nekontrolisanog pritiska.

Izbjegavanje pitanja o namjeni respiratora

Iz kompanije za servis uređaja “Dre Medical”, čiji se podaci nalaze na respiratorima u nekoliko bolnica koje su posjetili novinari BIRN-a BiH, nisu odgovorili na pisani upit o dokumentima u kojima se navodi namjena respiratora. Beogradska firma “Profesional Medic” također nije odgovorila na upite BIRN-a BiH.

Kompanija “Verlab”, koja je verifikovala respiratore, kaže kako su izdali certifikate o verifikaciji i samim tim “uređaji se smiju koristiti u skladu s preporukom proizvođača”.

“‘Verlab’ ni na koji način ne može sugerirati ljekarima u kojim situacijama trebaju da koriste bilo koji od aparata, pa tako niti ove. Servisiranje i instalaciju aparata, kao i obuku korisnika, vrši isključivo ovlašteni serviser, a ne ‘Verlab’. (…) ‘Verlab’ nema nikakvu komunikaciju sa ovim ili bilo kojim drugim proizvođačem, niti imamo potrebu za takvo nešto. Komunikaciju s proizvođačem bi trebalo da ima i ostvaruje isključivo njihov ovlašteni predstavnik/servis. Zbog toga i postoje”, rečeno je za BIRN BiH.

Bivši radnik “Beijing Aerospacea”, kompanije iz Narodne Republike Kine od koje su kupljeni respiratori, koji je pristao razgovarati anonimno, objašnjava kako se raspiratori ACM812A u toj zemlji koriste u ambulantnim vozilima i u situacijama pružanja prve pomoći. Također, koriste se prilikom transporta pacijenata iz urgentnih centara u jedinicu intenzivne njege te iz urgentnog centra u operacijsku salu. Dodaje da se, zbog njihovog ograničenog raspona apliciranja, jako rijetko koriste u odjeljenjima intenzivne njege.

“Ovaj model ne doprinosi puno borbi protiv pandemije. Treba nam respirator za intenzivnu njegu i respiratorska oprema za visoki protok, a ne transportni respirator i CPAP respirator koji ne pomažu puno u borbi protiv bolesti”, kaže bivši radnik “Aerospacea”.

Kineska vlada je suvlasnik kompanije “Beijing Aerospace”, a prema tvrdnji iz same kompanije, “Aerospace” je jedini proizvođač medicinske opreme u državnom vlasništvu. Osim ACM812A, koji je kreiran nakon epidemije SARS-a, drugi poznati proizvod kompanije jeste respirator Athena8500, čija proizvodnja nije bila u zamahu početkom 2020. godine.

Suprotno stavu kompanije, Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine je 3. juna 2020. godine, reagujući na tekstove medija u BiH, na svojoj zvaničnoj stranici objavilo sažeti prevod dva novinska članka objavljena u BiH u kojima su respiratori predstavljeni kao dobri aparati, a na osnovu tvrdnji ljekara iz Hrvatske.

“Hrvatski anesteziolog potvrdio je da respirator ACM812A koji je kupila BiH može biti korišten u “širokoj lepezi aplikacija” i da može biti korišten kao mobilni i fiksni aparat. Može biti korišten kao invazivni respirator i neinvazivni respirator i efikasan je u liječenju pacijenata sa novom koronarnom upalom pluća”, stoji, između ostalog, u saopćenju kineskog Ministarstva trgovine.

Saopćenje kineskog Ministarstva trgovine jedino je poznato oglašavanje kineskih institucija u vezi sa ovom aferom.

Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit o slučaju respiratora.

Druge kompanije koje su na nekin način bile uključene u nabavku respiratora također danas odbijaju bilo kakav razgovor o ovoj temi.

Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

U optužnici protiv Novalića i ostalih spominje se kompanija “BTL Medical Montenegro”, koju je Fikret Hodžić, tvrdi Tužilaštvo BiH, kontaktirao i koja je ponudila 100 respiratora ACM812A za novac koji je već bio uplaćen iz budžeta Federacije.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar kompanije “BTL”.

Kompanija “BTL Medical Montenegro” je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore od 31. septembra 2021. godine označena kao blokirano pravno lice, uz blokadu 5,6 miliona eura. Prema pisanju crnogorskih medija, radi se o blokiranim sredstvima zbog sudske potražnje beogradske firme “Sinofarm”.

“Sinofarm” je tužio “BTL Medical Montenegro” zbog nerealizovane isporuke respiratora u aprilu 2020. godine. Prema pisanju BIRN-a Srbije, “Sinofarm” i “BTL” potpisali su 28. marta ugovor za nabavku 200 respiratora marke ACM812A, ukupne vrijednosti pet miliona eura, a drugi, dan kasnije, o nabavci 200 respiratora marke Shangrila 510S, ukupne vrijednosti 3,9 miliona eura.

Rok za isporuku skupljih i većih respiratora bio je već 30. mart, a onih jeftinijih i manjih 14. april 2020. godine.

“Nakon zaključenja ugovora i prijema avansa od 8.900.000 eura, ‘BTL Medical’ krši svoje ugovorne obaveze, ne dostavlja respiratore i obavještava ‘Sinofarm’ da sad pak ne može da isporuči respiratore do kraja aprila 2020. godine, nasuprot ranije datim tvrdnjama i garancijama da se isti nalaze na lageru ove kompanije”, kazali su advokati “Sinofarma” za BIRN Srbije.

Kada je novinar u Kini pozvao kompaniju “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u posao nabavke u Federaciji BiH, iz ove kompanije su rekli da se više ne bave prodajom respiratora.

Ovo istraživanje urađeno je u saradnji sa The Initiumom, nezavisnim medijem na kineskom jeziku sa sjedištem u Singapuru. Ning Hui, novinarka The Initiuma koja izvještava iz Bruxellesa, doprinijela je ovom istraživanju.

Escobar: Nova administracija biće vrlo aktivna u regionu, imamo odgovor na uticaj Rusije

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja i specijalni izaslanik predsednika SAD za Zapadni Balkan tokom učešća na 2BS forumu u Budvi ((Foto: Twitter/acm_ascg))

Zamjenik američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik predsjednika SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar saopštio je da će nova američka administracija biti vrlo aktivna u regionu, navodeći da SAD ima odgovor na uticaj Rusije.

Govoreći o angažmanu nove američke administracije u regionu, Eskobar je u online obraćanju učesnicima 2BS foruma u Budvi rekao da u Vašingtonu vjeruju da je dugoročno rješenje mnogih problema na Balkanu članstvo u EU za sve zemlje regiona.

“To se nije promijenilo ni u jednoj administraciji od devedesetih i raspada Jugoslavije”, rekao je Eskobar i podsjetio da su sve administracije od tog vremena “gurali vlade iz regiona da napreduju u kandidaturi za EU, da izvrše reforme za borbu protiv korupcije, primjenu vladavine prava i stvaranje demokratskih mogućnosti za različite glasove u društvu, te unaprijeđenje ekonomije tako da ona ne bude samo za ljude povezane s političkim strankama i vladom, već za sve koji žive u vašoj zemlji.

On je rekao da ni ova američka administracija neće imati drukčiji pristup Balkanu, poručujući da “ćete nas vidjeti vrlo aktivnima”, te da će biti partner s onim vladama koje žele zadržati nezavisne, suverene, inkluzivne i demokratske vlade”.

“Za nas je kamen temeljac naše politike u Bosni podrška Dejtonu, podrška bosansko-hercegovačkom teritorijalnom integritetu i podrška svim reformama koje su potrebne za ulazak Bosne u EU. Kada su u pitanju Srbija i Kosovo, naš pristup je - nastavljamo da podržavamo dijalog pod vođstvom EU… kako napredujemo, nadamo se da možemo s obje vlade sarađivati u svim rješenjima koja one nalaze zajedno. Što se tiče Crne Gore, imate novu vladu i ta nova vlada ima našu podršku, sve dok ostane demokratska i fokusirana na svoju evropsku budućnost ”, rekao je Eskobar.

Prema njegovim riječima, Evropa bi trebala ubrzati dinamiku procesa integracije Zapadnog Balkana, dok se na samom Balkanu događa dinamična ekonomska integracija.

“Mi želimo biti partner u tome, te tražiti mogućnosti da iskoristimo Balkan da objasnimo ostatku svijeta da je Balkan kakvog ga mi vidimo region s ogromnim mogućnostima”, naglasio je Eskobar i dodao da će nova administracija “puno raditi na komercijalnim i ekonomskim inicijativama”.

Upitan da li Sjedinjene Američke države imaju odgovor na uplitanje Rusije u politički život Crne Gore i regiona, Eskobar je odgovorio potvrdno:

"Imamo mnogo sredstava da odgovorimo na to. Prije svega, da budem jasan, ne mislim da Rusija ima na umu evropsku integraciju za Crnu Goru. Zato ćemo diplomatski i politički odgovoriti radeći na izolaciji onih snaga koje zaista ne žele inkluzivnu, demokratsku i zapadno orijentisanu Crnu Goru”.

Odgovarajući na pitanje o prosrpskim i proruskim snagama u Crnoj Gori, on je rekao da ne vidi “da je biti prosrpski i proruski u Crnoj Gori ista stvar”, te da je “srpsko pitanje drugo pitanje”.

“Snage koje su pro-srpske trebale bi shvatiti da Crna Gora mora biti demokratska, nezavisna, suverena i zapadno-orijentisana, te ostati dio NATO-a”, rekao je Eskobar i dodao da je problem u strankama koje rade na potkopavanju tih aspekata Crne Gore.

“U posljednjih 25 godina Crna Gora je bila uspješna, bila je model novih članica u NATO-u i novih aspiranata za EU. Dakle, onima koji ga žele oštetiti imamo mnogo načina da odgovorimo. Neke od njih su sankcije, neke su diplomatska i politička izolacija, a neke su angažman s onima koji ih imaju sposobnost izolovati i unutar Crne Gore”.

Eskobar je rekao da postoji zabrinutost kada je u pitanju opasnost za NATO u razmjeni podataka sa novom crnogorskom Vladom, zbog interesa Rusije.

"Zabrinutost je stvarna i to bi crnogorski narod trebao shvatiti vrlo ozbiljno", rekao je Eskobar I dodao da NATO ima mehanizam na kome može odlučivati o razmjeni ili uskraćivanju informacija.

“To bi bilo žalosno ako bi morali uskratiti informacije od određene zemlje ili vlade, jer to samo slabi tu vladu i trebali bismo biti vrlo oprezni u pogledu izazova koji bi mogli natjerati NATO da preispita”.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG