Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH: Izazovi sistema praćenja kontakata zaraženih koronavirusom u BiH

Ilustrativna fotografija

Analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazuje da u BiH nije uspostavljen jedinstven i jednoobrazan sistem praćenja kontakata zaraženih osoba.

Istovremeno, zemlje širom svijeta zapošljavaju sve veći broj “pratilaca kontakata” dok se nadaju da će na taj način spriječiti širenje virusa.

Sagovornica BIRN-a BiH čiji je suprug na serološkom testu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bio pozitivan, kaže kako već dvije sedmice čekaju rezultate novog testiranja kojeg su napravili uz saglasnost doktora porodične medicine.

„Niko nas nikada nije upitao ni za kakave kontakte pa ni za naša dva sina koja žive sa nama. Oni nisu ni anketirani ni testrani, a ni u izolaciji, a nas dvoje jesmo“, priča A.P. iz Sarajeva.

Radna kolegica D.J. iz Tuzle imala je simptome koronavirusa. PCR test je pokazao da je pozitivna.

„Ispričala nam je kako su joj uposlenici nadležne epidemiološke službe rekli da će je zvati da im da informacije o osobama sa kojima je bila u kontaktu ali nikada je niko nije nazvao. Moje kolege i ja smo se iz straha testirali u privatnim klinikama. Svi smo negativni, ali nam nije jasno zašto nas niko nikada nije nazvao“, kaže D.J. iz Tuzle.

T.K. iz Sarajeva razgovarala je telefonskim putem sa epidemiologom nakon što je direktor firme u kojoj je bila zaposlena zaražen koronavirusom.

„Razgovor je trajao pet minuta. Rečeno mi je da su male šanse da sam zaražena i to je to. Niko nije upisao moje podatke. Jedino što je doktorica sugerisala je da u narednom periodu izbjegavam kontakte sa ljudima. Prilično je zbunjujući taj cijeli proces. Šta ako sam asimptomatski pacijent“, pita se T.K. iz Sarajeva.

Neujednačen sistem pohranjivanja podataka

A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020
A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020

Jelena Đaković-Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ističe da je Institut na početku epidemije koronavirusa svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj dostavio preporuke za praćenje i upravljanje kontaktima osoba sa sumnjom da su zaražene koronavirusom.

„U Republici Srpskoj praćenje kontakata rade higijensko-epidemiološke službe pripadajućih domova zdravlja. Institut je održao nekoliko edukacija i radionica higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja. Zdravstvene ustanove čuvaju dokumentaciju u skladu sa svojim važećim aktima“, objašnjava Đaković–Dević.

Kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH epidemiološki nadzor nad osobama pozitivnim na koronavirus i njihovim kontaktima provodi mreža higijensko-epidemioloških službi kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.

„Među prvim dokumentima izdali smo smjernice za upravljanje osobama koje su bile u kontaktu sa pozitivnim slučajem na koronavirus kako bi se kantonalnim zavodima za javno zdravstvo olakšao rad na terenu. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prikuplja podatke o izvršenim testiranjima na području FBiH, pozitivnim osobama, aktivnim pacijentima, hospitalizovanih osobama i smrtnim ishodima osoba pozitivnih na koronavirus. Vlada FBiH razvila je program za praćenje bez uvida u lične podatke. Te podatke mogu vidjeti samo kantonalni zavodi za javno zdravstvo“, navodi se u dopisu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

U Kantonu Sarajevo postoji informacioni sistem u kojem je moguće vidjeti pozitivne osobe, negativno testirane osobe i osobe u samoizolaciji. Svi podaci dostupni su Zavodu za javno zdravstvo Federacije i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove – Sarajevo, a informacije o osobama u samoizolaciji Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema riječima Anise Bajramović, epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, anketiranje provode zdravstveni profesionalci, epidemiolozi i educirani sanitarni tehničari i sestre Zavoda za javno zdravstvo KS, te sanitarni inžinjeri.

„Proveli smo obuku o praćenju kontakata za svoje uposlenike. Upitnik je sastavni dio elektronskog kartona pacijenta koji popunjava nadležni ljekar. Saznanjem kroz informacioni sistem Kantona Sarajevo ko je pozitivan dolazi se do broja telefona pacijenta te se isti poziva ukoliko nije hospitalizovan. U suprotnom zove se član porodice“, precizira Bajramović.

„Pozitivna osoba nam daje imena kontakata i brojeve telefona. Te osobe se pozivaju i anketiraju. Naređuje se javljanje nadležnom ljekaru radi stavljanja pod zdravstveni nadzor i testiranje svih ostalih članova porodice i kontakata“, dodaje Bajramović.

U skladu sa naredbom Civilne zaštite Kantona Sarajevo, građani imaju obavezu da se jave zdravstvenoj službi ukoliko su imali kontakt sa COVID – 19 oboljenjem ili su uočili pojavu simptoma infektivnog sindroma.

Praćenje kontakata u Domu zdravlja Kantona Sarajevo vrši pet uposlenika higijensko-epidemiološke službe.

„Radionice o praćenju kontakata nismo organizovali. Svi podaci se bilježe elektronski pomoću MEDIT informacionog sistema. Anketni listići se mogu printati u slučaju zahtjeva pacijenta. Do sada je anketirano oko 10.000 osoba. Broj se iz dana u dan mijenja“, odgovaraju iz higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja KS.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u privremenom uputstvu za praćenje kontakata koje se može naći na njihovoj zvaničnoj web stranici svakodnevno praćenje telefonom ili posjećivanje kontakata. Moguće je i da se kontakti sami jave i informišu timove za praćenje o svom zdravstvenom stanju čak i kada nemaju izražene simptome bolesti. Ako se kontakti ne javljaju, potrebno je zamoliti njihovu njihovu rodbinu i prijatelje da ih posjete.

Medina Bičo, direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde kaže da deset uposlenika Zavoda prati kontakte jer nemaju epidemiologa u higijensko – epidemiološkoj službi.

„Na početku epidemije najbliže kontakte zvali smo svaka tri dana ali nam pomaže i kada nam se ljudi sami jave. Imamo svoju bazu podataka koja se dnevno ažurira, a zdravstvene ustanove svoju. U slučaju da se tokom trijaže identifikuje potencijalno zaraženi pacijent, onda nas kontaktiraju“, govori Bičo.

Ona napominje da su u ovom kantonu Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizovali za svaku zdravstvenu ustanovu po jednu edukaciju, a za Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde dvije radionice na temu testiranja i praćenja kontakata. Edin Čengić, direktor Doma zdravlja „Dr. Isak Samokovlija“ Goražde tvrdi drugačije.

„Nismo organizovali radionice na temu praćenja kontakata. U našoj zdravstvenoj ustanovi, podatke prikupljaju medicinske sestre i tehničari. Ukupno 17 osoba svakodnevo vrši anketiranje. Podaci se upisuju na papir i dostavljaju glavnoj sestri. Podatke ne obrađujemo elektronski i ne znamo tačan broj anketiranih osoba. Anketni listići se čuvaju u kancelariji glavne sestre, a kasnije će biti smješteni u arhivsku sobu gdje će se čuvati najmanje pet godina“, objašnjava Čengić.

Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici istakao je da je epidemiološko anketiranje i evidentiranje propisano ranijim zakonima i zdravstvenim propisima, a provodilo se i prije u sličnim epidemiološkim situacijama.

„Ovaj posao rade školovani stručnjaci epidemiolozi Instituta i higijensko-epidemioloških službi u svih 12 općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona. Institut raspolaže sa više baza podataka koja se čuvaju na zaštićenim serverima. Bazama ima pristup samo tim ovlaštenih osoba. Institut može pružiti statističke podatke za potrebe viših nivoa zdravstvene zaštite, statističku obradu i javno informisanje dok lični podaci ostaju zaštićeni i ne mogu se dobiti ni pod kojim okolnostima“, ocjenjuje Huseinagić.

Tamara Efendić-Spahić, članica Udruženja psihologa FBiH i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli smatra da sve što ugrožava i narušava ljudsku privatnost naročito u doba krize može uticati na mentalno zdravlje pojedinca.

„Svaka osoba koja radi na poslovima praćenja kontakata treba imati bazična znanja iz područja psihologije. Privatnost u trenutku trijaže trebala bi biti obavezujući uslov. Mi nemamo informacije o tome koliko su informacije uzete na ovaj način tačne. U slučaju da nisu, niko nema pravo zamjerati ljudima što na ovaj način štite svoju privatnost“, naglašava Efendić–Spahić.

Svjetski izazov

A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.
A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.

Praćenje kontakata izazov je za većinu država. Svjetska zdravstvena organizacija jasno definiše profil anketara koji se „mogu pronaći putem lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, univerzitetskih organizacija, volonterskih udruženja. Podaci se prikupljaju direktnim razgovorom, putem listi kontakata sa događaja i medijskih saopštenja u kojima se građani pozivaju da se sami jave osobama za praćenje kontakata“.

Sjedinjene Američke države odlučile su se na ovakvu vrstu praćenja. CONTRACE Public Health Corps organizacija je koja provodi nacionalnu kampanju zapošljavanja anketara.

„Identifikujemo i obučavamo osobe za praćenje kontakata uz podršku Udruženja državnih i regionalnih zdravstvenih službenika i Svjetske zdravstvene organizacije. Podatke o obučenim osobama proslijeđujemo organizacijama koje zapošljavaju timove za praćenje kontakta“, poručuje CONTRACE Public Health Corps na svojoj web stranici.

ProPublica izvještava o Fitzhugh Mullan institutu za jednakost zdravstvenih radnika George Washington Univerziteta koji je kreirao program za procjenu potreba za osobama za praćenje kontakata u odnosu na stepen širenja zaraze u Americi. U ovom trenutku je prema podacima Instituta potrebno oko 164.000 osoba za praćenje kontakata u Sjedinjenim Američkim državama.

„Grad Wuhan ima 11 miliona stanovnika. U jednom trenutku zaposlio je 9.000 anketara. Novi Zeland koji koronavirus drži pod kontrolom ima samo 190 anketara za cijelu zemlju“, analizira ProPublica.

Upošljavanje većeg broja osoba za praćenje kontakata ne znači nužno uspjeh u lociranju zaraženih građana. The New York Times objavio je podatak da je grad New York angažovao 3.000 osoba za praćenje kontakata ali su rezultati bili ispod očekivanih.

„Kina, Južna Koreja, Njemačka i druge zemlje imaju opsežne programe praćenja koji su pomogli u smanjenju epidemije. U Južnoj Koreji ljudi na vjenčanjima, pogrebima, u karaoke barovima, noćnim klubovima i salonima internetskih igara upisuju svoja imena i telefonske brojeve, a vlasti podatke o lokaciji određene osobe iščitavaju s mobitela ili prate transakcije ostvarene putem kreditnih kartica“, naznačujeThe New York Times.

Kao primjer loše provedenog praćenja kontakata The New York Times spominje britanski program „NHS testiraj i uprati“. Već u prvoj sedmici praćenja kontakata hiljade zaraženih pacijenata su zanemareni. Anketari su kontaktirali 5.407 osoba, a izostavili još 2.710 pozitivnih slučajeva.

„Druge države u Evropi ulažu u javni sektor i razvoj sistema za praćenje kontakata koji će vjerovatno godinama biti u upotrebi. Njemačka je angažovala osobe za praćenje kontakata u 375 javnih zdravstvenih ustanova, a svaki tim ima doktora koji obavlja testiranje“, piše The New York Times.

Mobilne aplikacije za praćenje kontakata još uvijek nisu u širokoj primjeni. Deutsche Welle u svojoj analizi konstatuje kako bi „aplikacije za praćenje širenja koronavirusa trebale spriječiti drugi val pandemije ali tehnika još nije sazrela, pogotovo ne kod primjene izvan granica vlastite zemlje“.

„Francuska aplikacija ne reaguje u inozemstvu. Njemačka aplikacija u principu funkcioniše kao i francuska tj. bilježi sve korisnike iste aplikacije koji se barem 15 minuta nalaze u blizini, ali za razliku od francuske verzije, kod koje se svi podaci pohranjuju centralno, podaci se kod njemačke aplikacije pohranjuju lokalno, dakle na samom pametnom telefonu. Sličnu tehnologiju koriste i Austrija i Švicarska“, doznaje Deutsche Welle.

Jutarnji list najavljuje da će mobilna aplikacija za praćenje kontakata u Hrvatskoj biti spremna za korištenje sljedeći mjesec.

„Nakon dogovora na nivou EU da aplikacije moraju raditi na teritoriju cijele EU prići će se tehničkoj realizaciji ovog dogovora. Drugi problem je pitanje privatnosti, nadzora i prikupljanja podataka. Nijedna aplikacija dosada se nije pokazala kao pravo rješenje“, informiše Jutarnji list.

BiH ne razmišlja o izradi nacionalne aplikacije za praćenje kontakata. U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH pojašnjavaju da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH nisu ni razmatrali ovu mogućnost. Institut za javo zdravstvo Republike Srpske najavaljuje da će u narednom periodu razmotriti prednosti i nedostatke trenutnog načina praćenja kontakata i u skladu s tim i preduzeti mjere.

See all News Updates of the Day

Sjedinjene Države uvele nove sankcije plaćenićkoj grupi Wagner

Centar privatne vojne grupe Wagner u Sankt Peterburgu.

Sjedinjene Države uvele su nove sankcije ruskoj paravojnoj plaćenićkoj grupi Wagner i njenom lideru Jevgeniju Prigožinu.

Sankcije, kako saopštava State Department, uključuju, „njenu ključnu infrastrukturu i povezane kompanije, operacije na ratištu u Ukrajini, proizvođače ruskog oružja i one koji upravljaju područjima pod ruskom okupacijom”.

„Ova akcija podržava naš cilj da degradiramo sposobnost Moskve da vodi rat protiv Ukrajine, da pozove odgovornost za one koji su odgovorni za ruski agresivni rat i povezane zloupotrebe, i da izvršimo dalji pritisak na ruski odbrambeni sektor”, kaže se u saopštenju.

Sjedinjene Države su sankcionisale niz entiteta i pojedinaca. Između ostalog, sankcionisana je avijacijska firma koju koristi Wagner grupa, tri osobe zbog njihove uloge šefova ruske Federalne kazneno-popravne službe, za koju se navodi da olakšava regrutaciju ruskih zatvorenika u Wagnerovu grupu. Sankcionisan je i Sergej Adonjev za kojeg se kaže da je finansijer ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Također su nametnuta vizna ograničenja za 531 pripadnika ruske vojske koji ugrožavaju integritet Ukrajine.

Prije nekoliko mjeseci, u novembru 2022. godine, State Department je Wagner grupu označio odgovornom za ugrožovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Danas, Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija označava Wagner grupu kao značajnu transnacionalnu kriminalnu organizaciju.

„Obrazac ozbiljnog kriminalnog ponašanja Wagner grupe uključuje nasilno uznemiravanje novinara, humanitarnih radnika i pripadnika manjinskih grupa i uznemiravanje, opstrukciju i zastrašivanje mirovnih snaga UN-a u Centralnoafričkoj Republici kao i silovanja i ubistva u Maliju”, stoji u saopštenju.

Na listi kažnjenih našao se i kineski Institut za istraživanje svemira i tehnologije – označen odgovornim za dostavljanje Terra Techu satelitskih snimaka raznih lokacija u Ukrajini.

Američka ministrica finansija Janet Yellen je saopštila: „Proširene sankcije Wagneru dodatno će otežati mogućnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da naoružava i oprema svoju ratnu mašinu.”

update

Najmanje 11 žrtava usljed ruskih vazdušnih napada na ukrajinske regione

Posledice ruskih vazdušnih napada u okolini Kijeva. (REUTERS/Valentyn Ogirenko)

Ruski ratni avioni ispalili su talas raketa na Ukrajinu tokom saobraćajnog špica u četvrtak ujutru, a Ukrajinci pobjegli u skloništa dok su snage protivvazdušne odbrane obarale dolazeće rakete, rekli su zvaničnici.

Najmanje jedanaest osoba poginulo je u ruskim vazdušnim napadima na Ukrajinu, saopštio je Oleksandr Horunži, portparol Državne službe za vanredne situacije.

Horunži je rekao da je u udaru ruskih snaga na jedanaest regiona povrijeđeno jedanaest ljudi i oštećeno 35 zgrada.

Upozorenje o vazdušnom napadu se čulo širom zemlje dok su ljudi išli na posao. U glavnom gradu Kijevu, veliki broj ljudi smešten je u podzemnim stanicama metroa.

Rusija je od oktobra gađala elektroenergetsku mrežu raketama i dronovima, što je izazvalo velike nestanke struje i druge prekide snabdijevanjem tokom zime.

Najnoviji raketni udari uslijedili su nekoliko sati nakon napada dronom preko noći.

Portparol vazduhoplovstva Jurij Inhat kazao je da je šest ruskih aviona lansiralo rakete, i da se očekuje više od 30 raketa u različitim regionima.

On je rekao da se čini da projektili prvenstveno gađaju centralnu Ukrajinu, ali da bi mogli da promijene kurs.

„Prve ruske rakete su oborene”, rekao je Andrij Jermak, šef kabineta predsednika.

Vazdušni napadi uslijedili su nekoliko sati nakon što su Sjedinjene Države i Njemačka rekle da su pristale da pošalju ukrajinske borbene tenkove.

DTEK, najveći privatni proizvođač energije u Ukrajini, saopštio je da sprovodi hitno isključenje struje u glavnom gradu Kijevu, okolnom regionu, kao i regionima Odese i Dnjepropetrovska zbog opasnosti od raketnog napada.

Drugi proizvođači električne energije takođe su rekli da sprovode hitna isključenja struje u drugim dijelovima zemlje.

Vojska je tokom noći saopštila da je njena protivvazdušna odbrana oborila sva 24 dronova koja je poslala Rusija. Petnaest dronova je oboreno oko glavnog grada Kijeva, gdje nema izvještaja o šteti.

Ruski biznisi u BiH obavijeni tajnom

Ruski biznisi u BiH obavijeni tajnom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

Procjenjuje se da je Optima grupa, naftna kompanija u ruskom vlasništvu, koja djeluje u BiH 15-ak godina u velikim gubicima dok je poslovanje ove firme prilično netransparentno. Pojedini analitičari smatraju da je to moguće zbog čvrstih veza sa predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj.

update

Biden: SAD šalju 31 tenk Ukrajini

Tenkovi Abrams

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD poslati 31 borbeni tenk M1 Abrams Ukrajini kako bi joj pomogli u borbi protiv Rusije, čija invazija traje skoro godinu dana. 

Biden je naglasio da su SAD i Evropa potpuno jedinstvene u podršci Ukrajini i najavio da će Amerikanci početi obuku ukrajinskih vojnika "što je prije moguće".

Međutim, istakao je da će biti potrebni mjeseci da američki tenkovi stignu do bojnog bolja.

Karakteristike Abrams tenka.
Karakteristike Abrams tenka.

Nakon sedmica oklijevanja koje je dovelo do sve većeg nestrpljenja njemačkih saveznika, kancelar Olaf Scholz najavio je u srijedu da će njegova vlada Ukrajini dati borbene tenkove Leopard 2 i odobriti zahtjeve drugih zemalja da učine isto.

U saopćenju, njemačka vlada je navela da će u početku Ukrajini isporučiti 14 tenkova iz vlastitih zaliha. Cilj je da Njemačka i njeni saveznici obezbijede Ukrajini ukupno dva bataljona, odnosno 88 tenkova.

Činjenice o Leopard tenku.
Činjenice o Leopard tenku.

Čini se da su Sjedinjene Države spremne da odobre isporuku visokonaprednih borbenih tenkova Ukrajini u njenoj borbi protiv skoro jednogodišnje ruske invazije.

"Ova odluka prati našu dobro poznatu liniju podrške Ukrajini u skladu sa našim mogućnostima", rekao je Scholz nakon sastanka vlade u Berlinu.

Njemačka je "djelovala u bliskoj koordinaciji" sa svojim međunarodnim saveznicima, dodao je.

Američki mediji navode da bi administracija predsjednika Joea Bidena svoju odluku mogla objaviti već u srijedu. Odluku o slanju tenkova M1 Abrams u Ukrajinu, kao dio diplomatskog dogovora s Njemačkom u vezi s dostavom nekih od njenih tenkova, prvi je objavio The Wall Street Journal.

Američki zvaničnici citirani u izvještajima kažu da Sjedinjene Države razmatraju slanje nešto više od 30 sofisticiranih tenkova na ukrajinsko ratište.

Američki zvaničnik upoznat sa razmatranjima rekao je u utorak za Glas Amerike da Bijela kuća radi na finaliziranju plana da Ukrajina dobije željene tenkove, iako bi moglo proći neko vrijeme prije nego što Kijev bude u mogućnosti da preuzme isporuku i stavi ih na ratište.

Zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljive prirode planova, rekao je da će tenkovi vjerovatno biti dostavljeni putem Pentagonove Inicijative za pomoć u sigurnosti Ukrajine (USAI). Fond omogućava Ministarstvu odbrane da kupuje oružje i sisteme bilo od proizvođača odbrane ili iz drugih izvora, umjesto da ih crpi direktno iz američkih zaliha.

U ovom slučaju, zvaničnik je rekao da bi Sjedinjene Države mogle tražiti da kupe tenkove M1 Abrams od drugih zemalja i da ih preurede prije nego što ih pošalju u Ukrajinu.

Rusija je ljutito dočekala vijest o američkim razmatranjima. Reuters izvještava da je Anatolij Antonov, ruski izaslanik u Sjedinjenim Državama, rekao u poruci u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da bi moguća isporuka tenkova od strane Sjedinjenih Država Ukrajini bila "još jedna očita provokacija protiv Rusije".

„Očigledno je da Washington namerno pokušava da nam nanese strateški poraz“, rekao je Antonov.

Neki američki zvaničnici su odbacili ideju slanja tenkova Abrams u Ukrajinu, upozoravajući da, iako su tenkovi Abrams vrlo sposobni, teško ih je održavati i zahtijevaju više goriva nego što Kijev može izdvojiti.

„Ne bi trebalo da pružamo Ukrajincima sisteme koje ne mogu da poprave, ne mogu da izdrže i koje oni, dugoročno gledano, ne mogu da priušte, jer to nije od pomoći”, rekao je podsekretar odbrane za politiku Colin Kahl novinari prošle sedmice.

Sekretar za štampu Pentagona, brigadni general Patrick Ryder, ponovio je tu zabrinutost u utorak.

„Naš fokus je bio na tome da Ukrajini pružimo kapacitete koje može primijeniti upravo sada na ratištu”, rekao je on. „M1 [Abrams tenk] je složen sistem naoružanja koji je težak za održavanje. … To je bila istina juče. To je istina danas. To će biti istina u budućnosti”, rekao je on.

Do promjene u stavu SAD-a o slanju tenkova M1 Abrams Ukrajini došlo je nakon što su brojne njemačke novinske kuće objavile da je Njemačka odlučila poslati neke od svojih tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, uz to što je otvorila put drugim zemljama da pošalju iste tenkove Kijevu.

Ranije, nakon sastanka u Berlinu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je odluku Njemačke da dozvoli saveznicima, predvođenim Poljskom, da pošalju Ukrajini željene tenkove njemačke proizvodnje.

Rekao je da je obezbjeđivanje borbenih tenkova ukrajinskim snagama važno kako bi se odbilo rusko napredovanje i kako bi se pomoglo Ukrajini da povrati svoju teritoriju.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da će zapadni borbeni tenkovi, poput Leoparda i Abramsa, omogućiti njihovim snagama da efikasnije manevrišu, dok nastoje da potisnu ruske snage koje okupiraju njihovu zemlju.

Biden traži zabranu automatskog oružja poslije masovnih pucnjava 

Policijska traka na mjestu pucnjave 24. januara 2023, u kojoj je napadač ubio nekoliko ljudi u dvije poljoprivredne radnje u Kaliforniji.

Poslije dvije smrtonosne masovne pucnjave u Kaliforniji razmaku od samo nekoliko dana, predsjednik SAD Joe Biden daje podršku mjerama kontrole oružja, uključujući i obnavljanje zabrane poluatomatskog i automatskog oružja iz 1994. za koju se zalagao kao senator.

"Čak i dok čekamo dalje detalje o ovim pucnjavama, znamo da pošast nasilja uz upotrebu vatrenog oružja širom Amerike zahtijeva snažniju akciju. Još jednom pozivam oba doma Kongresa da djeluju brzo i dostave ovu zabranu poluautomatskog i automatskog oružja na moj sto i preduzmu mjere da očuvaju bezbjednost američke zajednice, škola, radnih mjesta i domova", naveo je predsjednik Biden u izjavi poslije pucnjave u ponedjeljak u Half Moon Bayju u Kaliforniji, u kojoj je poginulo najmanje sedam ljudi.

Pucnjava se dogodila samo dva dana pošto je naoružani napadač ubio najmanje 11 ljudi u plesnom studiju u Monterey Parku u Kaliforniji, dok je azijsko-američka zajednica u tom gradu proslavljala novogodišnji vikend.

U ponedjeljak, američka senatorica Dianne Feinstein, demokratkinja iz Kalifornije, zajedno sa senatorima Richardom Blumenthalom i Chrisom Murphyjem, demokratama iz države Connecticut, predstavila je zakon o ponovnom uspostavljanju federalne zabrane automatskog oružja, kao i zakon o podizanju minimalne starosne granice za kupovinu te vrste oružja na 21 godinu. Ta zabrana je istekla 2004. godine.

"Stalni tok masovnih pucnjava ima jednu zajedničku nit: skoro sva uključuju poluatomatsko i automatsko oružje. To je zato što je ovo oružje dizajnirano da ubije što više ljudi što je brže moguće", rekla je Feinstein."Vrijeme je da se suprotstavimo lobiju za oružje i uklonimo ovo ratno oružje sa naših ulica ili, u najmanju ruku, da ga držimo van domašaja mladih ljudi."

Predložena zabrana oružja od strane Senata, kojoj se protive republikanci i aktivisti za prava oružja, blokirala bi redom: prodaju, proizvodnju, transfer i uvoz 205 specifičnih vrsta oružja, koja imaju karakteristike oružja koje koristi vojska - i proglasila nezakonitim okvire municije koji mogu da sadrže više od 10 metaka.

Demokratski kongresmen David Cicilline predstaviće prateću verziju zakona u Predstavničkom domu. Obje doma će morati da usvoje zakon da bi stigao do Bidenovog stola, da bi ga on zatim potpisao.

Sa republikancima koji kontrolišu Predstavnički dom, male su šanse da zakon prođe. Predsjednik Predstavničkog doma Kevin McCarthy, republikanac iz Kalifornije, rekao je novinarima u utorak da neće uzimati u razmatranje nove zakone o oružju dok ne sazna više o obje pucnjave. Ankete pokazuju da se većina republikanskih glasača protivi ograničenju prava na nošenje oružja, zaštićenom Drugim amandmanom na Ustav SAD.

A pošto je Vrhovni sud koji naginje konzervativcima poništio njujorški zakon o bezbjednosti oružja u junu, restrikcije u pogledu oružja mogle bi da budu ugrožene i u drugim saveznim državama, rekao je Jonathan Metzl, sociolog sa Univerziteta Vanderbilt, koji je fousiran na politiku oružja.

"Ništa se zaista neće dogoditi dok se ne pozabavimo ne samo svakodnevnim zakonodavstvom o oružju, što je važno", rekao je Metzl za Glas Amerike. "Ali zaista, Vrhovni sud trenutno podriva pokret za bezbjednost oružja i to na zaista katastrofalan način."

Sekretarica za medije Bele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da administracija razmatra više izvršnih akcija kako bi se pozabavila smanjenjem oružanog nasilja.

"Ali ono što vjerujemo je da Kongres treba da reaguje", rekla je ona novinarima u utorak.

U SAD je do sada ove godine bilo više smrtonosnih incidenata sa oružjem nego u istom periodu bilo koje godine. Bilo je oko 40 masovnih pucnjava, definisanih kao incidenti sa najmanje četiri ubijene žrtve, širom zemlje u prve tri nedjelje 2023.

Prošlog juna, tek nešto više od mjesec dana pošto je u masovnoj pucnjavi u osnovnoj školi u Texasu ubijeno 19 djece i dvoje odraslih i pošto je u masovnoj pucnjavi u supermarketu u Buffalu, u New Yorku, ubijeno 10 crnaca, Biden je potpisao dvopartijski zakon o bezbjednosti oružja.

Zakon, prvi veliki propis o bezbjednosti oružja koji je Kongres usvojio u skoro 30 godina, uključuje jačanje bezbjednosne provjere za kupce oružja između 18 i 21 godine i pruža podsticaj državama da donesu takozvane zakone o crvenoj zastavi koji dozvoljavaju grupama da podnose peticije pred sudovima, kako bi se uklonilo oružje od ljudi za koje se smatra da predstavljaju prijetnju za sebe ili druge, između ostalih odredbi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG