Linkovi

Top priča BiH

BIRN BiH: Izazovi sistema praćenja kontakata zaraženih koronavirusom u BiH

Ilustrativna fotografija

Analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazuje da u BiH nije uspostavljen jedinstven i jednoobrazan sistem praćenja kontakata zaraženih osoba.

Istovremeno, zemlje širom svijeta zapošljavaju sve veći broj “pratilaca kontakata” dok se nadaju da će na taj način spriječiti širenje virusa.

Sagovornica BIRN-a BiH čiji je suprug na serološkom testu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bio pozitivan, kaže kako već dvije sedmice čekaju rezultate novog testiranja kojeg su napravili uz saglasnost doktora porodične medicine.

„Niko nas nikada nije upitao ni za kakave kontakte pa ni za naša dva sina koja žive sa nama. Oni nisu ni anketirani ni testrani, a ni u izolaciji, a nas dvoje jesmo“, priča A.P. iz Sarajeva.

Radna kolegica D.J. iz Tuzle imala je simptome koronavirusa. PCR test je pokazao da je pozitivna.

„Ispričala nam je kako su joj uposlenici nadležne epidemiološke službe rekli da će je zvati da im da informacije o osobama sa kojima je bila u kontaktu ali nikada je niko nije nazvao. Moje kolege i ja smo se iz straha testirali u privatnim klinikama. Svi smo negativni, ali nam nije jasno zašto nas niko nikada nije nazvao“, kaže D.J. iz Tuzle.

T.K. iz Sarajeva razgovarala je telefonskim putem sa epidemiologom nakon što je direktor firme u kojoj je bila zaposlena zaražen koronavirusom.

„Razgovor je trajao pet minuta. Rečeno mi je da su male šanse da sam zaražena i to je to. Niko nije upisao moje podatke. Jedino što je doktorica sugerisala je da u narednom periodu izbjegavam kontakte sa ljudima. Prilično je zbunjujući taj cijeli proces. Šta ako sam asimptomatski pacijent“, pita se T.K. iz Sarajeva.

Neujednačen sistem pohranjivanja podataka

A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020
A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020

Jelena Đaković-Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ističe da je Institut na početku epidemije koronavirusa svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj dostavio preporuke za praćenje i upravljanje kontaktima osoba sa sumnjom da su zaražene koronavirusom.

„U Republici Srpskoj praćenje kontakata rade higijensko-epidemiološke službe pripadajućih domova zdravlja. Institut je održao nekoliko edukacija i radionica higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja. Zdravstvene ustanove čuvaju dokumentaciju u skladu sa svojim važećim aktima“, objašnjava Đaković–Dević.

Kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH epidemiološki nadzor nad osobama pozitivnim na koronavirus i njihovim kontaktima provodi mreža higijensko-epidemioloških službi kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.

„Među prvim dokumentima izdali smo smjernice za upravljanje osobama koje su bile u kontaktu sa pozitivnim slučajem na koronavirus kako bi se kantonalnim zavodima za javno zdravstvo olakšao rad na terenu. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prikuplja podatke o izvršenim testiranjima na području FBiH, pozitivnim osobama, aktivnim pacijentima, hospitalizovanih osobama i smrtnim ishodima osoba pozitivnih na koronavirus. Vlada FBiH razvila je program za praćenje bez uvida u lične podatke. Te podatke mogu vidjeti samo kantonalni zavodi za javno zdravstvo“, navodi se u dopisu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

U Kantonu Sarajevo postoji informacioni sistem u kojem je moguće vidjeti pozitivne osobe, negativno testirane osobe i osobe u samoizolaciji. Svi podaci dostupni su Zavodu za javno zdravstvo Federacije i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove – Sarajevo, a informacije o osobama u samoizolaciji Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema riječima Anise Bajramović, epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, anketiranje provode zdravstveni profesionalci, epidemiolozi i educirani sanitarni tehničari i sestre Zavoda za javno zdravstvo KS, te sanitarni inžinjeri.

„Proveli smo obuku o praćenju kontakata za svoje uposlenike. Upitnik je sastavni dio elektronskog kartona pacijenta koji popunjava nadležni ljekar. Saznanjem kroz informacioni sistem Kantona Sarajevo ko je pozitivan dolazi se do broja telefona pacijenta te se isti poziva ukoliko nije hospitalizovan. U suprotnom zove se član porodice“, precizira Bajramović.

„Pozitivna osoba nam daje imena kontakata i brojeve telefona. Te osobe se pozivaju i anketiraju. Naređuje se javljanje nadležnom ljekaru radi stavljanja pod zdravstveni nadzor i testiranje svih ostalih članova porodice i kontakata“, dodaje Bajramović.

U skladu sa naredbom Civilne zaštite Kantona Sarajevo, građani imaju obavezu da se jave zdravstvenoj službi ukoliko su imali kontakt sa COVID – 19 oboljenjem ili su uočili pojavu simptoma infektivnog sindroma.

Praćenje kontakata u Domu zdravlja Kantona Sarajevo vrši pet uposlenika higijensko-epidemiološke službe.

„Radionice o praćenju kontakata nismo organizovali. Svi podaci se bilježe elektronski pomoću MEDIT informacionog sistema. Anketni listići se mogu printati u slučaju zahtjeva pacijenta. Do sada je anketirano oko 10.000 osoba. Broj se iz dana u dan mijenja“, odgovaraju iz higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja KS.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u privremenom uputstvu za praćenje kontakata koje se može naći na njihovoj zvaničnoj web stranici svakodnevno praćenje telefonom ili posjećivanje kontakata. Moguće je i da se kontakti sami jave i informišu timove za praćenje o svom zdravstvenom stanju čak i kada nemaju izražene simptome bolesti. Ako se kontakti ne javljaju, potrebno je zamoliti njihovu njihovu rodbinu i prijatelje da ih posjete.

Medina Bičo, direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde kaže da deset uposlenika Zavoda prati kontakte jer nemaju epidemiologa u higijensko – epidemiološkoj službi.

„Na početku epidemije najbliže kontakte zvali smo svaka tri dana ali nam pomaže i kada nam se ljudi sami jave. Imamo svoju bazu podataka koja se dnevno ažurira, a zdravstvene ustanove svoju. U slučaju da se tokom trijaže identifikuje potencijalno zaraženi pacijent, onda nas kontaktiraju“, govori Bičo.

Ona napominje da su u ovom kantonu Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizovali za svaku zdravstvenu ustanovu po jednu edukaciju, a za Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde dvije radionice na temu testiranja i praćenja kontakata. Edin Čengić, direktor Doma zdravlja „Dr. Isak Samokovlija“ Goražde tvrdi drugačije.

„Nismo organizovali radionice na temu praćenja kontakata. U našoj zdravstvenoj ustanovi, podatke prikupljaju medicinske sestre i tehničari. Ukupno 17 osoba svakodnevo vrši anketiranje. Podaci se upisuju na papir i dostavljaju glavnoj sestri. Podatke ne obrađujemo elektronski i ne znamo tačan broj anketiranih osoba. Anketni listići se čuvaju u kancelariji glavne sestre, a kasnije će biti smješteni u arhivsku sobu gdje će se čuvati najmanje pet godina“, objašnjava Čengić.

Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici istakao je da je epidemiološko anketiranje i evidentiranje propisano ranijim zakonima i zdravstvenim propisima, a provodilo se i prije u sličnim epidemiološkim situacijama.

„Ovaj posao rade školovani stručnjaci epidemiolozi Instituta i higijensko-epidemioloških službi u svih 12 općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona. Institut raspolaže sa više baza podataka koja se čuvaju na zaštićenim serverima. Bazama ima pristup samo tim ovlaštenih osoba. Institut može pružiti statističke podatke za potrebe viših nivoa zdravstvene zaštite, statističku obradu i javno informisanje dok lični podaci ostaju zaštićeni i ne mogu se dobiti ni pod kojim okolnostima“, ocjenjuje Huseinagić.

Tamara Efendić-Spahić, članica Udruženja psihologa FBiH i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli smatra da sve što ugrožava i narušava ljudsku privatnost naročito u doba krize može uticati na mentalno zdravlje pojedinca.

„Svaka osoba koja radi na poslovima praćenja kontakata treba imati bazična znanja iz područja psihologije. Privatnost u trenutku trijaže trebala bi biti obavezujući uslov. Mi nemamo informacije o tome koliko su informacije uzete na ovaj način tačne. U slučaju da nisu, niko nema pravo zamjerati ljudima što na ovaj način štite svoju privatnost“, naglašava Efendić–Spahić.

Svjetski izazov

A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.
A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.

Praćenje kontakata izazov je za većinu država. Svjetska zdravstvena organizacija jasno definiše profil anketara koji se „mogu pronaći putem lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, univerzitetskih organizacija, volonterskih udruženja. Podaci se prikupljaju direktnim razgovorom, putem listi kontakata sa događaja i medijskih saopštenja u kojima se građani pozivaju da se sami jave osobama za praćenje kontakata“.

Sjedinjene Američke države odlučile su se na ovakvu vrstu praćenja. CONTRACE Public Health Corps organizacija je koja provodi nacionalnu kampanju zapošljavanja anketara.

„Identifikujemo i obučavamo osobe za praćenje kontakata uz podršku Udruženja državnih i regionalnih zdravstvenih službenika i Svjetske zdravstvene organizacije. Podatke o obučenim osobama proslijeđujemo organizacijama koje zapošljavaju timove za praćenje kontakta“, poručuje CONTRACE Public Health Corps na svojoj web stranici.

ProPublica izvještava o Fitzhugh Mullan institutu za jednakost zdravstvenih radnika George Washington Univerziteta koji je kreirao program za procjenu potreba za osobama za praćenje kontakata u odnosu na stepen širenja zaraze u Americi. U ovom trenutku je prema podacima Instituta potrebno oko 164.000 osoba za praćenje kontakata u Sjedinjenim Američkim državama.

„Grad Wuhan ima 11 miliona stanovnika. U jednom trenutku zaposlio je 9.000 anketara. Novi Zeland koji koronavirus drži pod kontrolom ima samo 190 anketara za cijelu zemlju“, analizira ProPublica.

Upošljavanje većeg broja osoba za praćenje kontakata ne znači nužno uspjeh u lociranju zaraženih građana. The New York Times objavio je podatak da je grad New York angažovao 3.000 osoba za praćenje kontakata ali su rezultati bili ispod očekivanih.

„Kina, Južna Koreja, Njemačka i druge zemlje imaju opsežne programe praćenja koji su pomogli u smanjenju epidemije. U Južnoj Koreji ljudi na vjenčanjima, pogrebima, u karaoke barovima, noćnim klubovima i salonima internetskih igara upisuju svoja imena i telefonske brojeve, a vlasti podatke o lokaciji određene osobe iščitavaju s mobitela ili prate transakcije ostvarene putem kreditnih kartica“, naznačujeThe New York Times.

Kao primjer loše provedenog praćenja kontakata The New York Times spominje britanski program „NHS testiraj i uprati“. Već u prvoj sedmici praćenja kontakata hiljade zaraženih pacijenata su zanemareni. Anketari su kontaktirali 5.407 osoba, a izostavili još 2.710 pozitivnih slučajeva.

„Druge države u Evropi ulažu u javni sektor i razvoj sistema za praćenje kontakata koji će vjerovatno godinama biti u upotrebi. Njemačka je angažovala osobe za praćenje kontakata u 375 javnih zdravstvenih ustanova, a svaki tim ima doktora koji obavlja testiranje“, piše The New York Times.

Mobilne aplikacije za praćenje kontakata još uvijek nisu u širokoj primjeni. Deutsche Welle u svojoj analizi konstatuje kako bi „aplikacije za praćenje širenja koronavirusa trebale spriječiti drugi val pandemije ali tehnika još nije sazrela, pogotovo ne kod primjene izvan granica vlastite zemlje“.

„Francuska aplikacija ne reaguje u inozemstvu. Njemačka aplikacija u principu funkcioniše kao i francuska tj. bilježi sve korisnike iste aplikacije koji se barem 15 minuta nalaze u blizini, ali za razliku od francuske verzije, kod koje se svi podaci pohranjuju centralno, podaci se kod njemačke aplikacije pohranjuju lokalno, dakle na samom pametnom telefonu. Sličnu tehnologiju koriste i Austrija i Švicarska“, doznaje Deutsche Welle.

Jutarnji list najavljuje da će mobilna aplikacija za praćenje kontakata u Hrvatskoj biti spremna za korištenje sljedeći mjesec.

„Nakon dogovora na nivou EU da aplikacije moraju raditi na teritoriju cijele EU prići će se tehničkoj realizaciji ovog dogovora. Drugi problem je pitanje privatnosti, nadzora i prikupljanja podataka. Nijedna aplikacija dosada se nije pokazala kao pravo rješenje“, informiše Jutarnji list.

BiH ne razmišlja o izradi nacionalne aplikacije za praćenje kontakata. U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH pojašnjavaju da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH nisu ni razmatrali ovu mogućnost. Institut za javo zdravstvo Republike Srpske najavaljuje da će u narednom periodu razmotriti prednosti i nedostatke trenutnog načina praćenja kontakata i u skladu s tim i preduzeti mjere.

See all News Updates of the Day

Cijena liječenja od koronavirusa prelazi mjesečna primanja građana

Računi lijekova. (Foto: BIRN BiH)

Cijena lijekova koje propisuju ljekari za liječenje oboljelih od koronavirusa kod pojedinih građana prelazi mjesečna primanja, ali do sada nije bilo inicijativa da se dopune ili ujednače liste lijekova koje građani mogu dobiti jeftinije ili potpuno besplatno, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Fata Muratović kaže da je porodica njene kćerke, koja broji tri člana, morala privatno platiti testiranje nakon što su dobili simptome koronavirusa jer su im rekli da Zeničko-dobojski kanton nema dovoljno testova.

“Beba je u tom vremenu imala upalu uha i temperature pa su se testirali. Vjerovali ili ne, sa testom koji su sami radili i lijekovima za njih troje, koštalo je 870 KM, a samo je zet zaposlen”, ispričala je Muratović za BIRN BiH, dodajući da je to veliki iznos na tročlanu porodicu s jednim izvorom prihoda.

Maja Mihalj iz Sarajeva je također morala pretrage raditi privatno, jer, kako kaže, iz Doma zdravlja je dobila uputu da laboratorijski nalazi koje oni rade ne obuhvataju sve potrebno.

“Kada bi sve šta sam kupila stavila na papir, to bi koštalo 500 KM. Možda je neko koristio i neke jeftinije preparate, ali sve što sam kupila je bilo zaista po preporuci ljekara”, ispričala je Mihalj.

Za liječenje su joj bili propisani antibiotici, analgetici, vitamini, te preparati za imunitet. Brojni drugi sagovornici koji su se javili BIRN-u BiH imali su slične troškove liječenja.

Trenutna lista pozitivnih lijekova u BiH sadrži samo nekoliko vrsta antibiotika koji se propisuju oboljelima od koronavirusa, ali ne i ostali preparati. Analiza BIRN-a BiH pokazala je da građani u različitim dijelovima BiH nemaju jednak pristup jeftinijim ili besplatnim lijekovima za koronavirus jer liste nisu ujednačene.

Prema odgovorima koje je dobio BIRN BiH, liste se od marta nisu mijenjale kako bi bile prilagođene potrebama pacijenata tokom pandemije.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo kažu kako nisu imali inicijativu za promjenu liste.

“S obzirom na veliki broj oboljelih članova Komisije za lijekove, istu nismo imali u zadnjih 15 dana, tako da ne postoji inicijativa za promjene liste, a ne možemo je ni mijenjati bez Federacije”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona kažu kako je nakon zahtjeva Doma zdravlja jedan lijek ubrzo odobren za potrebe bolničkog liječenja, dok za ostale potrebe nije bilo sličnih primjera.

“Inicijativa za revidiranje esencijalne liste – pozitivne liste lijekova TK-a zbog pandemije nije bilo od bilo kojih strana”, naveli su iz Ministarstva zdravstva ovog kantona.

Sagovornici s kojim su novinari BIRN-a BiH razgovarali kazali su da su im uglavnom od antibiotika propisivani Ciprol (Ciprofloksacin), Neocef i Pancef (Cefiksim), Sumamed (Azitromicin) i Favira (Favipiravir) te nerijetko dodatak Ecomer Imuno.

Na takozvanoj pozitivnoj “A” listi u Kantonu Sarajevo, sa koje su lijekovi plaćeni u cijelosti, nalaze se dva od ovih antibiotika. Još dva se nalaze na pozitivnoj listi lijekova “B” koji se plaćaju djelimično ili potpuno, dok se jedan antibiotik ne nalazi na listi i plaća se u potpunosti.

Prema listi Zeničko-dobojskog kantona, potpuno oslobođeni plaćanja su dva antibiotika, dok se tri ne nalaze na listi i plaćaju se u potpunosti.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da nezvanične informacije sa terena pokazuju da se COVID pacijentima u izolaciji preporučuje upotreba raznih vitamina, minerala i dodataka prehrani, uz antibiotik.

“Od lijekova se spominju antibiotici: Azitromicin i Cefiksim. Kada je u pitanju dostupnost navedenih lijekova, oba ova lijeka se nalaze na pozitivnoj listi lijekova TK-a”, rekli su iz Ministarstva zdravstva TK-a, dodajući da se jedan nalazi na listi “A”, drugi na listi “B”.

Liste koje je analizirao BIRN BiH pokazuju različit odnos kantona prema lijekovima koje danas propisuju ljekari za kućno liječenje. Neki kantoni imaju tek po jedan ili dva antibiotika na listi, dok drugi finansiraju ili učestvuju u troškovima za više antibiotika koje ljekari propisuju oboljelim od virusa.

Dodatni troškovi uz antibiotike

Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina
Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina

Iz Javne ustanove “Apoteke Sarajevo” za BIRN BiH su naveli da se za pacijente bez znakova pneumonije propisuju lijekovi za imunitet, snižavanje temperature, a da se u slučaju “najmanjeg znaka zapaljenja pluća” propisuju i antibiotici.

“Lijekovi protiv bolova i snižavanje tjelesne temperature se plaćaju, kao i svi suplementi za jačanje imunog sistema”, kazali su iz “Apoteka Sarajevo”.

Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, smatra kako je liječenje uz suplemente efikasnije i brže.

“Dokazano je da određeni suplementi poboljšavaju i jačaju imunitet, a s obzirom da je ovo virusna infekcija, jedini način prevencije i borbe trenutno, dok se ne desi vakcina, jeste korištenje različitih suplemenata, kao i korištenje hrane koja je zdrava, koja je energetski jaka”, kaže Kurtagić-Pepić.

Ona navodi kako se suplementi u BiH, pa i u svijetu plaćaju i da su vrlo često skupi, ali da su kod virusnih oboljenja izuzetno potrebni.

“Kod virusa je slučaj da živi u ćeliji, kao rezultat toga morate ubiti ćeliju da biste ubili virus. Jedini način jeste da ojačate organizam, da spriječite da virus unutar ćelije se toliko razmnoži i da napusti ćeliju i napadne druge ćelije”, istakla je ona.

Medina Imamović-Pino je na prvom pregledu bez testiranja i RTG-a pluća dobila terapiju, koja je nakon testiranja i ponovljena. Kupila je sve što su joj ljekari preporučili kako bi se što brže izliječila.

“Sve je bilo na recept, ali smo sve platili mi. Drugi pregled sve isto je i muž dobio. Djeca su također dobila antibiotik i imunoglukan. Nagrubo, samo ovo gore je oko 500 maraka. Ništa nije bilo besplatno”, naglasila je ona.

Još jedna sagovornica, sa kojom je uz uslov anonimnosti razgovarao BIRN BiH, kaže kako se cijela tročlana porodica morala liječiti privatno jer nisu mogli na telefon dobiti svoje ljekare i jer smatraju da nisu dobili odgovarajuću uslugu kada su otišli u ordinaciju.

“Oko 1.700 KM nas je koštalo to privatno liječenje za mjesec dana. Tu spadaju CT pluća, RTG pluća, razni nalazi krvi, između ostalog koji je i D dimer, te lijekovi. Mi smo imali sreću pa smo to mogli u tom trenutku priuštiti sebi, a šta će neki penzioner”, kaže ona i dodaje kako nijedan od ljekova kojeg su kupili nije bio na esencijalnoj listi lijekova, te su ga morali platiti u cijelom iznosu.

“Strašno je kad ste primorani da sav svoj budžet dajete za doktora ili posuđujete novac u ovom vremenu kad ljudi ostanu bez posla ili su jednostavno prepušteni sudbini”, zaključuje ona.

Iz “Apoteka Sarajevo” objašnjavaju kako je određeni broj antibiotika na esencijalnoj listi, te se uz recept mogu dobiti besplatno, ali da se svi dodatni suplementi plaćaju bez umanjenih troškova.

“Antibiotici Azitromicin, Ciprofloksacin, Doksiciklin se nalaze na esencijalnoj listi lijekova, te su pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje, oslobođeni plaćanja”, objašnjavaju iz “Apoteka”.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da su dvije vrste antibiotika koje se propisuju za liječenje od posljedica koronavirusa na pozitivnoj listi lijekova, ali da suplementi nisu.

Na Facebook grupi “Život poslije covida”, svoja iskustva su podijelili i oni pacijenti koji nisu plaćali puni iznos lijekova ili su antibiotike dobili potpuno besplatno. Oni kažu da se to razlikuje od kantona do kantona.

“Moja mama i sestra su sve platile u Zenici, apsolutno sve, dok pacijenti u Sarajevu eto makar taj antibiotik dobiju besplatno. Sve ostalo se kupuje i jedna prosječna plata teško može izdržati sve to. Na kraju antibiotik je najjeftiniji, svaki suplement je skuplji od antiobiotika”, kazala je Maida Mujčinović-Tinjak.

Iz Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Građani se nadaju refundaciji troškova lijekova

Drive in testing on coronavirus, Sarajevo
Drive in testing on coronavirus, Sarajevo

Prema primjerima sagovornika sa kojima je razgovarao BIRN BiH, liječenje antibioticima i dodatnim suplementima iznosi od 300 do više od 1.000 KM.

“Iznos liječenja jednog tretmana zavisi od težine kliničke slike pacijenta, dužine trajanja bolesti, životne dobi, što je individualno od pacijenta do pacijenta, te odabrane kombinacije lijekova i suplemenata”, naveli su iz “Apoteka Sarajevo”.

U nezvaničnim razgovorima sa nekoliko privatnih apoteka u Kantonu Sarajevo, rekli su da građani negoduju na visinu lijekova i da svakodnevno imaju upite da li će im ta sredstva biti refundirana.

Federalni Zavod zdravstvenog osiguranja je na upit BIRN BiH kazao da nisu nadležni za posebne liste i refundacije, već da to određuju kantonalni zavodi. Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo kažu kako je odluku o listi lijekova donijela Vlada, na prijedlog Ministarstva zdravstva ovog kantona.

“Zavod zdravstvenog osiguranja refundira sredstva samo za lijekove koji nisu dio Odluke o listi lijekova, a potrebni su u terapiji naših osiguranika”, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo su za BIRN BiH rekli kako o refundiranju sredstava za lijekove treba da odluči onaj ko plaća, a to je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Ministarstva u Tuzli navode da sredstva potrošena na vitamine i preparate za imunitet neće biti refundirana.

“Ukoliko se misli na refundaciju troškova za vitamine, minerale i dodatke prehrani, oni ne spadaju pod esenciju i obavezno zdravstveno osiguranje bilo gdje u svijetu, te se u skladu s tim ne može očekivati refundacija troškova za navedeno”, kazali su iz Ministarstva.

Na upite BIRN-a BiH nisu odgovorili iz ostalih osam ministarstava zdravstva.

Antibiotici na listama

KANTON SARAJEVO: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

TUZLANSKI KANTON: Na “A” listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok je na listi “B” za participaciju u plaćanju Cefiksim. Lijek Favira nije na listi.

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin su na listi “A”, dok Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

POSAVSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin na listi. Cefiksim i Favipiravir nisu na listi i plaćaju se u potpunosti.

SREDNJOBOSANSKI KANTON: Azitromicin se nalazi na esencijalnoj listi, dok Ciprofloksacin, Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON: Na listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok Cefiksim i Favipiravir nisu.

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON: Besplatni lijekovi su Azitromicin te Cefiksim od pojedinih proizvođača dok je kod drugih potrebno učešće; uz djelimično učešće dostupan lijek Ciprofloksacin. Favipiravir se ne nalazi na listi.

HERCEGBOSANSKI KANTON: Na listi za djelimično plaćanje su Azitromicin, Cefiksim, Ciprofloksacin, dok Favipiravir nije.

UNSKO-SANSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, dok lijekovi Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

REPUBLIKA SRPSKA: Azitromicin, Cefiksim, Ciprol i Favipiravir nisu na listi, dok se na listi nalazi Ciprofloksacin.

VSTV na ispitu transparentnosti pristupom sjednici o Tegeltijinom snimku

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Izvor: BIRN BiH

Način pripreme za održavanje vanredne sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na kojoj će se govoriti o snimku o imenovanju u pravosuđu, na čijem održavanju su insistirale međunarodne organizacije, ali i domaća pravosudna udruženja, unutar Viber grupe i zatvorenog pripremnog sastanka, naglašava pitanja o transparentnosti Vijeća, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, o mogućnosti održavanja vanredne sjednice obavijestio je javnost na svom Twitter profilu nakon što je prethodno putem Viber grupe od ostalih članova VSTV-a tražio da se izjasne o održavanju ove sjednice.

Kako je Tegeltija saopćio na svom profilu, nedugo nakon što je putem Viber grupe tražio održavanje sjednice, sadržaj te poruke objavljen je na portalu Istraga, koji je objavio i audiosnimak za koji navode da je razgovor između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju, o kojem bi se trebalo govoriti na ovoj sjednici.

Viber grupa u kojoj su dogovarani detalji o sjednici, kako na Twitteru navodi Tegeltija, formirana je “za brzu komunikaciju članova i brzo donošenje odluka” te je otvorena iz pandemijskih razloga i regulisana pravilnikom.

Na upit novinara BIRN-a BiH o tome zbog čega se koristi upravo Viber i kojim pravilnikom je ta komunikacija regulisana, Tegeltija je kazao kako to ne može komentarisati.

“Jedino što vam u ovom trenutku mogu odgovoriti jeste da ne komentarišem internu komunikaciju sa članovima VSTS-a, na što se i odnosio termin ‘zatvorena za javnost’, a ne na neku buduću sjednicu”, odgovorio je Tegeltija.

Komunikacija putem Vibera nije definirana niti jednim pravilnikom VSTV-a dostupnim na stranici Vijeća koje su analizirali novinari BIRN-a BiH, uključujući i Pravilnik o održavanju elektronskih/online sjednica VSTV-a u vanrednoj situaciji, koji je donesen zbog pandemije koronavirusa.

Članom “Usvajanje odluka bez održavanja sjednice” je definirano da se određena odluka može donijeti bez održavanja sjednice, ali putem e-maila ili telefona.

Iz VSTV-a su zvanično potvrdili da će se sjednica održati u četvrtak, 3. decembra, te da će biti otvorena za javnost.

Kako je za BIRN BiH rekao Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, sjednica mora biti javna, da bi javnost bila upućena.

“Njihov je interes da sjednica bude javna, veći nego javnosti. Oni sad treba da dokažu da su dostojni posla koji obavljaju. Narod treba da stekne uvjerenje da će oni ozbiljno razgovarati o problemu”, kazao je Perić i dodao kako se postavlja pitanje zbog čega je najava sjednice tajnost.

“Postavlja se pitanje o čemu se, kakvoj tajnosti radi, potpuno je neshvatljivo. Mogu postojati tačke, neki posebni razlozi koji zahtijevaju da nešto ne ide u javnost, da se isljuči javnost sa određenog dijela sjednice”, rekao je Perić, pojasnivši kako je neshvatljivo da predsjednik nešto objavljuje putem Twittera i društvenih mreža.

Putem Vibera je usaglašavan i pripremni sastanak koji bi prethodio ovoj sjednici, koji nije zvanično najavljen niti je najavljeno da će mu moći prisustvovati novinari. Komenar i zvaničnu potvrdu da će se sastanak i održati BIRN BiH nije uspio dobiti.

Goran Nezirović, član VSTV-a, kazao je kako nema nikakve smetnje da se ovaj sastanak održi.

“Nema nikakve smetnje da se održi pripremni sastanak”, rekao je Nezirović, dodavši kako o otvorenosti sjednice za javnost odlučuje Vijeće.

Kada je ranije raspravljano o Tegeltijinim javnim istupima, Vijeće je pojedine dijelove sjednica zatvaralo za javnost.

Održavanje ovosedmične sjednice, koja će biti otvorena za javnost, zagovarali su prošle sedmice i iz Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca.

Šeila Heljić, predsjednica Udruženja tužilaca Federacije, koje je član ovog koordinacionog tijela, kazala je kako smatra da je u cilju zaštite integriteta potrebno hitno sazvati sjednicu VSTV-a kako bi se razmotrila procedura propisana članom Zakona o VSTV-u o “prestanku mandata”.

“Potrebno je da se utvrdi da li ponašanje predsjednika VSTV-a kao člana Vijeća u kontekstu objavljenog audiosnimka zadovoljava jedan standard ‘da obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način’ i da li se to njegovo ponašanje može podvesti ‘pod djelo kojim ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću’”, rekla je Heljić.

Esad Fejzagić, bivši sudija i tužilac, kazao je kako smatra da je prije zakazivanja sjednice, koja treba biti otvorena za javnost, potrebno utvrditi autentičnost snimka.

“VSTV nije sposoban, niti nadležan da odlučuje o autentičnosti snimka ako će se samo o njemu raspravljati na sjednici. Ako jeste snimak autentičan, onda jesu nadležni da raspravljaju o tome”, rekao je Fejzagić.

Prethodna sjednica Vijeća održana je elektronski zbog pandemije koronavirusa i bila je zatvorena za javnost. Za sjednicu koja se održava u četvrtak najavljeno je da će se održati u prostorijama VSTV-a i da će biti otvorena za novinare, ali ograničen broj, zbog mjera za zaštitu od pandemije.

Glas Amerike u Baljivinama, selu u kojem nije bilo rata

Glas Amerike u Baljivinama, selu u kojem nije bilo rata
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

Ambasador Nelson: Od Dejtona do Brisela - put prosperiteta i sigurnosti

Eric Nelson tokom obilježavanja Dana nezavisnosti SAD-a, Sarajevo, 2. juli 2019.

Nadogradnja dvadesetpedogodišnjeg mira naslov je bloga ambasadora SAD u BiH Erica Nelsona, posvećenog obilježavanju četvrt vijeka Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U blogu ambasador iznosi činjenice o uspjehu mirovnog sporazuma ali naglašava i da je vrijeme da se zemlja okrene budućnosti.

"Primarni cilj Dejtonskog sporazuma bio je da posluži kao okvir za očuvanje mira, za izgradnju povjerenja i pomirenja, te da omogući tranziciju zemlje ka efikasnom, funkcionalnom i demokratskom društvu.", piše Nelson.

Pozivajući se na, kako piše, mišljenja većine, posebno omladine koju susreće, Nelson ističe njihovu želju da žive u zemlji koja se sastavni dio euro-atlanske zajednice zemalja.

"Međutim, zbog toga što napredak blokiraju politike podjela i korupcija, BiH nastavlja da gubi svoj najveći resurs – njeni očajni građani napuštaju zemlju. Neki sadašnji bh. lideri otvoreno izražavaju sumnju u sopstvenu sposobnost da vode zemlju ka budućnosti koju građani žele. Mnogi odbijaju da zemlju vode u pravom smjeru.", stoji u blogu.

Ambasador piše da namjena mirovnog sporazuma nikada nije bila da vječno traje te da se njegove manjkavosti "moraju i mogu ispraviti".

Integritet izbornog procesa, vladavina zakona i zapošljavanje u državnm preduzećima su teme koje Nelson u blogu posebno izdvaja.

" ... državna preduzeća su neefikasna – to su politički bankomati koji pomažu eliti da kontroliše građane i njihove glasove na izborima, te da se obogati sredstvima koja pripadaju vama. Ovim kompanijama nedostaje transparentnost, one guše privatni sektor i povećavaju javni dug", stoji u blogu.

Nelson poziva i da se sagleda uloga NATO saveza u osiguranju mira u BiH tvrdeći da "teške reforme postaju jednostavnije kada u pomoć pozovete 30 saveznica iz NATO alijanse".

"Sjedinjene Države ostaju uz vas i podržaće vaša nastojanja da ostvarite napredak. Dvije milijarde dolara pomoći od Sjedinjenih Država u proteklih 25 godina u vidu podrške demokratizaciji i ekonomskom rastu dokaz su tog predanog prijateljstva." piše Ambasador SAD u BiH Eric Nelson.

BiH: Novi skandal najvišeg pravosudnog funkcionera

Milan Tegeltija na vanrednoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Sarajevo, 23. maj 2019. godine

Ured disciplinskog tužioca zaprimio je prijavu protiv Milana Tegeltije, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) nakon što je portal Istraga objavio snimak razgovora o imenovanju na pravosudnu funkciju.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Tegeltija potvrdio je za BIRN BiH da je razgovarao s bivšom članicom ovog Vijeća o konkurisanju njene sestre na poziciju u sudu nakon što je objavljen snimak razgovora njih dvoje, samo nekoliko dana poslije objave izvještaja Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini u kojem se kritikuju nedostatak odgovornosti i upitna imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

Iz Ureda disciplinskog tužioca su za BIRN BiH potvrdili da je zaprimljenja prijava protiv nosioca pravosudne funkcije, te da u ovom trenutku ne mogu dati više informacija o postupanju Ureda.

Tegeltija za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da je razgovor s Miljanom Buhom, kojoj je mandat u Vijeću istekao u oktobru 2020. godine, vođen u drugačijem kontekstu od onoga kako je to objavio portal Istraga i da on u razgovoru ne vidi ništa sporno.

Ovaj portal objavio je snimak razgovora za koji tvrde da u njemu učestvuju Tegeltija i Buha i u kome predsjednik VSTV-a govori o imenovanju u pravosuđu. Tegeltija u razgovoru objašnjava način za imenovanje: “Šta joj fali da se prijavi u Gradišci ili Prijedoru, pa da tamo radi godinu, kasnije ćemo je prebaciti ovamo.

Tegeltija objavu opisuje kao “smiješne pokušaje manipulacije i diskreditacije od strane novinara Avde Avdića, putem konstrukcija izvučenih iz konteksta”.

Usput rečeno, radi se o nekim nezakonitim i samim tim nevjerodostojnim i iskonstruisanim sadržajima. Osim što mogu da kažem da, koliko ja znam, gospođa Sanja Čegar [Milijanina sestra, op.a.] je još uvijek stručni saradnik na Okružnom privrednom sudu Banja Luka, a svi razgovori o eventualnom sukobu interesa člana VSTV-a Milijane Buhe, u slučaju njenog konkurisanja, vođeni su prije godinu ili dvije dana”, kaže Tegeltija i dodaje kako je s Buhom razgovarao o pitanju sukoba interesa u slučaju konkurisanja njene sestre, što je, prema njemu, “sasvim normalno”.

“Ja sam joj odgovorio da bi u toj situaciji to predstavljalo sukob interesa. Kao što se može vidjeti, ponavljam, nakon godinu ili dvije od tih razgovora – Sanja Čegar je još uvijek stručni saradnik na Okružnom sudu Banja Luka, gdje je bila i kad su ti razgovori vođeni. Prema tome, u ovom slučaju je sve čisto kao suza”, smatra Tegeltija.

Narušen integritet

Misija OSCE-a u BiH nedavno je, u dijelu izvještaja o VSTV-u u kome analizira nedostatak odgovornosti i upitna imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, navela upravo primjer afere “Potkivanje”, u čijem centru se prošle godine našao predsjednik ove institucije Milan Tegeltija.
Ishod disciplinskog postupka je “očigledno suprotan odredbama Zakona o VSTV-u BiH koje predviđaju preduzimanje disciplinskih mjera protiv člana Vijeća, uključujući i predsjednika, a koje sežu do suspenzije i razrješenja sa dužnosti”, navedeno je u tadašnjem izvještaju Misije.

Prema Zakonu o VSTV-u BiH, članovi Predsjedništva VSTV-a BiH oslobođeni su od disciplinske odgovornosti, te stoga i mogućnosti privremenog udaljenja od vršenja dužnosti ili prestanka mandata. Ovo tumačenje Zakona o VSTV-u BiH tako je rezultiralo de facto nekažnjivošću predsjednika VSTV-a BiH – nosioca najviše pravosudne funkcije. Ovaj apsurdan ishod signalizira toliko krajnje pogrešno tumačenje zakona da razumno izaziva sumnju da je doneseno namjerno da bi se postigao željeni rezultat. U svakom slučaju, ova odluka predstavlja nečuven napad na sudsku odgovornost”, nalaz je Misije OSCE-a.

Kako se dalje navodi, dodjeljivanje ključnih pozicija u pravosuđu kao “nagrada”, ne na osnovu zasluga, šalje veoma snažnu poruku pojedinačnim sudijama i tužiocima koji još uvijek pokušavaju da se pridržavaju etičkih i profesionalnih standarda u BiH. Izvještaj navodi kako se čini da za karijerno i lično napredovanje u bh. pravosuđu, veze mogu biti od većeg uticaja nego rezultati.

“Istraga” u članku navodi kako je Tegeltija tokom razgovora upozoravao Buhu da bi od nje bilo traženo da podnese ostavku ako njena sestra konkuriše u sudu u Banjoj Luci i ako to novinari otkriju i da je bolje sačekati da Buhi istekne mandat kako ne bi bila ugrožena njena pozicija, “a Sanju ćemo rješavati”, navodi se u tekstu Istrage.

Miljana Buha za BIRN BiH kaže kako smatra da se “lažno insinuira da je ona iskoristila svoju poziciju člana VSTS-a da bi izdejstvovala imenovanje za svoju sestru Sanju Čegar”.

Moja sestra je bila i još uvijek je stručni saradnik Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci. Još uvijek nigdje nije ni konkurisala, a kamoli izabrana na mjesto sudije u bilo kojem sudu. Pošto je stručni saradnik u sudu, ima prirodnu i normalnu želju da konkuriše na poziciju sudije. Svi moji razgovori s predsjednikom VSTV-a su se svodili isključivo na problem sukoba interesa, odnosno pitanje njenog konkurisanja u situaciji u kojoj sam ja član VSTV-a”, kaže Buha.

Predsjednik VSTV-a joj je, kako tvrdi, u više navrata uvijek odgovarao da je to problem sa stanovišta sukoba interesa i da bi to podrazumijevalo podnošenje ostavke na mjesto člana VSTV-a.

Želim da skrenem pažnju da je moja sestra bila izvanredan student – sa prosjekom ocjena 9,3 – i ovo vidim kao pokušaj njene diskvalifikacije u bilo kojem konkursu na koji bi se u budućnosti mogla prijaviti”, dodaje ona.

Nezirović za sazivanje sjednice Vijeća

Članovi Vijaća koje je kontaktirao BIRN BiH uglavnom nisu željeli komentarisati objavljeni snimak.

Goran Nezirović smatra da o tome pojedinačno svoje mišljenje ne trebaju iznositi članovi Vijeća, ali je potvrdio za BIRN BiH da o tome treba raspraviti.

“Smatram da članovi Vijeća o tome ne trebaju u javnosti iznositi svoj stav pojedinačno, već da je to slučaj za rasprave na sjednici VSTV-a. Što se mene tiče, treba zakazati vanrednu sjednicu Vijeća na kojoj bi se o tome iznosili naši stavovi”, kaže Nezirović.

Članovi Državnog parlamenta i Privremene istražne komisije za stanje u pravosuđu navode za BIRN BiH da je Tegeltija još ranije trebao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika VSTV-a.

Mirjana Marinković-Lepić podsjeća kako je ovo druga afera i drugi javno objavljeni snimak predsjednika VSTV-a u kojem se vidi da sa strankama razgovara o slučajevima, obećavaju određene intervencije ili pokazuje način na koji se imenuju ljudi na pravosudne funkcije.

“Još uvijek se čeka odluka Tužilaštva kada je u pitanju afera ‘Potkivanje’, a to pokazuje da su 100 posto tačni izvještaji međunarodne zajednice, među njima i posljednji izvještaj OSCE-a, koji Milan Tegeltija uporno pokušava da minimizira i uporno pokušava da pokaže da oni nisu tačni ili čak da određeni međunarodni faktori nemaju nadležnost za ispitivanje stanja u pravosuđu. Vidimo da su, nažalost, svi argumenti u tim izvještajima tačni i građani su u potpunosti svjesni, i to je percepcija javnog mijenja, da je pravosuđe rak-rana društva u BiH”, kaže Marinković-Lepić.

Zukan Helez je mišljenja da je predsjednik VSTV-a trebao podnijeti ostavku te podsjeća da su radom VSTV-a nezadovoljni ambasadori ključnih država u BiH i međunarodne zajednice.

ׅ“Dalje se to samo multiplicira, jer on osjeti da je zaštićen, da mu niko ništa ne može, da ga štiti dio nakaradne prljave politike”, kaže Helez.

Branislav Borenović kaže da ga više ništa ne može šokirati u pravosuđu.

Nepovjerenje, nepotizam, trgovina uticajem, nerad, selektivni pristup, nepravda, stvarni su odraz stanja”, kaže Borenović.

Loša slika o pravosuđu

Vladavina prava je u srži proširenja Evropske unije (EU) te je stoga neophodno vratiti povjerenje građana Bosne i Hercegovine u pravosuđe i prihvatiti važnost njegovog integriteta, zaustaviti opstrukcije i ojačati brobu protiv korupcije, rečeno je tokom javne debate “Pravo na pravdu” u organizaciji Generalne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH održane u utorak, 24. novembra.
Tokom javne debate predstavljeni su rezultati ispitivanja javnog mnijenja, koje je većinom imalo lošu sliku o pravosuđu.

Tegeltija je nedavno također naišao na kritike stručne javnosti, kada je na web stranici Udruženja “BH novinari” objavio tekst u kojem objašnjava “zašto novinar nema pravo da objavi nezakonito sačinjen snimak”, i izazvao brojne oštre reakcije novinara, pravnih stručnjaka, akademske javnosti, ali i organizacija koje prate rad pravosuđa.

Tegeltija je, kao i u slučaju novog snimka, tada tvrdio kako jedino sud može odobriti tajno audio i vizualno snimanje, te da se “dokazi pribavljeni suprotno ovim pravilima ne mogu koristiti kao dokaz u krivičnom, niti bilo kojem drugom postupku”, što su sagovornici BIRN-a BiH ocijenili kao površnu analizu i gušenje slobode medija, ali i pokušaj totalitarnog vladanja javnim prostorom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG