Linkovi

23. godišnjica genocida u Srebrenici: Pronaći masovne grobnice i kazniti sve zločince


Potočari, 11. juli 2018.

Danas, 11. jula, obilježava se 23. godišnjica genocida u Srebrenici.

Posmrtni ostaci 35 žrtava genocida u Srebrenici su ukopani u Memorijalni centar Potočari nakon klanjanja dženaze.

Hiljade ljudi danas su prisustvovali u Potočarima na obilježavanju 23. godišnjice genocida u Srebrenici.

Dženazu je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Potočari, 11. juli 2018.
Potočari, 11. juli 2018.

Vesid Ibrić je najmlađa žrtva. U vrijeme ubistva je imao 16 godina.

„Iako nije svo tijelo, bit će njegov mezar gdje možemo da idemo da učimo”, rekla je ranije Vesidova snaha Sadiha Mehmedović.

Ukopan je i bračni par Nijazija i Remzija Dudić, koja se nalazila u šest mjesecu trudnoće kada je ubijena.

„Oni su se popeli na jedno brdo i tu smo se zadnji put vidjeli. Otišli su oni svojim putem, ja sam svojim”, kaže Omer Dudić, brat Nijazijin.

U Potočarima ukopano ukupno 6.610 žrtava genocida. Traga se za više od 1.000 ubijenih.

Potočari, 11. juli 2018.
Potočari, 11. juli 2018.

Prije klanjanja dženaze i ukopa, u Memorijalnom centru Potočari održana je komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici.

Nermin Alivuković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, kaže: „Mi očekujemo da se otkriju lokacije masovnih grobnica, da se uhapse preostali ratni zločinci i time sa naših pleća skine dio tereta prošlosti.”

​Poruka Srebreničana, kako kaže, jeste da nikada neće prestati tragati za nevino ubijenim i da nikada neće prestati sa borbom da se kazne počinioci genocida.

Alivuković je u obraćanju rekao da su Srebreničani spremni na suživot iako je počinjen genocid.

„Očekujemo od svih bosanskohercegovačkih zvaničnika, prvenstveno onih na državnom nivou koji mogu, a i zbog svih nevinih srebreničkih žrtava, imaju moralnu obavezu da to učine, da utiču da se područje na kojem počinjen genocid tretira na specifičan način”, kaže Alivuković.

Komesarka za Vijeća Evrope ljudska prava Dunja Mijatović u govoru je navela da „naše riječi moraju biti glasne i snažne, snažnije od onih koji negiraju genocid”.

„Danas više nego ikad”, kazala je Mijatović.

Nedovoljna saradnja Bosne i Hercegovine i Srbije, neadekvatni ljudski i finansijski resursi, kako je Mijatović, su prepreke koje onemogućavaju rodbini da saznaju gdje su im članovi porodica.

Potočari, 10. juli 2018.
Potočari, 10. juli 2018.

„Porodice žrtava još uvijek pate što ne znaju istinu. Majke umiru a da nisu bile u mogućnosti da posmrtne ostatke svoje djece isprate na počinak. I sve se ovo dešava u 21. vijeku u Evropi koju zovemo demokratska Evropa”, kaže Mijatović.

Pozvala je funkcionere u Bosni i Hercegovini i Srbiji da pokažu više saosjećanja prema žrtvama i preživjelima i da traženje nestalih odrede kao svoj prioritet.

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je podsjetio na ulogu Tribunala u Hagu koji je glavne kreatore genocida osudio na doživotni zatvor i dugogodišnje kazne i zatvora.

„Za sve godine savjest zločinaca se nikad nije probudila. I 23 godine nakon genocida tragamo za oko još hiljadu tijela žrtava. Oni, koji znaju lokacije masovnih grobnica, šute”, rekao je Izetbegović, te ih pozvao na da otkriju lokacije.

Ideologija mržnje koja je bila pokretač za počinjenje genocida i dalje je prisutna, kaže Izetbegović, dodavši da zagovornici takve ideologije danas upravljaju političkim tokovima i odbijaju priznati genocid.

„Ne samo da nastavljaju sa negiranjem genocida nego ga i glorfikuju. Osuđene ratne zločince promovišu u heroje, po njima nazivaju studentske domove, dodjeljuju im nagrade i priznanja”, kaže bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Više od osam hiljada Srebreničana je ubijeno u julu 1995. godine.

Planska pogubljenja su izvršena na više lokacija u Zvorniku, Bratuncu, Srebrenici i okolini.

Genocid u Srebrenici je najveći zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG