Sa ovom analizom, navodi se u saopštenju, složila se većina učesnika konferencije predstavnika Evropske Unije u BiH, koja je održana u Sarajevu.
Izdvojeno je 10 pitanja na koja bi, kako je navedeno, trebalo da budu koncentrirani napori novih vlasti:
1. Stvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade i potreba zaustavljanja odliva mozgova iz BiH: Vodeća aktivnost u ovom pravcu mogla bi uključiti smanjenje poreskog opterećenja radnika, što bi takođe doprinijelo borbi protiv sive ekonomije. Treba aktivno raditi na politikama tržišta rada i direktnije uvezati obrazovni sistem sa potrebama poslodavaca.
2. Vladavina prava i dobro upravljanje ključni su za svaki ekonomski prosperitet i biće od suštinske važnosti za postizanje daljeg napretka na putu EU integracija: Protiv široko rasprostranjene korupcije moguće je boriti se samo uz snažnije povjerenje u vladavinu prava, a novi sazivi vlada se trebaju podstaći da rade na preporukama koje proističu iz ekspertnih misija (peer reviews) i pododbora u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
3. Bolja učinkovitost javnog sektora, uključujući veću upotrebu digitalizacije u borbi protiv korupcije: Reforma javne uprave treba imati za cilj povećanu učinkovitost i profesionalizam, stvaranje izjednačenih uslova za privatni sektor i borbu protiv korupcije, uključujući veći stepen transparentnosti u javnim nabavkama. Kantoni i opštine trebaju biti sastavni dio ovih napora.
4. Restrukturiranje i depolitizacija preduzeća u državnom vlasništvu: Potrebno je spriječiti politički uticaj na korištenje javnih resursa i stati u kraj političkom nepotizmu. Diskusija je ukazala na postojanje širokog suglasja o potrebi odvajanja preduzeća u državnom vlasništvu od kontrole političkih stranaka i interesa.
5. Unaprjeđenja poslovnog i zakonodavnog okruženja: Vlasti na svim nivoima će morati nastaviti sa aktivnostima na uspostavljanju i unaprjeđenju registracije kompanija na jednom mjestu (one-stop shop), kao i rješavanju pitanja glomaznog i neusklađenog regulatornog okruženja, na primjer po pitanju izdavanja građevinskih i drugih dozvola. Entitetske vlasti trebat će u najvećoj mogućoj mjeri uskladiti poslovno zakonodavstvo i započeti sa smanjenjem parafiskalih nameta.
6. Osnaživanje jedinica lokalne samouprave: Nedavna Inicijativa za lokalne vlasti ukazala je na podršku i potrebu značajnih reformi operativnim sistemima u kantonima i opštinama. Postoji široko suglasje o potrebi poboljšane koordinacije i saradnje između različitih i unutar istih nivoa vlasti. U toku ovog procesa, sistem finansiranja lokalnih zajednica moraće se ponovo razmotriti.
7. Reforma zdravstva i dostupnost: Uprkos značajnim finansijskim resursima usmjerenim na sistem zdravstvene zaštite, neprihvatljiv broj građana i dalje je bez odgovarajućeg zdravstvenog osiguranja. Potrebno je značajno unaprijediti održivost, kvalitetu i izjednačavanje zdravstvenih usluga. Značajne uštede mogu se ostvariti kroz zajedničke nabavke lijekova i uspostavljanje planova zdravstvene mreže.
8. Infrastrukturni razvoj i konkurentnost: Nove vlasti trebaju planirati postepeno povećanje kapitalne potrošnje i iskoristiti već dostupne finansijske resurse iz javnog i privatnog sektora. Posebnu pažnju treba posvetiti poboljšanju prometne i energetske infrastrukture kao i regionalnom povezivanju.
9. Ruralni i lokalni ekonomski razvoj: 60 posto stanovnika BiH još uvijek živi u ruralnim područjima, a lokalni resursi su pripravni za razvoj putem investicija u poljoprivredu, turizam i poboljšanu povezanost. Uopšteno govoreći, postoji potreba da se popravi ekonomska neujednačenost između urbanih i ruralnih sredina.
10. Jačanje socioekonomskog planiranja i koordinacije: Informisanje i planiranje su ključni za demokratski nadzor i postoji potreba za bližom koordinacijom i usklađivanjem ekonomskih politika u kontekstu priprema Programa ekonomskih reformi i njegovog predstavljanja Evropskoj uniji. Postoji potreba za unaprjeđenjem pouzdanosti i blagovremenosti statističkih podataka, pogotovo kada je riječ o javnim finansijama, državnim računima i tržištu rada.
Diskusiji su prisustvovali predstavnici vodećih političkih stranaka, poslodavaca, sindikata i civilnog društva, te ekonomski stručnjaci. Svoj doprinos su dali i predstavnici MMF-a, Svjetske banke, IFC-a, EBRD-a i Evropske unije, navodi se u sopštenju poslatom medijima.
