Sarajevska žičara uništena u ratu, danas je obnovljena i u petak, 6. aprila, na Dan grada Sarajeva ponovo će povezati grad sa Trebevićem, popularnim izletištem za građane Sarajeva. Jedni će obnoviti uspomene, a drugi po prvi put se provozati Trebevićkom žičarom izgrađenom 1959. godine.
Istovremeno stiže i upozorenje. Trebević nije u potpunosti očišćen od mina posijanih u ratu. Centar za uklanjanje mina upozorava da se poštuju znakovi koji upozoravaju na mine i ne ulaze u minska polja.
Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite koja je danas u Sarajevu obilježila Međunarodni dan svjesnoti opasnosti od mina, kaže da se mnogo posla uradilo na Trebeviću.
„Pogotovo ovaj dio oko žičare. Tu trenutno nemamo registrovanih minskih polja. Očišćen je taj dio. Svakako, upozorenje svim onim koji misle da bi trebali negdje ući da gdje vide minske znakove tamo ne idu”, kaže on.
Solak napominje da vrlo često dolazi i do obaranja i uklanjanja znakova iz različitih razloga. „Da li usljed vjetra, kiše, snijega, da li neka životinja. A nekada i neodgovorni pojedinci vrlo često uklanjaju zbog raznoraznih razloga. Nalazili smo da je neko pravio kafu na tom znaku. Nadam se da će ljudi postati svjesni da je to upozorenje na opasnost.”
Trebević je samo jedan dio zemlje koji nije očišćen od mina. Podaci Centra za uklanjanje mina kažu da se na oko dva posto teritorije Bosne i Hercegovine nalazi još 75.000 – 80.000 mina.
„Mislim da nije dovoljno urađeno. Dvadeset pet godina je prošlo od i mi imamo i dalje veliku površinu pod minama. Mislim da smo se svi morali više angažirati”, kaže Solak.
Pojašnjava da je prvobitnim strateškim planovima bilo predviđeno da se BiH očisti od mina do 2019. godine, ali je sada u pripremi nova strategija koja je taj vremenki okvir produžava na 2025. godinu.
Revizorski izvještaj iz 2016. godine pokazuje nebrigu vlasti prema čišćenju države od mina. Kritike su upućene Vijeću ministara i Centru za uklanjanje mina. Zaključuju da proces deminiranja nije unaprijeđen deceniju i po. Analizirajući novčana sredstva za uklanjanje mina, revizori kažu da to uglavnom zavisi od donatora.
Prema riječima Solaka, do unazad nekoliko godina državni nivo vlasti nije izdvajao sredstva za deminiranje, a u posljednjih nekoliko godina taj iznos je, kako kaže, simboličan.
„I to je ono što je objektivno manjak svega ovoga”, smatra on.
Dok vlasti zanemaruju mine koje odnose živote, u Federalnoj upravi civilne zaštite kažu da je BiH u rangu sa zemljama koje su najviše zagađene minama, a deminerski timovi svakodnevno čiste zemlju od mina i drugih eksplozivnih sredstava.
Danas građani Sarajeva ispred Sarajevo City Centra imaju priliku da se upoznaju o poslu deminera. Na platou ispred tržnog centra postavljena simulirana minski sumnjiva površina, a demineri su pokazivali svoj rad.
