CIN je istražio da bi predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović mogao odgovarati zbog sukoba interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), političko nevladino udruženje kojim rukovodi, primalo budžetski novac.
U TI BiH su stava da je iluzorno očekivati Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, tijela kojeg sačinjavaju parlamentarci ili stranačke kolege osoba za koje se sumnja da su u sukobu interesa, da nepristrasno donose odluke.
Kvorum u slučaju Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izostao je i zbog što se na jednoj sjednici nisu pojavili članovi komisije Borjana Krišto i Bariša Čolak, inače funkcioneri HDZ-a.
Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH predviđa da izabrani zvaničnici ne smiju obavljati dužnosti ovlaštenih lica u udruženjima i fondacijama koja se finansiraju iz javnih budžeta u iznosu većem od 10.000 KM, navodi TI BiH.
Dokumenti CIN-a pokazuju da je za organizovanje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) prošle godine HNS dobio ukupno 16.750 KM iz tri kantonalna budžeta.
„TI BiH smatra da slučaj Čovića i HNS-a samo pokazuje da je neophodno čim prije donijeti novi Zakon o sukobu interesa kojim bi se predvidjelo da o sukobu interesa odlučuje nezavisno tijelo koje bi sačinjavali stručnjaci birani putem javnog konkursa”, saopćeno je iz ove organizacije.
TI BiH podsjeća da je u parlamentarnoj proceduri i novi Zakon o sukobu interesa kojim se „proširuje i krug lica na koje bi se odnosio čime bi se predvidio i veći broj situacija koje bi mogle predstavljati sukob interesa”.
„TI BiH poziva parlamentarce da čim prije usvoje novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa”, zaključuju u toj nevladinoj organizaciji.
Facebook Forum