Sa dvojicom sunarodnjaka, 22-godišnji student, našao se u Sarajevu gdje nekoliko dana odmaraju i prave planove za nastavak putovanja njihovog života.
Sva trojica su iz Sirije, a porodice su im već godinama raseljene u Saudijskoj Arabiji, Sudanu i Jordanu. Spojilo ih je putovanje koje traje već više od tri mjeseca.
"Iz Irana su nas krijumčari prebacili u Tursku. Naplatili su 650 dolara", prisjeća se Diab početka puta. Nakon toga iz Turske u Grčku samostalno, bez krijumčara. ''Iz Grčke u Albaniju nas je prebacio ured UN-a u Tirani na čemu smo in posebno zahvalni", sjeća se mladić.
Granicu između Albanije i Crne Gore prešli su nakon cijelodnevnog pješačenja brdima, a do BH granice u blizini Bileće stižu taksijem iz Nikšića.
U Bileći im je čovjek sa autobuske stanice naplatio 200 Eura da ih preveze do Mostara odakle su u Sarajevo stigli autobusom.
"Danas su nas izbacili iz hostela, jer je papir od policije istekao", piše mi Diab. Pa šta planirate? - Primorani smo za 40 Eura po danu iznajmiti stan, odgovara.
Planiraju da u narednim danima nastave prema Hrvatskoj. Jedan bezuspješan pokušaj prelaska granice kod Bihaća imali su prije nekoliko dana.
Diabov cilj je studij mehanotronike u Holandiji. Kaže da se bavi programiranjem i da nema vremena za gubljenje. Želi da studira.
Njegov saputnik, najstariji u grupi, 32-godišnjak, pokazuje fotografiju djece uz riječi da je spreman da učini sve da bi im obezbijedio novi život.
Treći član grupe je 19-godišnjak čiji cilj je Njemačka.
Nemaju namjeru u BiH zatražiti azil. U tom slučaju, kažu, morali bi predati sirijske pasoše od kojih se ne žele odvojiti.
Povećan broj izbjeglica i migranata donosi i povećan broj zahtjeva za azil u BiH. Centar za azilante u blizini Trnova je napola popunjen, kaže Neven Crvenković iz UNHCR-a.
"Ono što nam je važnije od brojki jeste princip primjene Zakona o azilu. Da se ljudima dozvoli da uđu na teritorij BiH i da traže azil. Da se nakon toga individualno procijeni da li se radi o ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita i u skladu sa tim riješe njihovi zahtjevi", kaže on.
UNHCR svih ovih mjeseci pomaže i sistemu ali i civilnom sektoru kako bi se ojačali kapaciteti za ovakve krize, navodi Crvenković. Posebno napominje i vidljivu solidarnost među građanima koji se samoorganiziraju da pomognu putnicima.
Prema zadnjim podacima, 2018. će biti rekordna prema broju izbjeglica i migranata koji se kreću na balkanskoj ruti. Broj slučajeva za prva dva mjeseca ove godine stigao je cjelogodišnji podatak za prošlu godinu.
Velika većina pristiglih balkanskom rutom ne odluči ostati u BiH već traži način za prelazak hrvatske granice.
Vlasti BiH ranije su najavile da će u slučaju izbijanja veće humanitarne krize tražiti pomoć EU.
Sirijac Diab misli da će se u proljeće, kada hladnoće prođu, rutom kretati mnogo veći broj očajnih ljudi.
"Mi ne tražimo novac, ne tražimo pomoć, samo želimo da prođemo dalje", zaključuje Diab.
Facebook Forum