Linkovi

Aktuelno

Porodica uništena ekstremizmom – Maoča, terorizam i Sirija

Život Dine Pečenkovića, koji ima skoro 30 godina, ispunjen je bio borbom, prihvatanjem, ali i napuštanjem ekstremizma.

Dino Pečenković se zbog želje oca preselio u Maoču, centar selefijske zajednice u BiH, odakle je Mevlida Jašarevića prevezao do Sarajeva, na dan kada je počinjen teroristički akt. Ipak, otpor koji je pružio ekstremizmu spriječio je da završi na sirijskom ratištu, gdje su otišli njegovi otac, majka i dva brata.

Piše: Denis Džidić, BIRN BiH

Djetinjstvo i prve ljubavi Dino doživljava u svom gradu, Bihaću. Porodica s kojom je živio ne praktikuje vjeru sve do ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini 90-ih godina. Prvo se Dinin otac okreće vjeri i upoznaje “neke momke, vehabije”, s kojima se počinje družiti i učiti arapski jezik.

Uskoro i ostali članovi porodice Pečenković prihvataju vjeru i sele se u Maoču. Navikavajući se na zatvorenu sredinu, koja ima svoje propise, Dino stalno zapitkuje zašto je nešto tako, a istodobno i prihvata pravila.

Na zamolbu oca, Dino vozi Jašarevića do Brčkog, ali u međuvremenu se dogovore da ga zajedno s još nekim prijateljem odveze u Sarajevo. Kada se Dino i prijatelj vraćaju u Maoču, na televiziji vide kako Jašarević puca na američku ambasadu u Sarajevu 28. oktobra 2011., kada je počinio teroristički akt.

Dino provodi tri mjeseca u pritvoru i sarađuje sa istražnim organima. Nije bio optužen i napušta pritvorske prostorije, ali ne želi da se vrati u Maoču. Odlazi u rodnu kuću u Bihać, gdje i danas živi s novom suprugom, koja je iz Srbije. Njegova porodica u međuvremenu je otišla na sirijsko ratište. Otac i tada 18-godišnji brat su poginuli.

“Nisam se čuo s majkom i bratom ima par mjeseci. Ne znam jesu li živi i šta je s njima. Znam da je u Siriji, kao svaki rat, gore od pakla. Ovo što se sada radi od vojnika te Islamske države, to je meni fer, ali djeca… Ne smijem ni razmišljati, jer znam da su mi tamo buraz i majka”, kaže Dino u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Život Dine, koji ima skoro 30 godina, ispunjen je bio borbom, prihvatanjem, ali i napuštanjem ekstremizma. Kako je kazao, izvukao se jer je bio uporan u svemu, a da je odustao, “bio bi mrtav”.

“U mojoj familiji vjera se nije praktikovala do rata. Poslije rata, mene je stari poslao u mekteb, i nakon nekoliko godina buraz se rodio pa je stari počeo češće ići u džamiju. U tom nekom periodu do 2000. godine upoznao je te neke momke, vehabije, i s njima se krenuo družiti i učiti arapski, i našao se u tom malo radikalnijem smjeru”, pojašnjava Dino.

Dinin otac je tada radio kao zatvorski čuvar. Prvo je zatražio od supruge da stavi nikab, a ubrzo napušta i posao jer ne može da klanja pet puta dnevno. Odlučio je da se odsele u Maoču, ali se tada 19-godišnjem Dini ne sviđa ta ideja. Zabavljao se s djevojkom koja je Hrvatica iako ga njegovi nisu podržavali.

Dino odlazi od kuće, živi u šatoru i radi u nekoj autopraonici, a istodobno se tajno viđa s djevojkom. Nedugo zatim, s djevojkom odlazi u Republiku Hrvatsku.

“Bili smo tamo 20 dana, i njen stari nas nađe. On je bio policajac, i pokupi nas i vrati u Bihać. Ona je od šoka prerezala vene i završila na psihijatriji. I ja ono šok, šta ću. To dok je bilo, bili smo zajedno i onda smo raskinuli, i nakon toga sam ja psihički ‘otišao’ i vratim se kući. Prepustim se starom, kako on hoće, i krenem u taj mesdžid”, kaže Dino.

Krajem 2008., sa ocem, majkom, desetogodišnjim bratom Harunom i sedmogodišnjim bratom Osama Ahmedom, Dino se seli u Maoču. Živio je u tom mjestu pune tri godine.

On opisuje Maoču kao “zatvorenu sredinu”, selo usred šume, gdje ljudi žive od svog rada.

“Što se tiče vjerskog života, zatvoreno je skroz prema strancima, nepovjerljivi su bili prema bilo kome. Pridržavaju se šerijata svi… Žene sve pokrivene, djeca sva uče arapski”, prisjeća se Dino.

Dinina porodica se brzo snašla u Maoči, gdje je tada vjerski lider bio Nusret Imamović. Pridržavali su se strogih selefijskih pravila, ali Dino nije mogao lako da se uklopi.

“Mene su uvijek s rezervom gledali, nisu me shvatili ozbiljno jer sam uvijek zapitkivao, takav sam čovjek, ne mogu slijepo slijediti… Kod njih nema toga ‘što je to tako’, tako je rečeno i to je to”, pojašnjava Dino.

Prevoženje teroriste

Godinu dana nakon dolaska u Maoču, Dino se oženio. Kako kaže, doveo je suprugu muslimanku iz Zagreba i skupa su živjeli oko godinu dana. Međutim, s obzirom da je ona prije toga bila udata, Imamović ga je natjerao da se rastavi. Frustriran ovom odlukom, Dino je cijelo ljeto proveo radeći u Sarajevu. Po povratku, u Maoči je radio kao vodoinstalater.

“Kada sam se vratio, neki frajer me optužio da sam ja njemu ušao u kuću bez dozvole, a desila se stvar da sam ja majstor i on je mene uveo u kuću da mi pokaže šta treba raditi u kuhinji, i kasnije je on slagao i ovi mene ošišaju za kaznu… Ja sam imao kosu dugu, i oni mene ošišaju… Tada sam htio da odem i stari me molio i kumio da ostanem”, priča Dino.

Nekoliko mjeseci kasnije, Dinin život se u potpunosti promijenio. Uhapšen je zbog pomaganja teroristi. Mevlida Jašarevića je upoznao u Maoči, kao “sitnog kriminalca” koji je u zatvoru u Austriji upoznao islam i okrenuo se selefizmu.

“Mevlid je pitao mog starog da mu pozajmi kola ili da ga neko odveze u Brčko. Stari nije mogao i pitao je mene mogu li ja. Ja sam rekao da mogu i ujutru je on došao, i još jedan frajer s nama, i mi smo krenuli”, kaže Dino.

Na putu u Brčko, pojašnjava Dino, Mevlid ga je pitao da ga odveze u Sarajevo.

“Ponašao se normalno čitavo vrijeme. Lik je fenomen, ponašao se skroz smireno, prespavao je veći dio puta… Kada smo ga ostavili, on je ostao na Stupu, i tek kad smo u Kladnju svratili na kafu, vidjeli smo na TV-u da ovaj puca po Ambasadi, šokirali se tu skroz”, prisjeća se Dino.

Po povratku u Maoču, kaže Dino, otac i Imamović su ga napali, te je zamalo pretučen. Narednog dana u selo su došli policajci i Dino je sljedeća tri mjeseca proveo u pritvoru. Sarađivao je s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvom BiH, i protiv njega nikada nije podignuta optužnica. Po izlasku, međutim, nije želio nazad u Maoču.

“Došli su moji odmah kad sam izišao iz pritvora, da me vrate u Maoču. Rekli su da su razočarani sa mnom, ali sam ja rekao ‘neću, jer želim da ostanem ovdje’… Tu noć, majka je napravila u jednoj sobi krevet braći i meni, a stari nije dao da oni spavaju sa mnom i rekao: ‘Neće oni meni spavati s tim ćafirom u sobi.’ Nismo nikada više progovorili nas dvojica”, prisjeća se Dino.

Nakon ove svađe, Dino se nije čuo s porodicom neko vrijeme. Majka ga je nazvala 2013. godine i kazala da mu je otac otišao u Austriju da radi, i zamolila ga da “izvadi braći papire za pasoše”, da napuste Maoču i odu kod oca. Ipak, to je bila neistina.

“Dugo se nismo čuli, i onda zvoni meni telefon, broj strani, mati zove… Kaže, ‘svi smo dobro, sve super’… Ja broj ukucam na kompjuter, pozivni iz Turske. Mene uhvatila glavobolja, shvatim da su otišli dolje u Siriju… Osjećao sam se grozno. Da sam znao da to spremaju, ne bih im ja nikada izvadio papire, spriječio bih nekako, prijavio bih nekome, ne znam šta bih uradio, ali nećeš ići u rat…”, priča Dino.

S porodicom se čuo mjesečno i oni su mu govorili da je sve super. “Nekako skontaš da nije to jednostavno – stari i buraz Harun, sa 15 godina mali na ratište ide… Često smo se svađali, ja sam njih zvao da dođu ovamo, oni mene da dođem tamo”, kaže Dino odmahujući glavom.

Prošle godine, Dininog brata Haruna, tada osamnaestogodišnjaka, ubile su kurdske snage, a kasnije mu je i otac stradao u borbama.

“Poginuo je ljetos, u ramazanu valjda… Bila je akcija i Kurdi ih pritisli i kako su bježali motorima, ovaj s protivavionskim topom pobio njih trojicu ili četvoricu… Onda mi je javio mlađi buraz prije par mjeseci da je stari poginuo i ja sam njima govorio da se vrate sada… Neće da čuju, neće da se vrate, neće ništa”, kaže Dino.

Dino za sudbinu svoje porodice krivi oca i majku, ali smatra da je država kriva što nije spriječila odlazak cijelih porodica na ratišta. Kaže da nikada nije imao bilo kakvu pomoć od institucija da nađe posao ili da mu se pruži bilo kakva psihološka pomoć kako bi se borio s ekstremizmom koji je uništio njegovu porodicu.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Svjedočenje savjetnice Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pucnjava u Kaliforniji, ima mrtvih i ranjenih

Policija u Kaliforniji (ilustrativna fotografija)

Policija grada Fresno u Kaliforniji istražuje masovnu pucnjavu na zabavi na kojoj je gledana utakmica, a u kojoj je najmanje devet ljudi ustrijeljeno.

Nekoliko je mrtvih, a ostali su u kritičnom stanju, naveo je portparol policije.

CNN jutros javlja da je najmanje deset ljudi je ranjeno, a četiri osobe su preminule nakon pucnjave.

Pucnjava se dogodila oko 18 sati po lokalnom vremenu na jugoistočnoj strani grada Fresnoa.

Nepoznati počinitelji ušuljali su se u dvorište kuće gdje su se ljudi okupili kako bi gledali nogometnu utakmicu i počeli pucati, rekao je policijski službenik Bill Dooley, a prenosi AP.

Napadač je u bjekstvu, a policija ispituje susjedstvo i pregleda sigurnosne kamere, prenio je Reuters.

Policija nije objavila broj mrtvih na konferenciji kasno u nedjelju, ali je saopštila da ima više mrtvih među devet koliko je ustrijeljeno u ovom mjestu, oko 300 kilometara sjeverno od Los Angelesa.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG