Globalna ekonomska stabilnost je veoma važna za predsjednika Svjetske banke, Jim Yong Kima. Govoreći o slabom globalnom rastu, o padanju cijene nafte, i navali izbjeglica u Evropi - Kim naglašava da je zahtjev za pomoć od Svjetske banke veći nego ikad.
"Predviđamo da će zemlje sa srednjim prihodom primiti 25 milijardi dolara zajma od banke, a to je 10 milijardi više od planiranog", rekao je Kim.
Krediti Svjetske banke po novoj projekciji će dostići 150 milijardi dolara - što je najveći iznos u četvorogodišnjem, ne-kriznom periodu u istoriji banke.
Sama rekonstrukcija Sirije bi mogla premašiti 180 milijardi dolara, kaže Kim. Još je veći problem da će zemlje-članice, proizvođači nafte imati poteškoća u izvršavanju svojih globalnih obaveza, jer je cijena barela nafte mnogo ispod fiskalnog praga što je u nekim zemljama između 80 do 90 dolara. Ekonomisti predviđaju da se sadašnje cijene neće mijenjati u dogledno vrijeme.
"Ne vjerujem da se će cijene ponovo spustiti ispod 30 dolara kao na kraju prošle godine, ali se za sada neće ni povećati mnogo iznad 40 dolara", kaže Ken Simonson, Nacionalno udruženje za poslovnu ekonomiju.
Ovim brigama Svjetske banke doprinose i nova otkrivanja o masovnom izbegavanju plaćanja poreza koje je objelodanio Međunarodni konzorcij novinara-istraživača. Banka aktivno radi sa vladama na povratku državne imovine izgubljene u tajnim offshore računima.
"Za sve one koji se bave ovakvom aktivnošću moja je poruka sledeća: transparentnost je tu da ostane. Svijet će svakim danom postati sve transparentniji. Zato moja poruka za njih glasi: budite jako oprezni", upozorava Jim Yong Kim, predsjednik Svjetske banke.
Jim Yong Kim je svoje primjedbe iznio povodom predstojećih skupova u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu.
Na sastancima Svjetske banke i MMF u Washingtonu biće vjerovatno riječi i o drugim temama kao što su moguće istupanje Britanaca iz Eurozone, i porast anti-imigrantske retorike u razvijenim zemljama.
