Linkovi

Balkan: Područje prijetnje islamske radikalizacije i utjecaja Rusije


Politička nestabilnost, trajne etničke napetosti i ekonomska krhkost čine zemlje ove regije posebno ranjivima, kažu analitičari.

Brojno muslimansko stanovništvo, a s druge strane povijesna i vjerska povezanost s Rusijom, čini zemlje zapadnog Balkana podložnima i ruskom utjecaju i prijetnji radikalnih islamista. Bivši američki ambasador Frank Wisner, koji je služio i kao posebni izaslanik pri pregovorima Kosova i Srbije o konačnom statusu Kosova, kaže da, čak i ako balkanska regija nije primarno područje sukoba, ona je njime pogođena:

''Mislim da je jako važno da zemlje Balkana budu zaštićene od rivalstva glavnih sila, ali i da problemi na Bliskom istoku ne zaraze Balkan. Ovo drugo trebao bi biti zadatak obavještajnih službi Zapadne Europe i Sjedinjenih država te onih na Balkanu, da osiguraju da se pomno prate subverzivni elementi koji se kreću prema i od putničkih ruta u Levantu i Bliskom istoku.''

Zemlje poput Albanije, Bosne i Kosova donijele su zakone kojima odvraćaju svoje građane da postanu strani borci te izvršili nekoliko uhićenja među radikalnim fakcijama. Međutim, Ian Brzezinski, bivši američki dužnosnik Ministarstva obrane, a sada dužnosnik pri Atlanskom vijeću, kaže da će zustavljanje subverzija biti trajan, dugoročan napor:

''Ti će napori s vremenom postati samo urgentiji i zahtjevniji,'' potvrdio je.

Otkad je sirijski sukob započeo 2011. godine, američki obavještajni dužnosnici kažu da se u tu regiju otišlo boriti više od 20 tisuća stranih boraca - najmanje tri tisuće 400 njih sa Zapada. Barem tisuću ih je stiglo s Balkana, prema službenim brojkama iz regije.

Regija Balkana također igra ulogu u tekućim napetostima između Zapada i Rusije - kako je američki državni tajnik John Kerry nedavno istaknuo pred jednim odborom američkog Senata:

''Bilo da se radi o Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji ili sličnim mjestima, svi su oni na liniji vatre.''

Rusija pokušava iskoristiti tradicionalne veze sa Srbijom kako bi održala svoj utjecaj, te aktivno namjerava proširiti svoju prisutnost na Balkanu.

Srbija, na primjer, energetski ovisi o Rusiji jer joj 82 posto plina dolazi iz te zemlje. A Kremlj planira plinovod koji bi prolazio kroz Tursku, Grčku, Makedoniju i Srbiju.

''Rusija danas ima velike koristi iz vremena Sovjetskog saveza, kad je stvorena jedna vrst infrastrukturne ovisnosti unutar regije o onome što je danas ruska ekonomija,'' dodaje Ian Brzezinski.

Kako bi se suprotstavila ovom utjecaju, Frank Wisner kaže da bi se Europa trebala nastaviti kretati prema pripajanju balkanskih zemalja Europskoj uniji, uključujući Srbiju i Kosovo, te da Grčka i Makedonija moraju riješiti njihova dugoročna razilaženja:

''Rješavanjem tih pitanja, neće postojati negativna osnova na kojoj će Rusija moći igrati svoje karte, te će biti lakše održavati harmoniju koja nam je svima i inače potrebna na Balkanu.''

Na Balkanu, ističu analitičari, Kremlj iskorištava slabe institucije, sveprožimajuću korupciju i manjak ekonomskih prilika. Analitičari tvrde da odgovor leži u većoj pomoći sa Zapada te u ubrzanoj integraciji u Europsku uniju.

I Wisner i Brzezinski se slažu da je integracija dvosmjerna ulica, i da balkanske zemlje moraju pomoći ubrzanju procesa agresivnijim reformama i postizanjem standarda koji će im dozvoliti da postanu punopravne članice euro-atlanske zajednice.

Balkan: Područje prijetnje islamske radikalizacije i ruskog utjecaja
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:38 0:00

XS
SM
MD
LG