Ono što posjetitelji jednog prirodoslovnog muzeja mogu vidjeti možda je udaljeno od sadašnjosti, ali Don Johanson, čovjek koji je otkrio slavni kostur Lucy, kaže da ove stare kosti nose duboku poruku kroz vijekove.
''Postoji jedno zajedničko porijeklo naše vrste. Bez obzira na oblik naših očiju, boju kože, izgled kose ili kulturu u kojoj živimo, svi mi nosimo iste gene. Ujedinjeni smo kroz zajedničku prošlost, i ujedinjeni smo kroz ovaj zajednički početak.''
Ta ideja je još važnija s obzirom da smo svi došli iz Afrike, što nije još bilo jasno prije samo 40 godina.
''Tijekom većine 20.-og stoljeća, postojalo je vrlo eurocentrično vjerovanje da smo se svi razvili u Europi i da je tu korijen čovječanstva, ali sada postoji skoro kompletan konsenzus među znanstvenicima koji proučavaju porijeklo vrsta da je to bila Afrika, baš kao što je Darwin bio predvidio još
Kostur Lucy otkriven je 1974. godine u Etiopiji.
Tri milijuna i 200 tisuća godina star, bio je to tada najstariji ikad pronađeni čovječji predak.
Međutim, osim poruke o zajedničkom porijeklu, Lucy nas je uvela i u jednu širu obitelj primata. Don Johanson pojašnjava:
''...Iako je Lucy pronađena prije toliko mnogo godina, ona je još uvijek vrlo bitna za razumijevanje naših najranijih početaka kao vrste i zauzima važno mjesto na rodoslovnom stablu, kao most između naših majmunolikih i čovjekolikih predaka.''
Don Johanson kaže da je Lucy bila tek nešto viša od jednog metra, s licem nalik majmunu i s malim mozgom. Imala je duge ruke i kratke noge. Ali imala je i jednu važnu ljudsku karakteristiku: sposobnost da hoda uspravno.
U Lucy možete vidjeti tračke čovječnosti. Znanstvenici su nedavno otkrili da su Australopitekusi koristili primitivni alat izrađen od kamena. To je nešto što umiju i naši dalji rođaci, majmuni i čimpanze, ali što je još uvijek rijetko u divljini. Da upotrijebimo onu staru uzrečicu: daleko smo dogurali.
