Diplomatski napori u traganju za rješenjem ukrajinske krize intenzivirali su se u nedjelju telefonskim razgovorom između američkog državnog sekretara Johna Kerryja i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
U priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova kaže se da su se dvojica diplomata složili da treba potaknuti ustavne reforme koje bi bile "u općenito prihvatljivom obliku i uzimale u obzir interese svih regija Ukrajine". Nisu otkriveni nikakvi detalji o reformama o kojima se razgovaralo, a zvaničnici u Washingtonu tek trebaju komentirati nedjeljne razgovore.
U međuvremenu, za oblačnog vremena s povremenim pršenjem snijega, birači u regionalnom glavnom gradu Krima izašli su u nedjelju na glasanje u kontroverznom referendumu o secesiji Krima. Referendum, proveden na čitavom području Krima, ponudio je dva izbora: otcjepljenje od Ukrajine i pridruživanje Rusiji ili vraćanje na status prema ustavu iz 1992., koji je Krimu dao široke opcije pridruženju Rusije u nekom kasnijem trenutku.
Protivnici referenduma smatraju ga lažnim s obzirom da ruske i pro-ruske snage drže Krim pod kontrolom, a novi lokalni lideri, koji su došli na vlast prije dva tjedna, kada su naoružani pojedinci zauzeli parlament, već su proglasili nezavisnost. Referendum su, kao nezakonit, osudili i ukrajinska vlada i njeni pristalice, ustvrdivši da se radi o kršenju teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Ali, za mnoge birače, posebno one starije dobi, ideja o povratu pod vlast Moskve - kao u sovjetskim danima - ostvarenje je sna.
Jedna starija žena je bila ophrvana emocijama nakon što je glasala: "Prošle su 22 godine... dođe mi da plačem."
Na jednom drugom biralištu u Simferopolju, član krimskog parlamenta Vladimir Kličnikov priprema se da glasa za pridruženje Rusiji. Kaže da narod ima priliku odrediti svoju budućnost. On to naziva "slavom - slavom demokracije".
I zaista, mnogo je novca bilo potrošeno uoči ovog referenduma da bi ga se predstavilo kao pro-rusku svečanost.
Zabavljači iz ruskih republika našči su se na pozornici na skupu u Simferopolju kako bi birače potakli da izađu na glasanje. Među izvođačima bili su plesači iz Tatarstana, u znak priznanja krimskog tatarskog stanovništva, čiji su lideri najavili bojkot referenduma kao nezanitog.
Krimski biznismen i etnički Tatar Ervin Rustemovič među onima je koji odbacuju ideju o pridruženju Rusiji. On kaže da ljudi ne razumiju da Rusija neće održati svoja obećanja i dodaje: "Svaka razumna osoba shvaća da niko ne mari za nas."
Mnogi ljudi ustvari mare za to što se događa stanovnicima Krima. Ali, onima koji žele da Krim ostane dio Ukrajine, nije preostalo mnogo što bi mogli učiniti.
U međuvremenu, ukrajinski zvaničnici kažu da Rusija sada drži na Krimu 22 hiljade vojnika, kršeći sporazum koji je postavio ograničenje na 12500. Zvaničnici u Kijevu kažu da će pokušati privući 20 hiljada regruta za nove snage nacionalne garde.
Vršilac dužnosti ministra obrane Ihor Tenjuk rekao je u nedjelju novinarima da su ministarstva obrane u Kijevu i Moskvi proglasila primirje do 21. marta i da će tokom tog perioda ruske snage ostaviti na miru ukrajinske vojne objekte, javlja Reuters.
U priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova kaže se da su se dvojica diplomata složili da treba potaknuti ustavne reforme koje bi bile "u općenito prihvatljivom obliku i uzimale u obzir interese svih regija Ukrajine". Nisu otkriveni nikakvi detalji o reformama o kojima se razgovaralo, a zvaničnici u Washingtonu tek trebaju komentirati nedjeljne razgovore.
U međuvremenu, za oblačnog vremena s povremenim pršenjem snijega, birači u regionalnom glavnom gradu Krima izašli su u nedjelju na glasanje u kontroverznom referendumu o secesiji Krima. Referendum, proveden na čitavom području Krima, ponudio je dva izbora: otcjepljenje od Ukrajine i pridruživanje Rusiji ili vraćanje na status prema ustavu iz 1992., koji je Krimu dao široke opcije pridruženju Rusije u nekom kasnijem trenutku.
Protivnici referenduma smatraju ga lažnim s obzirom da ruske i pro-ruske snage drže Krim pod kontrolom, a novi lokalni lideri, koji su došli na vlast prije dva tjedna, kada su naoružani pojedinci zauzeli parlament, već su proglasili nezavisnost. Referendum su, kao nezakonit, osudili i ukrajinska vlada i njeni pristalice, ustvrdivši da se radi o kršenju teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Ali, za mnoge birače, posebno one starije dobi, ideja o povratu pod vlast Moskve - kao u sovjetskim danima - ostvarenje je sna.
Jedna starija žena je bila ophrvana emocijama nakon što je glasala: "Prošle su 22 godine... dođe mi da plačem."
Na jednom drugom biralištu u Simferopolju, član krimskog parlamenta Vladimir Kličnikov priprema se da glasa za pridruženje Rusiji. Kaže da narod ima priliku odrediti svoju budućnost. On to naziva "slavom - slavom demokracije".
I zaista, mnogo je novca bilo potrošeno uoči ovog referenduma da bi ga se predstavilo kao pro-rusku svečanost.
Zabavljači iz ruskih republika našči su se na pozornici na skupu u Simferopolju kako bi birače potakli da izađu na glasanje. Među izvođačima bili su plesači iz Tatarstana, u znak priznanja krimskog tatarskog stanovništva, čiji su lideri najavili bojkot referenduma kao nezanitog.
Krimski biznismen i etnički Tatar Ervin Rustemovič među onima je koji odbacuju ideju o pridruženju Rusiji. On kaže da ljudi ne razumiju da Rusija neće održati svoja obećanja i dodaje: "Svaka razumna osoba shvaća da niko ne mari za nas."
Mnogi ljudi ustvari mare za to što se događa stanovnicima Krima. Ali, onima koji žele da Krim ostane dio Ukrajine, nije preostalo mnogo što bi mogli učiniti.
U međuvremenu, ukrajinski zvaničnici kažu da Rusija sada drži na Krimu 22 hiljade vojnika, kršeći sporazum koji je postavio ograničenje na 12500. Zvaničnici u Kijevu kažu da će pokušati privući 20 hiljada regruta za nove snage nacionalne garde.
Vršilac dužnosti ministra obrane Ihor Tenjuk rekao je u nedjelju novinarima da su ministarstva obrane u Kijevu i Moskvi proglasila primirje do 21. marta i da će tokom tog perioda ruske snage ostaviti na miru ukrajinske vojne objekte, javlja Reuters.