Svi koji se ne izjašnjavaju kao jedna od konstitutivnih kategorija u BiH su diskriminisani. Kategorija građani, i pored ustavne odredbe, i dalje institucionalno nije priznata. Političke elite njeguju podjele jer im etnički podijeljeno društvo više odgovara od građanskog.
Predsjednica Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine Vera Jovanović izjašnjava se kao građanka. Kao i svi koji se izjašnjavaju ovako u Bosni i Hercegovini, i Vera Jovanović bila je suočena sa diskriminacijom. Zvuči nestvarno, ali se i za posao zaštitnika ljudskih prava u BiH potrebno izjasniti kao neka od konstitutivnih kategorija. Dakle, biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat.
„Kad sam se izjasnila kao građanin, jednostavno sam bila među ostalim, u četvrtoj rubrici koja apsolutno nije uzeta u obzir. Prema tome, možete onda misliti kako je to na nižim nivoima kada na nivou BiH imate takvu situaciju. Dakle, imamo problem da ne mogu doći u obzir za posao niti za određene funkcije ljudi koji se izražavaju drugačije nego što je to pripadanje određenom etnosu. A, naravno, pri tome kvalitet aposlutno nema nikakvog uticaja“, ističe Jovanović.
Institucionalni okvir, odnosno Ustav i zakoni dozvolili su u BiH ovakvu vrstu diskriminacije. Bez obzira na presude, sa mrtve tačke u izmjeni zakonodavstva nije se puno pomaklo. Tek je Skupština Kantona Sarajevo promijenila Ustav i takozvane ostale dovela u ravnopravan položaj.
Profesor sa Fakluteta političkih nauka u Sarajevu Besim Spahić smatra da je najveći problem u Bosni i Hercegovini činjenica da vladajuće političke elite tjeraju ljude na podjele. Identitet se u BiH gradi na osnovu identiteta drugih država, kaže on.
„Da čekamo iz Beograda šta će nam reći, iz Zagreba šta će nam reći, kod Bošnjaka šta će nam reći iz Rijada, šta će nam reći iz Teherana, šta će nam reći iz Malezije. Dakle, sve je izvan, centripetalno. I ovdje živim, a mentalno sam u nekoj dalekoj islamskoj zemlji. A nismo u stanju uspostaviti i politički i kulturološki i ostalo - jer koda nas pojam nacionalna ekonomija ne postoji. Kod nas je ekonomija jednog naroda protiv drugog i uglavnom pljačkaško-privatizacijska, korumpirana i ostalo. Nacionalni imidž države - ništa!“ ocjenjuje Spahić.
Djelić prava
Takođe, od 1991. godine se ne zna kako se izjašnjavaju ljudi koji žive u BiH jer popisa nije bilo. Narcis Gečević, iz Udruženja mladih Bosanaca i Hercegovaca u Norveškoj “Stećak”, vjeruje da je najveći problem okruženje koje nameće nacionalno izjašnjavanje. Vjeruje da se predrasude u BiH ne razbijaju već njeguju. Budući da živi u Norveškoj, iskustva iz te države kažu da sve može biti drugačije.
„Ja sam imao posjetu prijatelja iz Prijedora, iz Banje Luke, dođu ljudi iz Trebinja. Evo ljudi dođu, sjednu sa mojim prijateljima i stoje ukočeno zato što ne razumiju kako može Predrag pričati sa Elvirom, kako može Elvir pričati sa Srećkom, kako može Srećko pričati sa manom. Nije im jasno da to funkcioniše. Tamo nas institucija uopšte ne tjera na podjele. Postoji građanstvo Bosne, postoje ljudi koji se druže između sebe iz Banje Luke i Sarajeva, iz Tuzle i Mostara itd., ali ne postoji institucionalno njegovanje takvih odnosa“, naglašava Gečević.
Darko Brkan
Narcisova organizacija članica je Koalicije „Jednakost“, mreže od 17 nevladinih organizacija čiji je cilj borba protiv diskriminacije u BiH, koju trpe svi koji nisu svrstani u konstitutivne i nacionalne kategorije.
U Koaliciji „Jednakost“ podsjećaju da su građani i građanke koji se ne prepoznaju u ovim kategorijama diskriminirani u ustavnom i zakonskom sistemu Bosne i Hercegovine. Prvi cilj Koalicije, koja je oformljena prije nekoliko sedmica, biće zagovaranje za popis bez nacionalne diskriminacije.
„Cilj Koalicije ’Jednakost’ jeste da u BiH dođe do temeljite ustavno-zakonske reforme koja će minimalno dati jednaka prava pripadnicima onih koje zovemo nekonstitutivnim prema onima koji su konstitutivni“, rekao je Darko Brkan, iz organizacije Zašto ne.
Saša Gavirć, iz Sarajevskog otvorenog centra kaže:
„Ovdje se ne radi o ukidanju prava konstitutivnim narodima. Ovdje se radi samo o ukidanju diskriminacije svih onih koji su nekonstitutivni. To je jako bitno da se napomene.“
Koaliciji su se priključile brojne javne ličnosti, čiji je, kažu, cilj Bosna i Hercegovina bez diskriminacije. Među prvima se priključio novinar Oslobođenja Almir Terzić.
„Ja shvatam da je konstitutivnim narodima, odnosno trenutnim političkim elitama važno da se što više ljudi izjasni kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, zato što oni na tom principu temelje raspodjelu vlasti. Ja, kao pripadnik nekog ko želi da bude iz reda ostalih, samo želim da mi daju djelić moga prava - da i ja, bar djelimično, participiram u okviru tih struktura. Mislim da ne tražim ništa puno“, naglašava Terzić.
Predsjednica Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine Vera Jovanović izjašnjava se kao građanka. Kao i svi koji se izjašnjavaju ovako u Bosni i Hercegovini, i Vera Jovanović bila je suočena sa diskriminacijom. Zvuči nestvarno, ali se i za posao zaštitnika ljudskih prava u BiH potrebno izjasniti kao neka od konstitutivnih kategorija. Dakle, biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat.
„Kad sam se izjasnila kao građanin, jednostavno sam bila među ostalim, u četvrtoj rubrici koja apsolutno nije uzeta u obzir. Prema tome, možete onda misliti kako je to na nižim nivoima kada na nivou BiH imate takvu situaciju. Dakle, imamo problem da ne mogu doći u obzir za posao niti za određene funkcije ljudi koji se izražavaju drugačije nego što je to pripadanje određenom etnosu. A, naravno, pri tome kvalitet aposlutno nema nikakvog uticaja“, ističe Jovanović.
Institucionalni okvir, odnosno Ustav i zakoni dozvolili su u BiH ovakvu vrstu diskriminacije. Bez obzira na presude, sa mrtve tačke u izmjeni zakonodavstva nije se puno pomaklo. Tek je Skupština Kantona Sarajevo promijenila Ustav i takozvane ostale dovela u ravnopravan položaj.
Profesor sa Fakluteta političkih nauka u Sarajevu Besim Spahić smatra da je najveći problem u Bosni i Hercegovini činjenica da vladajuće političke elite tjeraju ljude na podjele. Identitet se u BiH gradi na osnovu identiteta drugih država, kaže on.
„Da čekamo iz Beograda šta će nam reći, iz Zagreba šta će nam reći, kod Bošnjaka šta će nam reći iz Rijada, šta će nam reći iz Teherana, šta će nam reći iz Malezije. Dakle, sve je izvan, centripetalno. I ovdje živim, a mentalno sam u nekoj dalekoj islamskoj zemlji. A nismo u stanju uspostaviti i politički i kulturološki i ostalo - jer koda nas pojam nacionalna ekonomija ne postoji. Kod nas je ekonomija jednog naroda protiv drugog i uglavnom pljačkaško-privatizacijska, korumpirana i ostalo. Nacionalni imidž države - ništa!“ ocjenjuje Spahić.
Djelić prava
Takođe, od 1991. godine se ne zna kako se izjašnjavaju ljudi koji žive u BiH jer popisa nije bilo. Narcis Gečević, iz Udruženja mladih Bosanaca i Hercegovaca u Norveškoj “Stećak”, vjeruje da je najveći problem okruženje koje nameće nacionalno izjašnjavanje. Vjeruje da se predrasude u BiH ne razbijaju već njeguju. Budući da živi u Norveškoj, iskustva iz te države kažu da sve može biti drugačije.
„Ja sam imao posjetu prijatelja iz Prijedora, iz Banje Luke, dođu ljudi iz Trebinja. Evo ljudi dođu, sjednu sa mojim prijateljima i stoje ukočeno zato što ne razumiju kako može Predrag pričati sa Elvirom, kako može Elvir pričati sa Srećkom, kako može Srećko pričati sa manom. Nije im jasno da to funkcioniše. Tamo nas institucija uopšte ne tjera na podjele. Postoji građanstvo Bosne, postoje ljudi koji se druže između sebe iz Banje Luke i Sarajeva, iz Tuzle i Mostara itd., ali ne postoji institucionalno njegovanje takvih odnosa“, naglašava Gečević.
Darko BrkanNarcisova organizacija članica je Koalicije „Jednakost“, mreže od 17 nevladinih organizacija čiji je cilj borba protiv diskriminacije u BiH, koju trpe svi koji nisu svrstani u konstitutivne i nacionalne kategorije.
U Koaliciji „Jednakost“ podsjećaju da su građani i građanke koji se ne prepoznaju u ovim kategorijama diskriminirani u ustavnom i zakonskom sistemu Bosne i Hercegovine. Prvi cilj Koalicije, koja je oformljena prije nekoliko sedmica, biće zagovaranje za popis bez nacionalne diskriminacije.
„Cilj Koalicije ’Jednakost’ jeste da u BiH dođe do temeljite ustavno-zakonske reforme koja će minimalno dati jednaka prava pripadnicima onih koje zovemo nekonstitutivnim prema onima koji su konstitutivni“, rekao je Darko Brkan, iz organizacije Zašto ne.
Saša Gavirć, iz Sarajevskog otvorenog centra kaže:
„Ovdje se ne radi o ukidanju prava konstitutivnim narodima. Ovdje se radi samo o ukidanju diskriminacije svih onih koji su nekonstitutivni. To je jako bitno da se napomene.“
Koaliciji su se priključile brojne javne ličnosti, čiji je, kažu, cilj Bosna i Hercegovina bez diskriminacije. Među prvima se priključio novinar Oslobođenja Almir Terzić.
„Ja shvatam da je konstitutivnim narodima, odnosno trenutnim političkim elitama važno da se što više ljudi izjasni kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, zato što oni na tom principu temelje raspodjelu vlasti. Ja, kao pripadnik nekog ko želi da bude iz reda ostalih, samo želim da mi daju djelić moga prava - da i ja, bar djelimično, participiram u okviru tih struktura. Mislim da ne tražim ništa puno“, naglašava Terzić.
| Preuzeto od "RSE" |
