Opstruktivna apneja je stanje koje izaziva kroničnu blokadu dišnih puteva. Osobe s apnejom tokom sna proživljavaju isprekidano disanje, a često pate i od visokog tlaka i srčanih teškoća. Oni kod kojih je dijagnosticiran takav poremećaj često dobivaju kao terapiju korištenje takozvanog C-PAP aparata koji im pomaže u reguliranju disanja dok spavaju. Znanstvenici u Španjolskoj promatrali su da li taj aparat pacijentima pomaže i u sniženju krvnog tlaka i ublažavanju srčanih smetnji.
Svatko čiji bračni drug glasno hrče vjerojatno priželjkuje odvojenu spavaću sobu. Takvo hrkanje tipični je znak opstruktivne apneje, kroničnog poremećaja kod kojeg osoba diše vrlo plitko ili na mahove prestaje disati dok spava. Kod apneje, mišići grla i druga tkiva stražnje strane grla periodično blokiraju dišni put. Mozak na to reagira tako da povuče mišiće grla od dušnika, te se osoba probudi često boreći se za dah. Do tada, kako kažu znanstvenici, razina kisika u krvi opadne i kvaliteta sna bude poremećena zbog oslobađanja hormona stresa.
Opstruktivna apneja u spavanju pogađa manje od 10 posto ljudi u mnogim zemljama, češće muškarce nego žene, a najčešće starije osobe.
Montse Oliver pati od tog poremećaja: "Po noći, ponekad se budim jer mi nestane zraka, a ponekad moj muž kaže da strašno hrčem."
Ako ju se ne liječi, apneja za spavanja povećava rizik od visokog krvnog tlaka, debljine, te kardiovaskularnih bolesti, poput infarkta i moždanog udara. Nova istraživanja ukazuju na moguću vezu s rakom.
Standardno liječenje apneje je korištenje aparata C-PAP koji održava kontinuirani pozitivni pritisak u dišnim putevima. Zahvaljujući takvom upuhivanju zraka u njihove dišne puteve, pacijenti se bude odmorni nakon pune odspavane noći.
No, znanstvenici u Španjolskoj željeli su ustanoviti koliko je aparat C-PAP efikasan u liječenju hipertenzije, odnosno visokog tlaka, i kardiovaskularnih simptoma kod pacijenata s apnejom, posebno onih koji preko dana ne bi bili pospani.
Dr. Ferran Barbe, iz Istraživačkog instituta u Lliedi, i njegovi kolege proučavali su više od 700 pacijenata s poremećajem spavanja i pratili ih tokom četiri godine. Neki od pacijenata su koristili C-PAP aparat, neki nisu. "Našli smo lagano smanjenje u broju slučajeva hipertenzije, te novih kardiovaskularnih problema kod pacijenata koji su koristili C-PAP. Međutim, razlike prema ostalim pacijentima nisu bile statistički značajne."
U drugoj studiji, također u Španjolskoj, gledalo se da li aparat C-PAP snižava krvni tlak kod onih pacijenata s apnejom kod kojih je nedugo ranije bila dijagnosticirana hipertenzija. Pokazalo se da je rizik od hipertenzije bio snižen za gotovo 30 posto u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Premda obje studije dokumentiraju korist aparata C-PAP, znanstvenici kažu da treba provesti veće studije s dužim periodom praćenja pacijenata.
Obje studije su objavljene u časopisu Journal of the American Medical Association.
Svatko čiji bračni drug glasno hrče vjerojatno priželjkuje odvojenu spavaću sobu. Takvo hrkanje tipični je znak opstruktivne apneje, kroničnog poremećaja kod kojeg osoba diše vrlo plitko ili na mahove prestaje disati dok spava. Kod apneje, mišići grla i druga tkiva stražnje strane grla periodično blokiraju dišni put. Mozak na to reagira tako da povuče mišiće grla od dušnika, te se osoba probudi često boreći se za dah. Do tada, kako kažu znanstvenici, razina kisika u krvi opadne i kvaliteta sna bude poremećena zbog oslobađanja hormona stresa.
Opstruktivna apneja u spavanju pogađa manje od 10 posto ljudi u mnogim zemljama, češće muškarce nego žene, a najčešće starije osobe.
Montse Oliver pati od tog poremećaja: "Po noći, ponekad se budim jer mi nestane zraka, a ponekad moj muž kaže da strašno hrčem."
Ako ju se ne liječi, apneja za spavanja povećava rizik od visokog krvnog tlaka, debljine, te kardiovaskularnih bolesti, poput infarkta i moždanog udara. Nova istraživanja ukazuju na moguću vezu s rakom.
Standardno liječenje apneje je korištenje aparata C-PAP koji održava kontinuirani pozitivni pritisak u dišnim putevima. Zahvaljujući takvom upuhivanju zraka u njihove dišne puteve, pacijenti se bude odmorni nakon pune odspavane noći.
No, znanstvenici u Španjolskoj željeli su ustanoviti koliko je aparat C-PAP efikasan u liječenju hipertenzije, odnosno visokog tlaka, i kardiovaskularnih simptoma kod pacijenata s apnejom, posebno onih koji preko dana ne bi bili pospani.
Dr. Ferran Barbe, iz Istraživačkog instituta u Lliedi, i njegovi kolege proučavali su više od 700 pacijenata s poremećajem spavanja i pratili ih tokom četiri godine. Neki od pacijenata su koristili C-PAP aparat, neki nisu. "Našli smo lagano smanjenje u broju slučajeva hipertenzije, te novih kardiovaskularnih problema kod pacijenata koji su koristili C-PAP. Međutim, razlike prema ostalim pacijentima nisu bile statistički značajne."
U drugoj studiji, također u Španjolskoj, gledalo se da li aparat C-PAP snižava krvni tlak kod onih pacijenata s apnejom kod kojih je nedugo ranije bila dijagnosticirana hipertenzija. Pokazalo se da je rizik od hipertenzije bio snižen za gotovo 30 posto u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Premda obje studije dokumentiraju korist aparata C-PAP, znanstvenici kažu da treba provesti veće studije s dužim periodom praćenja pacijenata.
Obje studije su objavljene u časopisu Journal of the American Medical Association.
