Linkovi

Aktuelno

Što nakon Muellerovog izvještaja?

Photojournalists photograph four pages of the Mueller Report laid on the witness table in the House Intelligence Committee hearing room on Capitol Hill, April 18, 2019.

Neka pitanja ostaju otvorena nakon što je posebni istražitelj zaključio da predsjednik Donald Trump nije bio u dosluhu sa Rusima.

Posebni američki istražitelj Robert Mueller potvrdio je zaključke američkih obavještajnih agencija o uplitanju Rusije u izbore 2016, ali i zaključio da predsjednik Donald Trump nije bio u dosluhu sa Rusima. "Ovo se više nikad ne bi trebalo dogoditi nekom drugom predsjedniku", rekao je Trump nazvavši istragu "prijevarom". Ipak, neka pitanja i dalje ostaju otvorena.

Objavljivanje izvještaja zatvorilo je poglavlje u istrazi koja je zasjenila Trumpov predsjednički mandat i prije nego što je stupio na dužnost. I premda ne pruža dokaze o kriminalnim radnjama, vjerojatno će potaknuti akcije opoziva predsjednika u Kongresu, gdje su demokrati u većini u Zastupničkom domu.

Predsjedavajući iz demokratskih redova u šest komiteta rekli su da "Kongres mora ocjenjivati neprikladno, korumpirano i nemoralno ponašanje predsjednika u pokušaju opstruiranja istrage."

Osim opoziva, izvještaj ukazuje i na druge kaznene postupke od kojih su neki još uvijek nepoznati.

FILE - Special Counsel Robert Mueller in Washington.
FILE - Special Counsel Robert Mueller in Washington.

Muellerov tim je uputio 14 kaznenih prijava koje su bile izvan djelokruga nadležnosti samog istražitelja, a njih 12 je redigirano. Neke od istraga su javno poznate, poput one o dugogodišnjem Trumpovom osobnom odvjetniku Michaelu Cohenu koji se izjasnio krivim po nekim od točaka optužnice i svjedočio je o svojim postupcima pod prisegom Kongresu.

Izvještaj do u detalje opisuje različite aspekte ruskih nastojanja da se miješaju u izbore 2016. i taj dio se podudara s prethodnim analizama američke obavještajne zajednice napravljenim nakon izbora u novembru 2016. i samo nekoliko tjedana prije Trumpove inauguracije.

"Ruska vlada se umiješala u predsjedničke izbore 2016. vrlo sustavno", navodi se u izvještaju Roberta Muellera.

Među najizraženijim tvrdnjama u vezi s ruskim uplitanjem bila je optužnica protiv desetak ruskih vojnih obavještajaca koji su, kako je rekao, stajali iza hakiranja i krađe e-mailova Demokratske stranke koji su objavljeni u jeku predsjedničkih izbori u SAD-u.

Izvještaj također pokazuje da je predsjednik Trump od samog početka shvatio ozbiljnost imenovanja Roberat Muellera, uglednog bivšeg direktora FBI-a.

Mueller, koji je imenovan 2017. samo nekoliko dana nakon što ga je Trump otpustio direktora FBI-ja Jamesa Comeya, preuzeo je istragu FBI-a o navodnoj ruskoj povezanosti s dužnosnicima Trumpove kampanje. Ta istraga se protezala do vrhunca izborne kampanje u SAD-a 2016. godine.

Trump je pokušao kontrolirati istragu i onemogućiti Muellera da istražuje da li je predsjednik opstruirao pravdu. Sam ministar pravosuđa Jeff Sessions se rano povukao s dužnosti da nadgleda istragu i odredio svoga zamjenika Roda Rosensteina na taj zadatak. To je razbjesnilo Trumpa koji je mjesecima ponižavao Sessionsa sve dok nije podnio ostavku u novembru 2018.

Po onome što je Mueller napisao u izvještaju bilo je pokušaja predsjednika Trumpa da onemogućava istraga o navodnom uplitanju Rusije u izbore, ali su ti napori "uglavnom bili neuspješni, uglavnom zato što su osobe koje su bile u samom okruženju predsjednika odbile izvršiti naredbe ili prihvatiti njegove zahtjeve".

Unatoč tim otkrićima, Mueller je rekao da ne može konačno utvrditi da je Trump počinio kazneno djelo opstrukciju pravde.

William Barr
William Barr

Prije objavljivanja izvještaja, ministar pravosuđa William Barr održao je konferenciju za novinare u Washingtonu gdje je ponovio više puta da istraga nije pronašla dokaze da su Trump ili članovi njegovog izbornog tima bili u dosluhu s Rusima. Barr je također kazao da Muellerov izvještaj ne predstavlja nikakve dokaze da je Trump pokušao opstruirati pravdu tokom istrage o navodnom ruskom miješanju u izbore.

Muellerov izvještaj također sadrži 12 stranica Trumpovih pisanih odgovora na Muellerova pitanja. Prema sporazumu s Trumpovim pravnim timom, u njima nije bilo riječi o opstrukciji pravde.

Iako je Mueller rekao da su odgovori nepotpuni, odbio je izdati subpoenu kako bi se predsjednik obavezao na sastanak sa istražiteljima kako bi odgovorio na pitanja. Razlog toga, prema Muelleru, je u tome što je njegov ured "imao dovoljno dokaza da objasni relevantne događaje i izradi određene procjene i bez predsjednikovog svjedočenja".

Donald Trump
Donald Trump

Objašnjavajući proces redigiranja izvještaja, Barr je kazao kako nijedan materijal nije redigiran na temelju Trumpovog poziva na "izvršnu ovlast", iako je rekao da su Trumpovi službenici pregledali redigirani izvještaj.

Redigirani su dijelovi izvještaja vezani uz svjedočenja pred Velikom porotom i povjerljive informacije, zajedno s informacijama koje se odnose na tekuće istrage i privatnost ili ugled "perifernih" ljudi.

U međuvremenu u Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ustvrdio da je objavljivane Mullerovog izvještaja "nebitno".

"Ovo nije problem za nas. To nije nešto što nas zanima ili izaziva zabrinutost", rekao je Peskov, dodajući kako Kremlj ima "zanimljivije i važnije stvari koje treba učiniti".

Ipak je dodao da je prije svega "potrebno prelistati izvještaj i vidjeti da li sadržava nešto što bi bilo vrijedno analize" prije nego o dokumentu obavijesti predsjednika Vladimira Putina.

See all News Updates of the Day

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Protesti pred Parlamentom FBiH nakon potresnih fotografija o odnosu prema štićenicima u Zavodu u Pazariću

Protestno okupljanje građana pred Parlamentom FBiH, 20. novembar 2019.

Pred Parlamentom FBiH okupilo se nekoliko desetina građana nakon objavljenih potresnih fotografija zlostavljanja štićenika u Zavodu u Pazariću.

Fotografije i snimke sa medijima je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić.

„Mnoga od te djece sama pružaju ruke da im se ruke vežu, zato što su navikli da i po 14 sati budu vezanih ruku i nogu (…)”, kaže Ćudić.

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Mediji izvještavaju da je Ćudić zatražila u Parlamentu da se na dnevnom redu nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena.

Građani okupljeni ispred Parlamenta traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali.

„Ovo se mora riješiti odmah, ne za sedam dana, već odmah. Grozno je da se iživljavaju ovako nad ljudskim bićima, posebno djecom. Nama su, nažalost, ruke svezane, a parlamentarci su radi nas i moraju raditi za dobrobit građana”, kazali su okupljeni građani.

Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.
Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.

Aktuelni direktor Zavoda Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju.

Portal Klix javlja da je Parlament FBiH naložio da se u narednih sedam dana izvrše provjere.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je hitno zatražilo od nadležnih institucija - svih kantonalnih ministarstava za socijalni rad da djeluju na području svoje mjesne nadležnosti, ukoliko imaju smještene svoje štićenike u Zavodu Pazarić, a federalne i kantonalne uprave za inspekcijske poslove da hitno izvrše nadzor i utvrde činjenice te poduzmu odgovarajuće zakonske mjere.

Fotografije i snimci su objavljeni na Međunarodni dan djeteta.

Za sutra su najavljeni protesti pred Vladom FBiH.

Sondland kaže da je radio po Trumpovom naređenju i da je bilo "usluge za uslugu", Trump to negira

U.S. Ambassador to the European Union Gordon Sondland is sworn in to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Nov. 20, 2019, during a public impeachment hearing of President Donald Trump.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji ​Gordon Sondland rekao je u svedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, u istrazi o opozivu Donalda Trumpa, da je sve radio u skladu sa "Trumpovim naređenjima", a implicirao je i da su sa pritiscima na Ukrajinu bili upoznati i državni sekretar Mike Pompeo i potpredsjednik SAD Mike Pence.

Sondlend je kazao da je po "Trumpovim naređenjima" radio i sa Trampovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem koji je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu o kompaniji "Burisma" i navodnom ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016.

Ambasador SAD u EU je rekao da je to bilo povezano sa dolaskom Zelenskog na sastanak u Belu kuću i da je to bila "usluga za uslugu".

U istom danu planirano je da javno svjedoče još dva američka zvaničnika – Laura Cooper, zamjenica pomoćnika državnog sekretara odbrane i Daivd Hale, službenik State Departmenta.

Gordon Sondland, jedan je od važnijih diplomata u administraciji Donalda Trumpa i jedan od značajnijih donatora predsjednika države iz redova republikanaca. U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, jedan je od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.

Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodijeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu nisu povezane.

Potom je početkom novembra Sondlandov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trumpovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.

U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondland je naveo da je visoko pozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom - koju su dvije strane razmatrale.

Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trumpa i Sondlanda u tom slučaju.

Tako je David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, bez prisustva javnosti i u sjenci javnog svjedočenja bivše američke ambasadorice Mari Jovanovič, prošlog petka govorio o telefonskom razgovoru Trumpa i Sondlanda, koji se dogodio 26. jula 2019.

Prema detaljima Holmsovog svjedočenja, koji su procurili u javnost, a objavila ih agencija Reuters, američki predsjednik interesovao se za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika - centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

“Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora, koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden - predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom - u kojem nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Poslije Sondlanda, Cooper i Halea, ostalo je da u četvrtak pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma svedoči Fiona Hill, bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Do sada je pred tim tijelom govorilo šestoro diplomata ili vojnih zvaničnika - William Taylor, George, Kent, Mari Jovanovič, Jennifer Williams, Alexsander Vindman, Kurt Volker i Tim Morrison.

Senat SAD podržao demokratiju u Hongkongu

Police officers stand guard in front of a street scattered with umbrellas outside Hong Kong Polytechnic University (PolyU) in Hong Kong, China, November 19, 2019. Picture taken November 19, 2019. REUTERS/Thomas Peter

Senat SAD odobrio je zakon koji podržava ljudska prava u Hongkongu, nakon nekoliko mjeseci nasilnih protesta na toj teritoriji.

"Hongkonški zakon o ljudskim pravima i demokratiji", kako javlja novinska agencija AP, sada ide u Predstavnički dom.

Zakonom je predviđeno da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te teritorije kao i sankcije kineskim i hongkonškim zvaničnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Republikanski senator Marko Rubio rekao je da će zakon poslati poruku podrške stanovnicima Hongkonga, koji mjesecima protestuju sa zahtjevima za osnovne slobode usprkos ugnjetavanju kineske vlade.

Kina je upozoravala ostale zemlje da se ne miješaju, navodeći da je situacija u Hongkongu njena unutrašnja stvar te je kao odgovor obećala još uvijek neodređene kontramere.

Protesti u Hongkongu traju od početka juna. Izbili su zbog prijedloga zakona o ekstradiciji koji je predviđao izručenje osumnjičenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Irak: U novim sukobima ranjeno najmanje 27 demonstranata

Iraqi riot police fire tear gas while blocking al-Rashid Street during clashes with anti-government demonstrators in al-Rashid Street, in Baghdad, Iraq, Nov. 17, 2019.

Irački bezbjednosni zvaničnici saopštili su da je najmanje 27 demonstranata ranjeno u toku noći u novim sukobima u Bagdadu.

Iračke snage bezbjednosti bacile su suzavac kako bi spriječile demonstrante da udju u Zelenu zonu, sjedište vlade.

Najmanje 320 demonstranata ubijeno je, a hiljade su ranjene od kada su počeli nemiri 1. oktobra.

Desetine hiljada demonstranata od tada izlaze na ulice ogorčeni zbog korupcije i loših uslova za život uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG