"Ljudi osjećaju da su ideali ključni za identificiranje sa Amerikom, u odnosu na sve druge identitete ili pozadine", kaže Caleb Elfenbein, profesor historije i religijskih studija na Grinnel koledžu, koji je naručio nacionalno istraživanje na ovu temu. "Devedeset procenata ispitanika vjeruje da je tretiranje ljudi podjednako ključno za bivanje Amerikancem."

Nacionalno istraživanje Grinnel koledža provedeno je prošlog mjeseca na uzorku od 1000 ljudi starijih od 18 godina.

24 posto ljudi u istraživanju kaže da su "pravi Amerikanci" rođeni u SAD, 23 posto identifikuje autentične Jenkije koji tu žive većinu svog života, dok 23 posto smatra da morate biti kršćanin da biste bili "pravi Amerikanac ili Amerikanka".

Oni koji imaju "oštriji" pogled na "Amerikanizam" su većinom Republikanci. 32 posto Republikanaca misli da je biti rođen u SAD važno za posjedovanje identiteta Amerikanca, dok je među demokratama 18 posto sa takvim razmišljanjem.

Više je slaganja kada je u pitanju jezik. 44 posto procenta odraslih vjeruje da Amerikanci trebaju govoriti engleski jezik. Među takvima je 62 posto republikanaca i 29 posto demokrata.

Uprkos glasnoj debati o imigraciji istraživanje pokazuje da Amerikanci generalno podržavaju imigraciju. Većina odraslih smatra da nivo imigracije treba da ostane na sadašnjem nivou ili da bude povećan.

Elfenbein kaže da uprkos periodima javne histerije kada je u pitanju imigracija u američkoj istoriji, ljudi je vide kao ključni dio Amerike.

"Mislim da ovo govori da političari ne trebaju da budu sumnjičavi kada je u pitanju imigracija, da bi bili uspješni u današnjoj klimi kada imamo veoma glasan element američke javnosti koja je sumnjičava prema imigraciji. Takav stav nije niti blizu većini", kaže on.

Studija pokazuje da se mržnja čini normalizovanijom nego ranije, posebno među odraslima ispod 35 godina. Većina ljudi ispod 35 izjasnila se da mrzi pojedinca, grupu ili organizaciju dok kod većine starijih od 35 godina to nije tako.

Amerikanci također vjeruju da se određene etničke i religijske grupe suočavaju sa diskriminacijom. 56 posto vjeruje da su diskriminirani Muslimani dok 52 posto smatra da se sa diskriminacijom suočavaju afro-amerikaci i LGBT populacija.

"Potrebno je da postavimo pitanja o određenim stvarima, o tome do koje mjere su ljudi u nekim zajednicama u mogućnosti da slobodno i dobrovoljno učestvuju u javnom životu, u uslovima kada je mržnja normalizovana", kaže Elfenbein. "Mislim da je fer postaviti pitanja o tome do koje mjere svi uživaju privilegiju da odluče kako, gdje i kada da učestvuju u javnom životu."