Septembar 1990., mart 1997., jul 2018. - još jednom će finska prijestolnica Helsinki biti domaćin važnih razgovora lidera Rusije i Sjedinjenih Država. Na dnevnom redu je mnogo toga.
“Lideri će svakako razgovarati o Siriji, Ukrajini, miešanju u izbore i, možda o kršenju sporazuma o nuklearnom oružju srednjeg dometa. To su sve krupna pitanja”, navodi William Courtney, izvršni direktor Foruma poslovnih lidera Rand.
Samit u Helsinkiju biće četvrti susret predsjednika Trampa i Putina od Trumpove inauguracije u januaru 2017. Od kada su se prošli put sastali na samitu APEK-a u Vijetnamu u novembru 2017., Trump je preduzeo mjere odgovora na rusku agresiju. Na primjer, dozvolio je prodaju smrtonosnog oružja Ukrajini, protjerao 60 ruskih diplomata iz SAD poslije napada nervnim agensom na ruskog špijuna u Britaniji i uveo dodatne sankcije ruskim zvaničnicima.
“Očigledno je došao trenutak kada je Trumpa izdalo strpljenje i kada je odlučio da je vrijeme da postane čvršći prema Putinu. Taj trenutak je možda prošao, jer se sada čini da Trump želi direktan susret sa Putinom, bio je riješen da ima ne samo neformalni susret na marginama nekog većeg skupa nego pravi samit jedan-na-jedan, što mu daje veću važnost. Zato mi se čini da se, poslije perioda kada je bio spreman da bude čvrst prema Putinu, Trump sada vraća jednom popustljivijem stavu”, ističe Charles Kupchan iz Savjeta za spoljnopolitičke odnose.
I mada neki posmatrači vide prednosti mogućeg približavanja SAD i Rusije, drugi su i dalje pesimisti.
“Postoji mogućnost da bi odnos mogao da se blago unaprijedi, a to bi samo po sebi bilo dostignuće jer su se odnosi pogoršavali nekoliko godina - posebno od ruske aneksije Krima i invazije Istočne Ukrajine i regiona Donbas. Trumpu će biti važno da postigne neku vrstu dogovora sa Rusima, koja će trajati duže od bilo kojih dosadašnjih rezultata samita sa Kim Jong Unom”, kaže William Courtney.
Međutim, normalizacija odnosa će biti teška dok se ne razriješe tri primarna pitanja: istraga specijalnog tužioca Roberta Muellera o ruskom miješanju u američke izbore, nastavak sankcija Rusiji i Putinova aneksija Krima 2014.
Ipak, samit bi potencijalno mogao da da ton budućoj dinamici Moskve i Washingtona.
“Ovo bi mogao da bude početak boljeg dijaloga. Ne očekujem da će iz Helsinkija stići bilo kakve revolucionarno nove vijesti. Trump ima sposobnost da utiče na javno mnijenje i pokuša da dobije podršku Kongresa, ali mislim da će upravo zbog strahovanja koja postoje u vezi sa njegovim odnosom sa Putinom i Muellerove istrage, zabrinutosti zbog mogućeg dosluha sa Rusijom i miješanja u izbore - morati da bude veoma oprezan”, ističe Charles Kupchan.
Međutim, ako se lideri dogovore da razriješe - ili bar razmotre neka od najspornijih pitanja - odnos dvije supersile bi još jednom mogao da počne da se poboljšava.
