Nove tužbe – jedna od strane javne škole u okrugu Sijetla prošle nedjelje i druga koju je podnio jedan prigradski okrug u ponedjeljak, a sigurno će ih biti i više – suočavaju se s neizvjesnim pravnim okvirom.
Vrhovni sud Sjedinjenih Država trebao bi sljedećeg mjeseca saslušati argumente o tome na koji način federalni zakon štiti tehnološku industriju od optužbi da algoritmi društvenih medija guraju potencijalno štetan sadržaj.
Čak i ako bi najviši sud otvorio vrata tužbama poput ovih u Sijetlu, okrug se suočava sa obeshrabrujućim izazovom – dokazivanju odgovornosti industrije.
Tehnološka industrija insistira na tome da se efekti društvenih medija na mentalno zdravlje tinejdžera na mnogo načina razlikuju od, recimo, uloge velikih farmaceutskih kompanija u stvaranje ovisnosti opioidima.
“Osnovni argument je da je tehnološka industrija kriva za emocionalno stanje tinejdžera, jer su dali preporuke o sadržaju koji je uzrokovao emocionalnu štetu”, rekao je Carl Szabo, potpredsjednik i glavni savjetnik poslovne asocijacije tehnološke industrije NetChoice. “Bilo bi apsurdno tužiti Barnes & Noble jer je zaposlenik preporučio knjigu koja je nanijela emocionalnu štetu ili učinila da se tinejdžer osjeća loše. Ali to je upravo ono što ova tužba radi.”
Javne škole u Sijetlu tužile su u petak tehnološke divove koji stoje iza TikToka, Instagrama, Facebooka, YouTubea i Snapchata, navodeći da su stvorili javnu neugodnost ciljajući svoje proizvode na djecu. Školski okrug Kent južno od Sijetla učinio je isto u ponedjeljak.
Okruzi optužuju kompanije za pogoršanje mentalnog zdravlja i poremećaje u ponašanju, uključujući anksioznost, depresiju, poremećaj ishrane, te maltretiranje putem interneta. Zatim za otežano školovanje učenika, jer su škole prisiljene da preduzmu korake kao što je zapošljavanje dodatnih stručnjaka za mentalno zdravlje, rad na planiranju časova o efektima društvenih medija i pružanje dodatne obuke nastavnicima.
“Naši učenici – i mladi generalno – suočavaju se s učenjem bez presedana i životnim borbama koje su pojačane negativnim uticajima produženog boravka ispred ekrana, nefiltriranog sadržaja i potencijalno zaraznih učinaka društvenih medija”, rekao je utorak načelnik Sijetla Brent Jones u e-mail izjavi. “Uvjereni smo i nadamo se da je ova tužba značajan korak ka preokretanju ovog trenda za naše učenike.”
Federalni zakon — član 230. Zakona o pristojnosti u komunikaciji iz 1996. — pomaže u zaštiti online kompanija od odgovornosti koja proizilazi iz onoga što korisnici trećih strana objavljuju na svojim platformama. Međutim, u tužbama se tvrdi da odredba, koja je prethodila svim platformama društvenih medija, ne štiti ponašanje tehnoloških divova u ovom slučaju, gdje njihovi vlastiti algoritmi promovišu štetan sadržaj.
Ovo pitanje postavlja se i u predmetu Gonzalez protiv Googlea, matične kompanije YouTube, koji je 21. februara pokrenut na Vrhovnom sudu. Porodica Amerikanke koja je ubijena u napadu grupe Islamska država u Parizu 2015. godine navodi da su YouTube-ovi algoritmi pomogli u regrutovanju terorističke grupe.
Ako odluka najvišeg suda jasno pokaže da se tehnološke kompanije mogu smatrati odgovornim u takvim slučajevima, školski okruzi će i dalje morati dokazati krivicu društvenih medija. U tužbi Sijetla se navodi da je od 2009. do 2019. u prosjeku došlo do 30% povećanja broja njihovih studenata koji su izjavili da se osjećaju "tužni ili beznadežni skoro svaki dan dvije ili više sedmice zaredom" i da su prestali da se bave nekim tipičnim aktivnostima.
Međutim, Szabo ističe da je stopa diplomiranja u Sijetlu u porastu od 2019. godine, u vrijeme kada su se mnoga djeca oslanjala na društvene mreže kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima tokom pandemije. Da su društveni mediji zaista toliko štetni za obrazovne napore okruga, stopa diplomiranja ne bi rasla, istakao je on.
"Žalba se fokusira samo na to kako društveni mediji štete djeci, a za to bi mogli postojati dokazi", rekao je Eric Goldman, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Santa Clara u Silikonskoj dolini. “Ali postoji i mnogo dokaza da društvene mreže koriste tinejdžerima i drugoj djeci. Ono što ne znamo je kako bi izgledala negativna stopa bez društvenih mreža. Moguće je da bi stopa bila veća, a ne manja.”
Kompanije insistiraju na tome da ozbiljno tretiraju sigurnost svojih korisnika, posebno djece, te su uveli alate kako bi roditeljima pomogli da prate s kim njihova djeca komuniciraju, povećali su aktivnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, uključujući novu hitnu telefonsku liniju 988, te uveli poboljšanja kada je u pitanju kontrola starosti korisnika, kao i ograničenje vremena provedenog ispred ekrana.
"Automatski postavljamo račune tinejdžera na privatne kada se pridruže Instagramu i šaljemo im obavještenja da prave redovne pauze", rekla je u e-mail izjavi Anitigone Davis, globalna šefica sigurnosti Mete. “Ne dopuštamo sadržaj koji promoviše samoubistvo, samoozljeđivanje ili poremećaje u ishrani, a od sadržaja koje uklanjamo ili nad kojima poduzimamo mjere, više od 99% identifikujemo prije nego što nam se prijavi neregularnost.”
Facebook zviždačica Frances Haugen otkrila je interne analize iz 2021. godine koje ukazuju na to da je kompanija znala da Instagram negativno utiče na tinejdžere, jer narušava njihovo viđenje sopstvenog tijela, pogoršava poremećaje u ishrani i stvara samoubilačke misli. Ona je navela da platforma daje prednost profitu u odnosu na sigurnost, te da skriva svoje istraživanje od investitora i javnosti.
Čak i ako su društveni mediji korisni nekim učenicima, to ne umanjuje ozbiljnu štetu koju čine mnogim drugima, rekao je Josh Golin, izvršni direktor Fairplaya, neprofitne organizacije koja radi na izolaciji djece od komercijalizacije i marketinga.
"Troškovi mentalnog zdravlja za učenike i vrijeme koje škole moraju da izdvoje za praćenje i reagovanje na dramu na društvenim mrežama je enormno", rekao je Golin. “Smiješno je da su škole odgovorne za štetu koju ove društvene mreže nanose mladima.”
Oba slučaja su podnesena američkom Okružnom sudu u Sijetlu, ali su zasnovana na državnom zakonu o javnom uznemiravanju - širokom, nejasno definisanom pravnom konceptu čije porijeklo datira barem iz Engleske 13. stoljeća. U Washingtonu se uznemiravanje javnosti djelimično definiše kao „svaka nezakonito učinjena radnja i svaki propust u vršenju dužnosti“ koji će „nervirati, povrijediti ili ugroziti sigurnost, zdravlje, udobnost ili odmor bilo kojeg značajnog broja osoba“.
Poznato je da su tužbe za uznemirivanje javnosti pomogle da se ubrza 246 milijardi dolara vrijedna nagodba duhanske industrije sa državama 1998. godine. Zakon o javnom uznemiravanju, takođe, je bio barem dio osnove za sudske sporove državnih, gradskih ili vlada okruga koje su tražile da naftne kompanije budu odgovorne za klimatske promjene, industrija oružja za nasilje, farmaceutska industrija za opioidnu krizu i vaping kompanije kao što je Juul za ovisnost tinejdžera.
Veliki dio sudskih sporova je u toku. Juul Labs je prošlog mjeseca pristao da riješi hiljade tužbi – uključujući 1.400 od školskih distrikta, gradova okruga – za prijavljenih 1,2 milijarde dolara.
Sudski spor u Sijetlu ima potencijal da utiče na ogromnu promjenu, pri čemu se pokreće pitanje prikladnosti rješavanja velikih društvenih pitanja na sudu, a ne kroz donošenje zakona. Ipak, postoji mali rizik za školski okrug, jer je privatna advokatska firma podnijela žalbu na osnovu nepredviđenih okolnosti u kojoj se firmi plaća samo ako slučaj uspije.
Jolina Cuaresma, viši savjetnik za privatnost i tehnološku politiku u organizaciji Common Sense Media, čiji je cilj da mediji budu sigurno mjesto za djecu, rekla je da je oduševljena što je školski okrug podnio tužbu za javno uznemiravanje protiv tehnoloških kompanija.
"Ljudi su se umorili čekajući da Kongres nešto uradi“, rekla je ona.
