2020 SAD glasaju
Rubio: Vanjska politika SAD će se fokusirati na ključne nacionalne interese
Novi američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da će temeljni nacionalni interesi biti u centru američke diplomatije dok predsjednik Donald Trump započinje svoj drugi četverogodišnji mandat u Bijeloj kući.
Rubio, prvi od kandidata za Trumpovu vladu koji je dobio potvrdu Senata i preuzeo dužnost, rekao je u izjavi o misiji da sva američka potrošnja i napori u vanjskim poslovima "moraju biti opravdani odgovorom na tri jednostavna pitanja: Čini li to Ameriku sigurnijom? Čini li to Ameriku jačom? Čini li to Ameriku prosperitetnijom?"
Rekao je da "ćemo radi promicanja naših nacionalnih interesa izgraditi inovativniji, okretniji i fokusiraniji State Department. To će zahtijevati zamjenu nekih prioriteta, smanjivanje naglaska na nekim pitanjima i uklanjanje nekih praksi."
Rubio (53) ponovio je Trumpova rana obećanja da će zaustaviti ulazak migranata bez dokumenata u SAD.
"State Department više neće poduzimati nikakve aktivnosti koje olakšavaju ili potiču masovnu migraciju", rekao je Rubio. "Našim diplomatskim odnosima s drugim zemljama, posebice na zapadnoj hemisferi, prioritet će biti osiguranje američkih granica, zaustavljanje ilegalne i destabilizirajuće migracije i pregovaranje o repatrijaciji ilegalnih imigranata" u njihove matične zemlje.
Rubio je rekao da će State Department prekinuti sve napore za promicanje raznolikosti, jednakosti i uključivanja u zapošljavanje, u skladu s naredbama koje je Trump izdao prvog dana svog novog mandata.
"Ova naredba bit će vjerno izvršena i poštovana i slovom i duhom", rekao je Rubio. "Moramo nagraditi učinak i zasluge."
Rubio je rekao i da američka spoljna politika mora da se vrati "na osnove diplomatije, eliminisanjem fokusa na političkim i kulturnim pitanjima koja izazivaju unutrašnje podjele i veoma su nepopularna u inostranstvu".
Osim toga, rekao je da SAD "mora zaustaviti cenzuru i potiskivanje informacija" i "ponovo odrediti prioritet istine". Naglasio je "temeljnu istinu da je Amerika velika i pravedna zemlja čiji su ljudi velikodušni i čiji čelnici sada daju prioritet temeljnim interesima Amerikanaca, poštujući prava i interese drugih naroda".
Uz Trumpovu najavu da će povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma o klimi — pridruživši se Iranu, Libiji i Jemenu kao jedinim zemljama koje se službeno neće pridržavati pakta o ograničavanju globalnog zatopljenja — Rubio je rekao da će State Department "koristiti diplomatiju da pomogne predsjednik Trump ispuni je svoje obećanje o povratku američke energetske dominacije."
"Usred današnjeg ponovnog suparništva velikih sila osnažit ću naš talentirani diplomatski korpus da unaprijedi našu misiju da Ameriku učinimo sigurnijom, jačom i prosperitetnijom", rekao je Rubio.
RSE: Republika Srpska lobira u Washingtonu za ukidanje sankcija Dodiku i Cvijanović
Ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, promocija dijaloga između Republike Srpske (RS) i administracije Donalda Trumpa, preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH).
To su zadaci koje su vlasti tog bh. entiteta postavile američkoj advokatskoj kancelariji "Zell & Associates International Advocates", sa kojima su sklopili sporazum 27. decembra prošle godine.
Prema registracionom dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, advokatska kancelarija će ove ciljeve na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ostvarivati kroz komunikaciju sa predstavnicima tamošnje izvršne i zakonodavne vlasti, kao i nevladinim sektorom.
Do sada, ugovori RS sa lobističkim i advokatskim kućama u SAD su se, uglavnom, odnosili na promociju investicija i pravno savjetovanje, a te usluge su koštale nekoliko desetaka hiljada dolara mjesečno.
U dokumentu u koji je RSE imao uvid, podaci o cijeni ovih usluga su zatamnjeni.
Potpisnici su Danijel Dragičević, šef Kabineta predsjednika RS, i Marc Zell, ispred advokatske kancelarije.
Zel nije odgovorio na upit RSE o tome kakve aktivnosti planiraju, te da li situaciju mijenja to što se od 17. januara i Dragičević našao pod američkim sankcijama.
Vlasti u RS od ranije su otvoreno navijale za pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD, očekujući u tom slučaju promjenu američke politike prema tom bh. entitetu.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija, već dvaput do sada je sankcionisala Dodika, predsjednika RS zbog antidejtonskog djelovanja, dok je Željka Cvijanović, trenutna članica Predsjedništva BiH, takođe, pod sankcijama zbog istih razloga.
Na "crnoj listi" je i većina entitetskog rukovodstva, ali se ukidanje sankcija za njih u ugovoru ne spominje.
Kakvi su zahtjevi?
Kancelarija predsjednika RS, kao zvanični potpisnik, traži od advokata "kreiranje i promociju dijaloga između RS i nadolazeće Trump 2.0 administracije, sa ciljem poboljšavanja odnosa između RS i njenog rukovodstva sa SAD".
Dodaju da se ovo čini "u svjetlu evoluirajuće geopolitičke situacije koja utiče na Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, prouzrokovane, između ostalog, ukrajinsko-ruskim ratom i njegovim potencijalnim završetkom".
Sem ukidanja sankcija Dodiku i njegovoj porodici, te Željki Cvijanović, traži se i svojevrsno "raspakivanje" Dejtona.
"Promocija javnog preispitivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar SAD, nakon 30 godina praktičnog iskustva, fokusirajući se naročito na Aneks 10 sporazuma, koji se tiče uloge, preporuka i odluka visokog predstavnika", navodi se u dokumentu, kao jedan od zahtjeva.
Aneks 10 daje ovlašćenja visokom predstavniku u BiH, te navodi da je on konačni autoritet za tumačenje sporazuma.
Vlasti u RS ne priznaju Christian Schmidt za visokog predstavnika, te žele da se ova uloga ukine.
O kakvoj se kompaniji radi?
O kompaniji "Zell & Associates International Advocates" se ne može naći mnogo podataka na internetu.
Postoji evidencija da su u nekoliko slučajeva zastupali klijente u SAD, uključujući pred Vrhovnim sudom, u kojima se navodi ista adresa u Njujorku, kao u dokumentu priloženom Ministarstvu pravde.
U tim slučajevima, predstavljao ih je Mark Zel, koji je osnivač advokatske kancelarije "Zell, Aron & Co", bazirane u Jerusalimu, u Izraelu.
Na sajtu ove kompanije se navodi da je Zel član nekoliko advokatskih komora u SAD, te potpredsjednik organizacije "Republicans Overseas", koja predstavlja američke Republikance koji žive u inostranstvu.
Zel podržava Donalda Trumpa još od njegove prve kandidature za predsjednika, 2016. godine.
Lobiranje RS u SAD
Pretragom baze američkog Ministarstva pravde, iz Bosne i Hercegovine je registrovano šest trenutno aktivnih entiteta koji zastupaju RS.
Radi se većinom o advokatskim kancelarijama i konsultantskim kućama, koje su, uglavnom, imale zadatak promocije investicija, i svojevrsnog "rebrandiranja" Republike Srpske.
Od 2019. godine je aktivna advokatska kancelarija "McGinnis Lochridge", koja savjetuje RS po pitanju Dejtonskog sporazuma i drugih dokumenata koje je BiH potpisala, te održava sajt BiH Dayton Project, koji objavljuje vijesti iz BiH na engleskom jeziku.
Među zastupnicima je i Predstavništvo RS u Vašingtonu, koje od 2023. vodi Drina Vlastelić Rajić. Prije nje na toj funkciji je bio Obrad Kesić, koji se preselio u Brisel, kada je imenovan za šefa Misije BiH pri Evropskoj uniji.
RS svoje interese u inostranstvu promoviše preko osam predstavništava, koja se osim u SAD-u, nalaze u Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Izraelu.
Ove godine, ukupni budžet za ta predstavništva iznosi 6,5 miliona maraka (oko 3,3 miliona eura), što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 7,62 miliona maraka (oko 3,9 miliona eura).
Kesić je 2022. za RSE rekao da Predstavništvo već godinama ima budžet od oko 300.000 dolara.
Iz Predstavništva nije odgovoreno na upit RSE koje aktivnosti konkretno provode, a da se tiču sankcija protiv zvaničnika RS.
Dodik i Trump
Milorad Dodik je u većini javnih obraćanja prethodnih godina, kada je govorio o politici u SAD, pružao podršku Trumpu i izražavao nadu da će on ponovo doći u Bijelu kuću.
Nakon Trumpove inauguracije, Dodik je na mreži X objavio da uspjeh Trumpove politike znači da će "svijet biti bolji, sigurniji, mirniji".
Nakon Trumpove izborne pobjede, Dodik je sa pristalicama izašao ispred Palate predsjednika RS, te rekao da je to "pobjeda Amerike kojoj vjerujemo".
"Mi ne tražimo nekoga da navija za nas u Americi, ali tražimo da bude objektivan i to je ono što vjerujemo da ćemo dobiti sa te strane", kazao je tada Dodik.
Krajem 2023., Dodik je izjavio da će proglasiti nezavisnost, ukoliko Trump bude ponovo predsjednik, te da je slično planirao tokom njegovog prvog mandata, ali da to nije učinio, jer su se "neki oko mene uplašili".
Dodik je i tokom prvog Trumpovog mandata pružao podršku američkom predsjedniku, ali bez opipljivih rezultata za RS.
Inače, američki ambasador u BiH, Michael Murphy je početkom decembra prošle godine izjavio za RSE da su SAD i njihova politika u prethodnih 30 godina imale dvostranačku podršku i Demokrata i Republikanaca, bez obzira ko je bio predsjednik, a to je podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH.
Kako je rekao, radi se o "ključnim strateškim ciljevima koji stoje već 30 godina, te da se neće promijeniti".
Meksiko gradi privremena skloništa kako bi se pripremio za masovne deportacije iz SAD-a
Meksičke vlasti grade ogromna privremena skloništa u gradu Ciudad Juarez za mogući priliv Meksikanaca nakon što je američki predsjednik Donald Trump obećao masovne deportacije.
Privremena skloništa u Ciudad Juarezu imat će kapacitet za smještaj hiljada ljudi i trebala bi biti spremna za nekoliko dana, rekao je općinski zvaničnik Enrique Licon.
Skloništa u Ciudad Juarezu dio su plana meksičke vlade da pripremi prihvatne centre u devet gradova širom sjevernog Meksika.
Vlasti će deportiranim Meksikancima osigurati hranu, privremeni smještaj, medicinsku skrb i pomoć pri dobivanju ličnih dokumenata, prema vladinom dokumentu koji opisuje strategiju pod nazivom "Meksiko te grli".
Vlada također planira pripremiti autobuse za prijevoz Meksikanaca iz prihvatnih centara natrag u njihove rodne gradove.
Trump je obećao provesti najveću deportaciju u historiji SAD-a, koja obuhvata milione imigranata. Operacija tog obima, međutim, vjerovatno bi potrajala godinama i bila bi veoma skupa.
Gotovo pet miliona Meksikanaca neovlašteno živi u SSAD-u, prema analizi meksičke think tank organizacije El Colegio de la Frontera Norte (COLEF) na temelju nedavnih podataka popisa stanovništva u SAD-u.
Mnogi su iz dijelova centralnog i južnog Meksika koji su pogođeni nasiljem i siromaštvom.
Meksička vlada kaže da je spremna na mogućnost masovnih deportacija. Ali zagovornici imigracije sumnjaju u to, jer se boje da bi kombinacija masovnih deportacija i Trumpovih mjera za sprječavanje migranata da uđu u SAD mogla brzo opteretiti meksičke pogranične gradove.
Trumpova administracija u ponedjeljak je okončala program, poznat kao CBP One, koji je omogućio nekim migrantima koji čekaju u Meksiku da legalno uđu u SAD tako što su dobili termin na vladinoj aplikaciji. U utorak je saopšteno da vraća Protokole za zaštitu migranata (MPP), inicijativu koja je prisilila nemeksičke tražioce azila da čekaju u Meksiku na rješavanje svojih slučajeva u SAD-u.
U ponedjeljak je Jose Luis Perez, tadašnji direktor za pitanja migracija za Tijuani, postao jedan od rijetkih meksičkih zvaničnika koji su izrazili zabrinutost javnosti o tome da li je Meksiko zaista spreman.
"U osnovi, s otkazivanjem CBP One i deportacijama, vlada nije koordinirana da ih primi", rekao je.
Nekoliko sati kasnije, otpušten je u, kako je rekao, odmazdi za izdavanje takvih upozorenja.
Opštinska vlast nije odgovorila na pitanja o njegovom otkazu.
"Meksiko će učiniti sve što je potrebno da se brine o svojim sunarodnicima i izdvojit će sve što je potrebno da primi one koji su vraćeni", rekla je meksička ministrica unutrašnjih poslova Rosa Icela u ponedjeljak na dnevnoj jutarnjoj konferenciji za novinare.
Ali, s obzirom na slab ekonomski rast koji se predviđa ove godine, Meksiko bi se mogao boriti da apsorbuje milione Meksikanaca deportovanih iz SAD-a, dok bi značajan pad doznaka mogao uzrokovati "ozbiljne ekonomske poremećaje" u gradovima i selima širom zemlje koji zavise od takvog prihoda, rekao je Wayne Cornelius, istaknuti profesor emeritus na Univerzitetu Kalifornija-San Diego.
Opstanak TikToka u SAD-u zavisi od predsjednika Trumpa
Među prvim potezima predsjednika Donalda Trumpa nakon polaganje zakletve u ponedjeljak bilo je potpisivanje izvršne uredbe kojom se kineskom vlasniku društvene mreže TikTok daje rok od 75 dana da pronađe kupca u SAD-u ili će biti zabranjena u zemlji.
Ovaj potez bio je posljednji preokret za vlasnika platforme iz Pekinga, ByteDance, i procijenjenih 170 miliona američkih korisnika.
Stranica se nakratko zamračila tokom vikenda nakon što je Vrhovni sud SAD-a potvrdio zakon koji zahtijeva da TikTok-ova podružnica u SAD-u postane američka kompanija ili bude zabranjena u zemlji zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.
Ali to se promijenilo nakon što je Trump signalizirao podršku za produženje.
Izvršni direktor TikToka Shou Chew, koji je bio gost na Trumpovoj inauguraciji, zahvalio mu se u video-postu u petak.
"Zahvalni smo i zadovoljni što imamo potporu predsjednika koji doista razumije našu platformu. Onog koji je koristio TikTok da izrazi vlastita razmišljanja i perspektive", rekao je.
Trumpov postupak predstavlja oštar kontrast u odnosu na njegov prvi mandat na vlasti, tokom kojeg je nastojao zabraniti TikTok zbog navoda da bi servis mogao dijeliti podatke o američkim korisnicima s kineskom vladom.
Odgovarajući na pitanja novinara u ponedjeljak, Trump je predložio novo rješenje: polovično vlasništvo američke vlade.
Iako je Kongres prvobitno dao TikToku 270 dana da pronađe kupca iz SAD-a, nije bilo javnih naznaka o prodaji.
"Činjenica da to nisu dozvolili, mislim da je to znak da kineska vlada ima stvarne interese nacionalne sigurnosti da održi aplikaciju onakvom kakva jeste, što bi nas zaista trebalo zabrinjavati i zaista podvlači izvorni poticaj Kongresu da usvoji ovaj zakon", kaže Adam Kovacevich, izvršni direktor Chamber of Progress, američke trgovačke grupe koja predstavlja američke tehnološke kompanije.
TikTokov sat poništen je za još 75 dana, no uprkos Trumpovoj podršci, budućnost kompanije i dalje je pod znakom pitanja.
Rubio sa šefovima diplomatije zemalja Quada prvog dana kao državni sekretar, signal da će fokus SAD biti na Kini
Državni sekretar Sjedinjenih Država Marco Rubio stigao je u utorak u State Department po prvi put nakon što je položio zakletvu kao najviši diplomata Sjedinjenih Država, gdje je naišao na topao prijem.
Rubio nije gubio vrijeme i ugostio je odmah svoje kolege iz Australije, Indije i Japana, što je potez za koji analitičari kažu da signalizira da će fokus američke diplomatije biti na Kini.
Obraćajući se stotinama okupljenih na svečanom ulazu u sjedište State Departmenta, Rubio je istakao svoju posvećenost spoljnoj politici usredsređenoj na nacionalne interese SAD.
"Sve što nas čini jačim, sigurnijim ili prosperitetnijim" biće naša misija, rekao je Rubio, dodajući da će SAD nastojati da izbjegnu sukobe, a da pritom nikada ne ugroze nacionalnu bezbjednost ili žrtvuju osnovne vrijednosti.
Rubio je priznao da su promjene neizbježne, ali je uvjerio publiku da će "promjena biti, ali promjene nisu destruktivne; nije predviđeno da one budu kanzene".
Novi državni sekretar je izrazio zahvalnost zaposlenima u sektoru američkih spoljnih poslova i želju da učini nešto posebno u svojoj novoj ulozi.
"Želim da vam se zahvalim – svima onima koji služe u inostranstvu, nekima na mjestima koja su jaka i stabilna, a drugima koja su slabija i opasnija... Želim da se zahvalim i lokalnom osoblju, državljanima tih zemalja koji rade sa nama", rekao je Rubio.
Nakon svog debija, Rubio se u utorak popodne sastao sa ministrima spoljnih poslova Indo-pacifičkog Quada, uključujući indijskog ministra spoljnih poslova dr Dr. Subrahmanyama Jaishankara, ministarku inostranih poslova Australije Penny Wong i japanskog ministra spoljnih poslova Iwaya Takeshija
Ministri spoljnih poslova Japana, Australije i Indije bili su u Washingtonu kako bi prisustvovali inauguraciji predsjednika Donalda Trumpa.
Kasnije su Rubio i njegove kolege objavili izjavu.
"Naše četiri nacije ostaju u uvjerenju da međunarodno pravo, ekonomske prilike, mir, stabilnost i bezbjednost u svim domenima, uključujući i pomorski domen, podržavaju razvoj i prosperitet naroda Indo-Pacifika. Također se snažno protivimo bilo kakvim jednostranim akcijama koje za cilj imaju da promijene status quo silom ili prinudom", navodi se u saopštenju.
"Posvećeni smo jačanju regionalne pomorske, ekonomske i tehnološke bezbjednosti suočeni sa sve većim prijetnjama, kao i promovisanju pouzdanih i otpornih lanaca snabdijevanja", dodaje se.
Neki analitičari kažu da, iako postoji zabrinutost zbog percipiranog "redukovanja" međunarodnih poslova i "izolacionizma" u američkoj spoljnoj politici pod Trumpom, također postoji izvjesno uvjerenje da će SAD ostati privržene regionalnim okvirima sa svojim saveznicima i partnerima.
"Mislim da je ovaj sastanak četvorice ministara zemalja Quada jasan signal da SAD ne napuštaju svoju regionalnu koaliciju saveznika i partnera u suprotstavljanju kineskom usponu", rekao je Glasu Amerike u utorak Yun Sun, direktor programa za Kinu u Stimson centru.
Drugi su primijetili da se stavovi Rubija o Kini razlikuju od Trumpovih očekivanja. Rekli su da će, kao državni sekretar, Rubio morati da odredi kako da nastupi prema vladi u Pekingu.
"Marco Rubio ima mnogo veću reputaciju suprotstavljanja Kini, nebavljenja Kinom i podržavanja ljudskih prava širom svijeta", rekao je za Glas Amerike William Pomeranz, viši saradnik u Centru Woodrow Wilson. "Mislim da će Kina u suštini pokušati da se ponovo angažuje sa Donaldom Trumpom, ali ne i sa Marcom Rubiom".
Ranije u utorak, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping održali su video poziv u kojem su razgovarali o tome kako da ojačaju veze sa Trumpom, o izgledima za sporazum o okončanju rata u Ukrajini i podršci Moskve stavu Pekinga o Tajvanu — što predstavlja dalje učvršćivanje strateškog partnerstva između Rusije i Kine koje nastavlja da izaziva zabrinutost na Zapadu.
Ni Rubio, ni njegove kolege iz Quada nisu odgovorili na uzvikivana pitanja novinara o Kini ili virtuelnom razgovoru između Putina i Xija.
Senat SAD je u ponedjeljak jednoglasno potvrdio Rubija za državnog sekretara, čime je on postao prvi član Trumpovog kabineta u njegovoj drugoj administraciji.
Tokom saslušanja za potvrdu prošle srijede, Rubio je iznio ključne spoljnopolitičke izazove, uključujući prijetnje Komunističke partije Kine, zajedno sa masovnom migracijom, fentanilom i nasilnim kriminalcima na zapadnoj hemisferi.
On je također upozorio na diktatore u Moskvi, Teheranu i Pjongjangu koji šire nestabilnost, dok se povezuju i finansiraju radikalne terorističke grupe.