Odluka je uslijedila nakon što je Ustavni sud BiH uvažio apelaciju Hodžića i predmet vratio Sudu BiH da otkloni povredu prava na pravično suđenje.

“Nakon ponovnog preispitivanja žalbenih prigovora, Apelaciono vijeće je odlučilo da se prvostepena presuda ima ukinuti i održati pretres pred Apelacionim vijećem, s obzirom na to da otklanjanje sporne sumnje u ovoj fazi postupka nije moguće te se isto pravno pitanje ima meritorno preispitati otvaranjem pretresa”, saopćeno je iz Državnog suda.

Odbrana Hodžića je ranije ponovo iznijela žalbu u kojoj je ocijenila da je jedino moguće da se donese oslobađajuća presuda, nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo dio presude kojom je osuđen na pet godina zatvora, dok je Tužilaštvo navelo kako smatra da se u smislu krivice ne može ništa promijeniti, o čemu je Detektor pisao.

Presudom Suda BiH, bivši federalni premijer Fadil Novalić, nekadašnji direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik firme “F. H. Srebrena malina” Hodžić osuđeni su na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević je oslobođena.

Hodžić je u tom postupku, zbog zloupotrebe položaja, osuđen na pet godina zatvora, dok je firma “F. H. Srebrena malina” proglašena odgovornom jer je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena s 200.000 KM.

Od vojnog osoblja do civila, stanovnici Tajvana se pripremaju za neizvjesnu budućnost s novim predsjednikom SAD-a koji će uskoro preuzeti dužnost i sve veći pritisak iz Kine.

Peking smatra samoupravni Tajvan dijelom Kine i kaže da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.

Dok je predsjednik Joe Biden opetovano govorio da će SAD priteći u pomoć Tajvanu ako Kina napadne, novoizabrani predsjednik Trump je sugerirao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za svoju odbranu.

28-godišnja stanovnica Tajpeja Angel Chi kaže da je zabrinuta jer je teško razlučiti šta Trump govori i šta zapravo radi iza kulisa. Ona kaže da je Trump uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesu SAD-a.

„Pomalo sam zabrinuta jer je teško reći šta Tramp govori, šta zapravo radi i šta radi iza kulisa, stvari koje mi ne možemo da vidimo. On je uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesima Sjedinjenih Država”, kaže ona.

Dok je Trump izabrao istaknutog kineskog tvrdolinijaša Marca Rubija i Michaela Waltza kao potencijalne kandidate za kabinet, njegovi komentari o Tajvanu su nejasni.

Evo Trumpovog odgovora u julu 2023. u intervjuu za Fox News.

„Ne želim da kažem šta mislim. Ako odgovorim na to pitanje, to će me staviti u veoma lošu pregovaračku poziciju”, rekao je Trump.

Michael Cole, geopolitički analitičar, kaže: „U ovom trenutku ne znamo misli li to, kada kaže da želi vratiti Sjedinjene Države na izolacionističku poziciju.”

Stav Kine je jasan sa konferencije za štampu od 7. novembra.

„Kina se čvrsto protivi bilo kakvom obliku službene interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana”, rekao je Mao Ning, portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine.

Neki stanovnici Tajvana misle da će vrijednosti demokratskog ostrva pomoći u učvršćivanju odnosa sa SAD-om i državama istomišljenika.

55-godišnji Chen Cheng-yi kaže da Trump želi da se razlikuje od Bidena, tako da ima svoje lične stavove. Ali Chen ne misli da će to uticati na vrijednost Tajvana u SAD-u i na međunarodnom planu.

Stručnjaci se također slažu. Velike promjene u odnosima SAD-a i Tajvana pod sljedećom administracijom nisu vjerovatne.

„Raspoloženje je da ćemo biti veoma pažljivi i veoma budni u vezi sa razvojem(ima), ali ne paničimo. Također, imamo vrlo snažnu dvostranačku podršku u Kongresu, a to uvijek može biti najbolji bastion Tajvana za održavanje i poboljšanje odnosa Tajvan-SAD na različitim poljima”, kaže Lai I-Chung, predsjednik Fondacije Prospect sa sjedištem u Tajvanu.

Dok se Tajvan i dalje priklanja SAD-u i priprema za nadolazeću Trumpovu administraciju, Kina je pojačala vojni pritisak.

Predsjednik Lai Ching-te preuzeo je dužnost u maju – sa vježbama oko Tajvana i upadima obalske straže. Akcije su isto toliko usmjerene na vlasti Tajvana, kao i na glasače, kaže Cole.

„Oni se nadaju da će stvaranje ovog osjećaja borbe i obuzdavanja Tajvana na kraju natjerati tajvanske glasače, ako ne i tajvansku vladu, da se uključe u izbjegavanje rizika”, kaže Cole.

Cole kaže da bi nivo agresije Pekinga prema Tajvanu moao ovisiti o procjeni politike nove Trumpove administracije prema Tajvanu i Kini.

Kompanija Oboronlogistika saopštila je da "misli da je 23. decembra 2024. izvršen ciljani teroristički napad na (brod) 'Veliki medvjed'", navodi se u saopštenju koje su citirale ruske novinske agencije, ne navodeći ko možda stoji iza tog čina ili zašto.

Brod je potonuo u međunarodnim vodama kod Španije u utorak u ranim satima nakon što je u ponedeljak poslao poziv u pomoć.

"Tri uzastopne eksplozije" dogodile su se na brodu prije nego što je voda počela da ulazi u plovilo, dodala je kompanija koja pripada ruskom Ministarstvu odbrane.

Oboronlogistika nije saopštila koje dokaze ima na osnovu kojih je zaključila da je "Veliki medvjed" potopljen u terorističkom napadu.

Jedinica za krizne situacije ruskog Ministarstva spoljnih poslova saopštila je u utorak na Telegramu da je brod potonuo "nakon eksplozije u mašinskoj sobi".

Dodaje se da je od 16 ruskih članova posade na brodu, 14 spašeno i odvezeno u špansku luku Kartagena, a dva su nestala.

Brod je u ponedjeljak ujutru poslao poziv u pomoć sa obale jugoistočne Španije po lošem vremenu, navodeći da se nagnuo na stranu usljed prodora vode i da su mornari porinuli čamac za spašavanje, saopštila je španska služba spašavanja.

Španija je poslala helikopter i spasilačke čamce i odvela preživjele u luku, saopštila je služba.

Ruski ratni brod je tada stigao i preuzeo operaciju spašavanja pošto se u trenutku brodoloma "Velikog medvjeda" nalazio između španskih i alžirskih voda.

"Veliki medvjed" (Ursa Major) je na MarineTraffic.com predstavljen kao 124,7 metara dugačak generalni teretni brod.

U vlasništvu je podružnice ruske Oboronlogistike, koja pripada Ministarstvu odbrane i takođe obezbjeđuje civilni transport i logistiku, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

"Veliki medvjed" je plovio iz ruskog grada Sankt Peterburga do Vladivostoka na Dalekom istoku Rusije.

Prošle nedjelje Oboronlogistika je objavila saopštenje za javnost sa fotografijama broda u luci, rekavši da on treba da transportuje posebno veliki i težak teret: dizalice od 380 tona svaka i poklopce prostora za ledolomce od 45 tona do Vladivostoka.

Sjedinjene Države su 2022. godine uvele sankcije Oboronlogistiki i brodovima, uključujući "Velikog medvjeda", zbog pružanja "transportnih usluga... za isporuku tereta na Krim koji je okupirala Rusija".

To znači da bi svaka američka organizacija koja bi se bavila poslovima sa kompanijom ili njenim brodovima rizikovala sankcije.

Ukrajinska vojna obavještajna služba GUR saopštila je da je "Veliki medvjed" također korišten za snabdijevanje ruskih trupa u Siriji gdje Moskva ima pomorsku bazu u Tartusu.

Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.

Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.

Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.

Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.

Dana 17. decembra, ukrajinska obavještajna služba SBU ubila je general-pukovnika Kirilova, načelnika ruskih jedinica za nuklearnu, biološko i hemijsku zaštitu, u Moskvi ispred njegove stambene zgrade detonacijom bombe pričvršćene za električni skuter.

Izvor SBU potvrdio je Reutersu da je ukrajinska obavještajna agencija stajala iza napada. Rusija je rekla da je ubistvo teroristički napad Ukrajine, s kojom je u ratu od februara 2022. godine, i obećala osvetu.

"Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije spriječila je niz pokušaja atentata na visoko rangirano vojno osoblje Ministarstva odbrane", saopštio je FSB.

"Četiri ruska državljana koja su učestvovala u pripremi ovih napada su privedena", navodi se u saopštenju.

Ukrajinska SBU nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.

FSB, glavni nasljednik KGB-a iz sovjetskog doba, rekao je da su ruske državljane regrutovale ukrajinske obavještajne službe.

Jedan od muškaraca je u Moskvi uzeo bombu prikrivena u prenosivi punjač koja je trebala biti pričvršćena magnetima na automobil jednog od najviših zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštio je FSB.

Još jedan Rus bio je zadužen za izviđanje visokih ruskih zvaničnika odbrane, navodi se, a jedna zavjera je uključivala isporuku bombe prikrivene u fasciklu s dokumentima.

"Eksplozivna naprava prikrivena u prenosni punjač (power bank), sa pričvršćenim magnetima, morala je biti postavljena ispod službenog automobila jednog od visokih čelnika ruskog ministarstva odbrane", navodi se.