"Tokio zaista želi da ima glađe veze s Pekingom, s obzirom na vjerovatne burne odnose između SAD-a i Kine, kao i globalnu situaciju u širem smislu kada Trump dođe na dužnost", rekao je Ian Chong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.

"Međutim, osnovni stavovi obje zemlje su previše udaljeni, i sve dok Peking nastavlja s polaganjima prava na Istočno kinesko more i demonstrira svoju sposobnost da koristi vojnu silu za postizanje tih ciljeva, Kini i Japanu je teško ostvariti fundamentalno resetovanje bilateralnih odnosa", rekao je on za Glas Amerike telefonom.

Japanski ministar vanjskih poslova Takeshi Iwaya sastao se u srijedu u Pekingu sa kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem i kineskim premijerom Li Qiangom. Obje strane su se složile da će olakšati Wangovu posjetu Japanu 2025. i poboljšati odnose na osnovnom društvenom nivou.

"Kina i Japan bi također trebali ojačati razmjenu ljudi, konsolidirati javnu podršku kinesko-japanskom prijateljstvu i pravilno rješavati sporove i razlike", rekao je Wang u srijedu, dodajući da bi Tokio trebao "kalibrirati svoju stratešku percepciju" i "nastaviti pozitivna politika prema Kini.”

Dok se Peking uglavnom fokusirao na pozitivan aspekt sastanka, Iwaya je tokom sastanka sa Wangom ponovio zabrinutost Tokija zbog pojačanih kineskih vojnih aktivnosti u područjima u blizini Japana i sigurnosti japanskih građana u Kini.

Iwaya je "izrazio ozbiljnu zabrinutost Japana zbog situacije u Istočnom kineskom moru, uključujući situaciju oko ostrva Senkaku, i intenziviranje kineskih vojnih aktivnosti", navodi se u saopćenju japanskog Ministarstva vanjskih poslova objavljenom u srijedu.

Uprkos ovim zabrinutostima, Iwaya i Wang su se složili da održe ekonomski dijalog na visokom nivou i organiziraju sigurnosni dijalog između Japana i Kine kako bi poboljšali komunikaciju u odnosu na sigurnosna pitanja.

Stručnjaci kažu da Japan vjeruje da može izvući "neka pozitivna dobra" iz Kine zbog sve veće zabrinutosti Pekinga za dolazeću Trumpovu administraciju.

"Tokio vidi da je Trumpova administracija vjerovatno veoma teška za Kinu u pogledu carina i bezbjednosnih pitanja, i razumiju da sada možda imaju malo više utjecaja", rekao je za Glas Amerike Stephen Nagy, profesor politike i međunarodnih studija na Međunarodnom hrišćanskom univerzitetu u Tokiju.

On je rekao kako je Kina i dalje posvećena preoblikovanju sigurnosnog okruženja u svom okruženju, Japan se fokusira na osiguravanje kratkoročnih dobitaka u poboljšanju veza, a ne na ponovno postavljanje odnosa.

"Oni vjeruju da bi mogla postojati prilika da se iz Kine izvuku neka pozitivna dobra, bilo da se radi o poslu ili povećanju protoka ljudi između zemalja", dodao je Nagy.

Jedan od glavnih sporova između Kine i Japana je tokijsko ispuštanje prečišćene radioaktivne otpadne vode iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima. Peking se više puta protivio potezu Tokija i uveo zabranu na uvoz japanskih morskih plodova.

"Wang je ponovio kinesko protivljenje japanskom ispuštanju vode kontaminirane nuklearnom energijom iz Fukushime u okean, naglašavajući da bi Japan trebao ispuniti svoje međunarodne obaveze i obaveze prema Kini, uspostaviti dugoročni međunarodni mehanizam za praćenje i omogućiti Kini da samostalno uzorkuje i testira", izvijestio je u srijedu kineski tabloid Global Times.

Uprkos kineskom nastavku zabrane japanske morske hrane, Nagy je rekao da će Kina i dalje pokušati da iskoristi ovu šansu da ojača odnose sa Japanom i eventualno oslabi veze Washingtona i Tokija.

Japan će dati prioritet američkim vezama, kaže politikolog

Dok Japan nastoji da izgladi odnose s Kinom, Chong u Singapuru je rekao da će odnos sa SAD-a i dalje biti prioritet Tokija nakon što se Trump vrati u Bijelu kuću u januaru.

"Tokio će se uskladiti [sa SAD-om] koliko god može jer je japanska ekonomija veoma povezana sa ekonomijom SAD-a", rekao je za Glas Amerike.

Tokom konferencije za novinare u utorak, japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je da želi da Japan ojača svoj savez sa SAD-om.

"Mislim da je važno još više ojačati američko-japanski savez... i dijeliti zajedničko razumijevanje situacije u sjeveroistočnoj Aziji", rekao je.

Iako je odnos sa SAD-om i dalje prioritet za Japan, Nagy je rekao da će Tokio i dalje pokušati utjecati na američko-kinesku konkurenciju pod drugom Trumpovom administracijom.

"Japan će pokušati da prenese Washingtonu da njihov odnos sa Kinom nije jednostavan jer ne mogu jednostavno da prekinu odnose i pretjerano obezbjeđuju odnos pošto Peking ostaje susjed koji ne nestaje“, rekao je za Glas Amerike.

"Kada se Tokio sarađuje sa SAD-om, to je odnos saradnje, koordinacije i pokušaja da se utiče na proces donošenja odluka u Washingtonu kako ne bi zauzeli pretjerano sekuritiziran pristup konkurenciji s Kinom", dodao je Nagy.

„Ljudi su psihički iscrpljeni”, kaže Aunulah (45) iz San Dijega. „Svi znaju šta dolazi i mi jednostavno uzimamo malo slobodnog vremena.”

Podaci o gledanosti televizija — a sada i nova anketa AP-a i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC) — jasno ilustruju taj fenomen. Prema anketi, oko dvije trećine punoljetnih Amerikanaca kažu da su nedavno osjetili potrebu da ograniče praćenje vijesti o vladi i politici zbog preopterećenosti.

Manji procenti Amerikanaca ograničavaju praćenje vijesti o sukobima u drugim dijelovima svijeta, ekonomiji ili klimatskim promjenama, pokazala je anketa.

Vijesti o izborima na CNN-u i MSNBC-u oduzimale su previše vremena Samu Gudeu prije izbora, kaže ovaj 47-godišnji električar iz Lincolna u Nebraski.

„Posljednja stvar koju sada želim da gledam je period između dvije vlasti”, navodi ovaj demokrata, koji nije pristalica novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Demokrate se povlače više od republikanaca

Anketa, sprovedena početkom decembra, pokazala je da oko sedam od 10 demokrata kažu da će manje pratiti političke vijesti. Procenat nije tako visok za republikance, koji imaju razloga da slave Trumpovu pobjedu. Ipak, oko šest od 10 republikanaca kažu da su takođe osjetilli potrebu da malo odmore, a procent je sličan i za nezavisne birače.

Razlike su daleko veće za TV mreže koje su zaokupljene političkim vijestima.

Nakon izborne noći do 13. decembra, gledanost MSNBC-a u udarnom terminu bila je u prosjeku 620.000, što je 54% manje u odnosu na predizborni period ove godine, saopštila je kompanija Nilsen. U istom vremenskom periodu, CNN-ov prosjek od 405.000 gledalaca pao je za 45%.

Na kanalu Foks njuz, omiljenoj informativnoj mreži Trumpovih pristalica, postizborni prosjek od 2,68 miliona gledalaca veći je za 13%, rekao je Nielsen. Nakon izbora, 72% ljudi koji su uveče gledali jednu od te tri kablovske mreže gledali su Fox News, u poređenju sa 53% prije izbornog dana.

Pad gledanosti za televizije naklonjene kandidatu koji je izgubio nisu novi trend. MSNBC je imao sličnih problema nakon što je Trump izabran 2016. godine. Foxu se to dogodilo 2020. godine, iako je situacija tu bila nešto komplikovanija - mnogi njegovi gledaoci tada su bili ogorčeni nakon što je mreža u izbornoj noći među prvima objavila da je u Arizoni najviše glasova dobio demokratski kandidat Joe Biden, pa su počeli da traže alternative.

MSNBC je imao problema sa ljutnjom gledalaca i nakon što su voditelji jutarnjeg programa Joe Scarborough i Mika Brzezinski posjetili Trumpa, nedugo nakon njegove pobjede na izborima 8. novembra. Iako je gledanost te emisije pala 35% od dana izbora, to je manji pad u odnosu na gledanost mreže u udarnom terminu.

CNN ističe da, iako imaju probleme sa gledanosti televizije, njihovi streaming i digitalni rejtinzi su konstantni.

Da li će interesovanje biti veće kada Trump preuzme dužnost?

MSNBC možda može pronaći utjehu u prošlosti. Prethodnih godina, gledanost televizijskih mreža bi se vratila kada se smanji depresija nakon izbornog poraza.

„Nemate izbora. Bez obzira da li želite to da čujete ili ne, to se dešava. Ako vam je stalo do vaše zemlje, nemate izbora nego da obratite pažnju”, kaže Aunallah o svom ponovnom praćenju političkih vijesti.

Ipak, to možda neće biti tako jednostavno. MSNBC-jev pad je već nego što je bio 2016. godine; a postoji i pitanje da li će Trumpovi protivnici htjeti da budu angažovani kao što su bili tokom njegovog prvog mandata. Ljudi takođe sve više ukidaju pretplate na kablovske televizije, iako MSNBC vjeruje da je spriječio ovaj trend.

Također, MSNBC se suočava sa korporativnim promjenama, jer je matična kompanija Comcast prošlog mjeseca objavila da će ta mreža postati dio nove kompanije, čime će dobiti novo rukovodstvo i biti razdvojena od mreže NBC News.

Anketa pokazuje da Amerikanci generalno žele da javne ličnosti manje govore o politici. Nakon izborne sezone u kojoj su glasovi poznatih ličnosti poput Taylor Swift dospjeli u prvi plan, istraživanje je pokazalo da Amerikanci češće ne odobravaju nego što odobravaju kada slavne ličnosti, velike kompanije i profesionalni sportisti pričaju o politici.

Gude, koji traži i druge načine da dođe do vijesti koje ga zanimaju, poput YouTubea, kaže da će MSNBC uvijek imati tvrdokornu publiku koja mrzi Trumpa, ali da ako žele da prošire tu publiku „onda moraju razgovarati o problemima i prestati pričati o Trumpu."

Kathleen Kendrick (36), prodavačica iz Colorada, koja je registrovana kao nezavisna glasačica, kaže da želi više dubine kada gleda vijesti, te da je veliki dio onoga što vidi jednostranost i plitkost.

„Dobijate priču, ali samo dio priče”, kaže ona. „Bilo bi lijepo kada biste dobili obje strane i više istraživanja.”

Aunallah također traži veću dubinu i raznolikost i kaže da ga više ne zanima da „gleda kako ljuti čovjek na uglu viče na mene”.

„Nekako su oni sami krivi što ne gledam”, dodao je. „Osjećam kao da su sve ovo vrijeme proveli pričajući o izborima. Toliko su se fokusirali na to da kada se glavni događaj završi, zašto bi ljudi željeli da nastave da gledaju?”

Anketa je sprovedena među 1.251 punoljetnom osobom, od 5. do 9. decembra 2024.

Od vojnog osoblja do civila, stanovnici Tajvana se pripremaju za neizvjesnu budućnost s novim predsjednikom SAD-a koji će uskoro preuzeti dužnost i sve veći pritisak iz Kine.

Peking smatra samoupravni Tajvan dijelom Kine i kaže da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.

Dok je predsjednik Joe Biden opetovano govorio da će SAD priteći u pomoć Tajvanu ako Kina napadne, novoizabrani predsjednik Trump je sugerirao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za svoju odbranu.

28-godišnja stanovnica Tajpeja Angel Chi kaže da je zabrinuta jer je teško razlučiti šta Trump govori i šta zapravo radi iza kulisa. Ona kaže da je Trump uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesu SAD-a.

„Pomalo sam zabrinuta jer je teško reći šta Tramp govori, šta zapravo radi i šta radi iza kulisa, stvari koje mi ne možemo da vidimo. On je uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesima Sjedinjenih Država”, kaže ona.

Dok je Trump izabrao istaknutog kineskog tvrdolinijaša Marca Rubija i Michaela Waltza kao potencijalne kandidate za kabinet, njegovi komentari o Tajvanu su nejasni.

Evo Trumpovog odgovora u julu 2023. u intervjuu za Fox News.

„Ne želim da kažem šta mislim. Ako odgovorim na to pitanje, to će me staviti u veoma lošu pregovaračku poziciju”, rekao je Trump.

Michael Cole, geopolitički analitičar, kaže: „U ovom trenutku ne znamo misli li to, kada kaže da želi vratiti Sjedinjene Države na izolacionističku poziciju.”

Stav Kine je jasan sa konferencije za štampu od 7. novembra.

„Kina se čvrsto protivi bilo kakvom obliku službene interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana”, rekao je Mao Ning, portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine.

Neki stanovnici Tajvana misle da će vrijednosti demokratskog ostrva pomoći u učvršćivanju odnosa sa SAD-om i državama istomišljenika.

55-godišnji Chen Cheng-yi kaže da Trump želi da se razlikuje od Bidena, tako da ima svoje lične stavove. Ali Chen ne misli da će to uticati na vrijednost Tajvana u SAD-u i na međunarodnom planu.

Stručnjaci se također slažu. Velike promjene u odnosima SAD-a i Tajvana pod sljedećom administracijom nisu vjerovatne.

„Raspoloženje je da ćemo biti veoma pažljivi i veoma budni u vezi sa razvojem(ima), ali ne paničimo. Također, imamo vrlo snažnu dvostranačku podršku u Kongresu, a to uvijek može biti najbolji bastion Tajvana za održavanje i poboljšanje odnosa Tajvan-SAD na različitim poljima”, kaže Lai I-Chung, predsjednik Fondacije Prospect sa sjedištem u Tajvanu.

Dok se Tajvan i dalje priklanja SAD-u i priprema za nadolazeću Trumpovu administraciju, Kina je pojačala vojni pritisak.

Predsjednik Lai Ching-te preuzeo je dužnost u maju – sa vježbama oko Tajvana i upadima obalske straže. Akcije su isto toliko usmjerene na vlasti Tajvana, kao i na glasače, kaže Cole.

„Oni se nadaju da će stvaranje ovog osjećaja borbe i obuzdavanja Tajvana na kraju natjerati tajvanske glasače, ako ne i tajvansku vladu, da se uključe u izbjegavanje rizika”, kaže Cole.

Cole kaže da bi nivo agresije Pekinga prema Tajvanu moao ovisiti o procjeni politike nove Trumpove administracije prema Tajvanu i Kini.

Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.

Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.

Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.

Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.