Ispod je lista zemalja koje žele da uđu u EU.

Zemlje kandidati

Turska je kandidat od 1999. Dok je i dalje zvanično kandidat, pregovori sa EU su već dugo zamrznuti, uglavnom zbog ljudskih prava i problema sa vladavinom. Ulazak u EU za državu od 85 miliona ljudi trenutno nije dio političke debate.

Sjeverna Makedonija je kandidat od 2005. Na putu je ka EU i od 2004. godine ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je posebno sačinjen plan za međusobne odnose. Dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora 2020, nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi izašla u susret Grčkoj. Pregovori tek treba da počnu, jer se tome protivi susjedna Bugarska.

Crna Gora je kandidat od 2010. Ova zemlja na Balkanu se prijavila za članstvo u EU 2008. godine. Pregovori su počeli 2012. godine i od tada je otvoreno 33 poglavlja, što su područja u kojima kandidat treba da se približi evropskim zakonima, a tri poglavlja su privremeno zatvorena.

Srbija je kandidat od 2012. Kao potencijalni kandidat viđena je još 2003. godine i ima SSP sa EU od 2013. Godinu dana kasnije počeli su pregovori o pristupanju i za sada je otvoreno 22 od 35 poglavlja, i dva su zatvorena.

Albanija je kandidat od 2014. godine. Kao potencijalni kandidat viđena je 2003, a prijavila se 2009 da postane članica EU. Brisel je dao Albaniji status kandidata 2014. Pregovori o pristupanju su zvanično krenuli 2022, nakon što je Albanija prihvatila da mijenja pravosuđe, obavještajne službe i javnu administraciju i bori se protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pregovori još nisu počeli, jer je EU otvorila pristupne pregovore ove zemlje zajedno sa Sjevernom Makedonijom, što u praksi znači da obje blokira Bugarska.

Moldavija je kandidat od 2022. EU ima sporazum o pridruživanju sa Moldavijom, uključujući i dio o slobodnoj trgovinskoj zoni od 2016. Kako bi započela pregovore u pristupanju, Evropska komisija tražila je od Moldavije da reformiše pravosuđe, smanji korupciju i organizovani kriminal, oslobodi se oligarha, da reformiše javnu administraciju i finansije kao i da uključi građansko društvo i pojača zaštitu ljudskih prava.

Ukrajina je kandidat od 2022. Kijev se prijavio sa članstvo u EU nekoliko dana nakon što je počela invazija Rusije na tu zemlju u februaru 2022, i dobila je status kandidata u junu iste godine. Odnosi između EU i Ukrajine traju skoro 30 godina, EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji sa Ukrajinom 1994. godine i on je počeo da važi 1998. Poslije "Narandžaste revolucije" 2004. godine Ukrajina je postala prioritetni partner za EU, nakon što se ova zemlja suprotstavila izbornoj krađi i korupciji, čime je signalizirala da je na putu ka EU integracijama. Proruski predsjednik Viktor Janukovič je 2014. godine odbio da popiše Sporazum o saradnji i trgovini sa EU, čime je počela Majdanska revolucija, nakon koje je Rusija anektirala Krim. Sporazum o saradnji i trgovini stupio je na snagu 2017. godine.

Bosna i Hercegovina je kandidat od 2022. Zemlja je viđena kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima SSP sa EU od 2015. Prijavila se za članstvo u EU 2016. Kako bi započetla proces pregovora, Bosna treba da primijeni 14 prioriteta koje joj je postavila Komsija 2019. godine koji se uglavnom tiču demokratije i funkcionalnosti države, vladavine prava, osnovih prava i reforme javne administracije.

Zemlje koje čekaju status kandidata

Gruzija se prijavila za članstvo 2022. EU je rekla da će odobriti status Gruzije čim Tbilisi otkloni neke prepreke, prije svega vezane za vladavinu prava, nezavisnost sudova i medijske slobode. Od 2016. godine, EU i Gruzija imaju sporazum o saradnji koji pokriva i trgovinu.

Kosovo se prijavilo za članstvo 2022. Brisel ima u vidu evropsku perspektivu za Kosovo još od 2005, čak i prije nego što je Kosovo donijelo Deklaraciju o nezavisnosti od Srbije 2008. Ipak, Kosovo kao nezavisnu državu ne priznaju sve članice EU. Od 2016. godine postoji SSP sa Kosovom koji je osnova za pristupanje.

Kaiser Permamente je jedan od najvećih zdravstvenih sistema i osiguravajućih kompanija u zemlji, sa 39 bolnice širom zemlje.

Neprofitna kompanija sa sjedištem u Oaklandu u Kaliforniji, pruža zdravstveno osiguranje skoro 13 miliona ljudi, i ima sopstvene bolnice i klinike gdje njeni osiguranici dobijaju zdravstvenu njegu.

Koalicija sindikata Kaiser Permanente, koja predstavlja oko 85.000 radnika iz svih dijelova zemlje, odborila je trodnevni štrajk u Kaliforniji, Coloradu, Oregonu i Washingtonu, kao i jednodnevni štrajk u Virginiji i Washingtonu.

Među štrajkačima su medicinske i patronažne sestre, ultrazvučni radiološki, hirurški, farmaceutski tehničari i radnici odjeljenja hitne pomoći.

Ljekari ne učestvuju u štrajku, a Kaiser kaže da će njegove bolnice, kao i hitna pomoć, ostati otvoreni za vrijeme štrajka. Kompanija je navela da će angažovati hiljade privremenih radnika da popune upražnjena radna mjesta tokom štrajka. Međutim, štrajk bi mogao da dovede do odlaganja pregleda i elektivnih procedura.

Prekid rada u američkom zdravstvu odvija se u vrijeme radničkog organizovanja bez presedana u zemlji u nekoliko industrija, među kojima su saobraćaj, ugostiteljstvo i zdravstvo.

Štrajk u srijedu je najnoviji u zdravstvenom sistemu koji se i dalje suočava sa velikim zamorom radnika zbog obima posla, problema koja je u velikoj mjeri pogoršala pandemija kovida.

Sindikati koji predstavljaju Kaiserove radnike u augustu su zatražili minimalnu nadnicu od 25 dolara na sat, kao i povećanje plata o 7% u prve dvije godine, i 6.25% naredne dvije godine.

Oni tvrde da manjak osoblja doprinosi profitu zdravstvenog sistema ali nanosi štetu pacijentima, kao i da direktori nisu pregovarali pošteno sa predstavnicima sindikata.

"Oni ne slušaju zdravstvene radnike sa prve linije", kaže Mikki Fletchall, medicinska sestra koja radi u jednom od Kaiserovih centara u Camarillu u Kaliforniji. "Štrajkujemo zbog svojih pacijenata. Ne želimo to, ali hoćemo."

Kaiser je predložio miminalnu nadnicu između 21 i 23 dolara na sat sljedeće godine, u zavisnosti od lokacije.

Od 2022. godine, bolnički sistem je zaposlio 51.000 radnika i planira da do kraja mjeseca zaposli još 10.000.

Kaiser Permanente je prijavio neto prihod od 2,1 milijarde dolara u drugom tromjesečju ove godine, ali kompanija kaže da se i dalje suočava sa visokim troškovima, i izazovima zbog inflacije i manjka radne snage.

Direktorica Kaisera Michelle Gaskill-Hames je branila kompaniju i rekla da su njena praksa, plate i stopa zadržavanja radnika bolji od konkurencije, iako se cijeli sektor suočava sa izazovima.

Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, poslije saslušanja okrivljenog, odbio je prijedlog Višeg javnog tužilaštva u Beogradu da Radoičiću bude određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

Radoičiću je zabranjeno da bez odobrenja suda napusti teritoriju Srbije i zabranjen mu je odlazak na teritoriju Kosova, saopšteno je.

Naloženo mu je i da se svakog 1. i 15. u mjesecu javlja nadležnoj policijskoj stanici.

"Od okrivljenog M.R. privremeno je oduzeta putna isprava i to pasoš Republike Srbije, a okrivljeni je upozoren da se protiv njega može odrediti pritvor ukoliko prekrši izrečene zabrane i obaveze", kaže se u saopštenju Višeg suda u Beogradu.

Više javno tužilaštvo najavilo je da će uložiti žalbu na ovu odluku suda.

Radoičić, koji je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mjesta Banjska na sjeveru Kosova u kojem su ubijeni jedan pripadnik kosovske policije i trojica napadača, na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu negirao je optužbe za izvršenje nekoliko krivičnih djela.

Njega je Više tužilaštvo optužilo da je izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.

"Pošto pravne države u Srbiji nema, a režim čini sve da na domaćem terenu napad u selu Banjska naknadno pretvori u nešto što nema dodira sa realnošću, ovaj korak, kao i Radoičićevo prethodno tzv. samo-priznavanje isključive odgovornosti očigledno su reakcije na pritisak Zapada", smatra Bodo Weber.

Glas Amerike: Šta očekujete, kada su u pitanju srpske vlasti - nastavak istrage i suđenje u Srbiji ili oslobađanje Radoičića?

Weber: Vjerovatno dugotrajno suđenje sa malim ishodom. Odnosno, ako Zapad dopusti da mu bude suđeno u Srbiji, što ne bi trebalo da dozvoli. Potrebno je svakako međunarodna istraga dešavanja u Banjskoj i uloge Srbije.

Glas Amerike: Da li njegovo hapšenje može da utiče na smirivanje napetosti između Beograda i Prištine i na eventualni povratak pregovorima?

Weber: Nedovoljno. Dijalog, tj. njemačko-francuska inicijativa sa osnovnim i Ohridskim sporazumom je definitivno propao, jer je od početka bio pogrešno koncipiran sa svojom politikom popuštanja prema Vučiću. Ta pogrešna politika direktno je odgovorna za vanrednu destabilizaciju stanja na sjeveru Kosova. Potrebno je zato resetovanje pregovora i povratku pregovorima o istinskim konačnim, sveobuhvatnim sporazumom, a prije toga hitno saniranje štete napravljena na sjeveru posljednjih godinu dana.

Glas Amerike: Kosovski ministar policija, gospodin Svećlja, najavio je prošle nedjelje da će tražiti izručenje Radoičića, da li smatrate da je to realno?

Weber: Nažalost, ne. Po logici osnovnog sporazuma iz Brisela bi trebao biti izručen kosovskim organima, ali će se sad ponovo potvrditi greška EU pregovarača jer su dopustili Vučiću poslije Brisela i Ohrida da izjavi da nije pristao na sporazume.

Glas Amerike: Vjerujete li u Radoičićeve tvrdnje da je sam organizovao napad na kosovsku policiju i da Beograd nema veze sa tim?

Weber: Naravno da ne, kao ni drugi. I dalje je otvoreno da li iza akcije stoje vlasti u Beogradu direktno. Nije za povjerovati da je akcija te veličine prošla bez znanja makar dijela struktura u Srbiji. Uostalom, i izjava načelnika generalštaba više je potvrdila određenu umiješanost bezbjednosnih struktura Srbije nego što je opovrgavala.

Glas Amerike: Da li smatrate da bi Srbija mogla da se suoči sa nekim vidom sankcija zbog napada na sjeveru Kosova?

Weber: Dešavanja i reakcije Vučića i srpskih vlasti su krajnji razlog za suštinski strateški preokret politike Zapada prema Srbiji. Svakako ne bih isključio sankcije.

U saopštenju VJT se navodi da je Radoičić saslušan zbog sumnje da je sa, za sada, više nepoznatih lica, izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Radoičić je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mesta Banjska u kojem su ubijeni jedan pripadnik Kosovske policije i trojica napadača.

MUP Srbije danas je saopštio da je Radoičić priveden u Beogradu, da mu je određen pritvor od 48 sati i da je izvršen pretres njegovog stana i drugih prostorija.

U saopštenju Tužilaštva se dodaje da je nakon saslušanja sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predloženo da se zbog opasnosti od bjekstva, Radoičiću odredi pritvor.

Radoičića su vlasti u Prištine označile kao organizatora napada u Banjskoj u kojem su ubijeni jedan policajac i trojica napadača. Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da je on imao podršku zvaničnog Beograda, što su vlasti u Srbiji i sam Radoičić negirale.

„Ja, Milan Radoičić, rođen 1978. godine u Peći, na Kosovu i Metohiji, zbog mnogobrojnih spekulacija ovim putem obaveštavam javnost da sam zajedno sa sunraodnicima dana 24. septembra došao na sever Kosova, u selo Banjska. Razlog vraćanja je bio da ohrabrimo srpski narod u pružanju otpora teroru Kurtijevog režima i zaštiti srpskog stanovništva”, pročitao je advokat Goran Petronijević Radoičićevu izjavu četiri dana poslije napada.

Poslije napada na policiju, naoružana grupa je upala u manastir Banjska iz kojeg se kasnije povukla. Kosovska policija je vršeći uviđaj, kako je saopšteno iz Prištine, pronašla oružje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija prethodnih dana su tražile od srpskih vlasti da sarađuje u istrazi kosovskih organa, kao i da Beograd ne gomila snage na granici sa Kosovom.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, dan prije hapšenja Radoičića, rekao u intervjuu za CNN, da će svi koji su učestvovali u napadu biti pozvani na odgovornost.

„Srbija će naravno pozvati na odgovornost sve ljude koji su počinili krivična dela, a nađu se na našoj teritoriji. On je dostupan i na našoj teritoriji i tužilaštvo će uraditi svoj posao”, rekao je Vučić za CNN.

On je osudio ubistvo policajca, ali je više puta ponovio tvrdnju da je za nasilje i rast napetosti na Kosovu najdgovornija kosovska vlada.

Premijer Kurti je dan uoči hapšenja Radoičića rekao da je prošlonedjeljni "teroristički napad" u Banjskoj bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova.

"Na osnovu oduzete dokumentacije Policija Kosova potvrdila je da je teroristički napad bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova putem koordinisanog napada na 37 različitih položaja. Uslijedilo bi uspostavljanje koridora ka Srbiji, kako bi se omogućilo snabdijevanje oružjem i trupama", napisao je Kurti na platformi X.