Analitičari: Izvještaj Evropske komisije nepovoljan za BiH

Federica Mogherini, Vice-President of the EC, and Johannes Hahn, Member of the EC, on the adoption of the Enlargement Package 2019. Brussels. May 29, 2019

Izvještaj EK, prema mišljenju analitičara nikada nije bio nepovoljniji za BiH.

Izvještaj Evropske komisije u kome se navode elementi neophodni da bi BiH dobila kandidatski status i otvorila pregovore, prema mišljenju analitičara nikada nije bio nepovoljniji. Otvorene kritike na račun nefunkcionisanja državnih institucija, vladavine prava i ključnih reformi pokazuju koliko je zemlja daleko od toga da ispuni elementarne evropske kriterije, počevši od jednakosti svih građana do efikasnog pravosuđa.

Politička previranja, međusobna uslovljavanja praćena lošim funkcionisanjem institucija, izostanak reformi, za BiH su došli na naplatu posljednjim milšljenjem Evropske komsije o tome je li BiH spremna za kandidatski status, stav je političkog analitičara Adnana Huskića. Nikad ocjene nisu bile lošije, ali ni realnije, kaže Huskić, jer je EU do sada pokazivala znake ublažavanja stvarnog stanja. BiH ne ispunjava fundamentalne osnove za otpočinjanje pregovora.

„Zaštita individualnih prava i činjenica da BiH u tom smislu nije u stanju da ispuni taj ključni kriterij, pa čak ni ono sve što su bili napori evropskih zvaničnika da se napokon uspostavi taj mehanizam koordinacije i on je dobio negativnu ocjenu, jer se tamo jasno kaže da bez obzira na uspostavu mehanizma koordinacije BiH je strašno kasnila u odgovoru na prvi set pitanja, pa i na dodatna pitanja, a na kraju uopšte nije dostavila odgovore na 22 pitanja među kojima ima i političkih pitanja“, kaže on.

Sve ovo, smatraju analitičari pokazuje koliko su nefunkcionalne institucije. Tome najbolje svjedoči činjenica da vlasti još nema, iako je mjesecima, a potom i na predstavljanju mišljenja EU jasno navela da se vlast mora formirati što prije i bez daljih odlaganja, ako zemlja želi da napreduje. Uprkos obećanjima datim Briselu i dalje su na sceni međusobne optužbe bez rezultata. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da je Evropska unija jedina ostala dosljedna u onome što traži – a da se domaći akteri ne mogu usaglasiti.

„Ako smo mogli da izaberemo Zvizdića za potpredsjednika Predstavničkog doma, onda smo mmogli i da formiramo Savjet ministara. I zato je izabran Zvizdić da bi se formirao Savjet ministara. SNSD i politička grupacija se opredijelila: moramo da završimo konstituisanje organa, spremni smo to da učinimo bez ikakvih uslovljavanja odmah danas.“

Politička trgovina dovela je do toga da vlasti nema, da je zemlja nefunkcionalna i da nije u stanju da ispuni elementarne postulate EU, smatra Miloš Šolaja, direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose. No, loše ocjene nisu prepreka da se nastavi s takvom praksom.

„I do sada se unutrašnji akteri na domaćoj sceni nisu obazirali na pozicije i politike koje dolaze iz EU. Ključno pitanje, prihvatanje MAP-a ili odbijanje nije riješeno. Mislim da će se i dalje nastaviti sa ovim političkim stanovištima koja su i do sada određivala pristup velikih igrača koji formiraju institucije BiH“, kaže Šolaja.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić oglasio se saopštenjem te naveo kako smatra da mjere i preporuke koje je Evropska komisija istakla kao neophodne za sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, imaju posebnu važnost, jer se njima nastoji obezbijediti početna ili temeljna usklađenost Bosne i Hercegovine sa pravnom stečevinom EU.

A BiH, se od predavanja kandidatskog statusa do danas nije dotakla nijedne od njih, sudeći prema onome što je naveo šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Wigemark.

„Potrebno je održati izbore u Mostaru, nadalje potrebno je regulirati finansiranje rada političkih stranaka. Potrebno je osigurati prava svih građana, što znači da svaki građanin bez obzira na nacionalnost ili pripadnost nekoj drugoj grupaciji uživa aktivno i pasivno biračko pravo. Jednakost, nediskriminacija svih građana trebaju se dodatno osigurati i kroz provedbu presude u predmetu Sejdić i Finci.“

Nakon posljednjeg mišljenja jasno je kako EU ne misli pitanje ustavnih promjena ostaviti po strani, kao ni stabilnost institucija i garantovanje vladavine prava. Zbog toga što se na ovome nije radilo BiH je i kritikovana da ne ispunjava ni fundamentalne uslove iz Kopenhaških kriterija, što zapravo znači da spada u nefunkcionalne zemlje koje nemaju ni elementarne postulate koje baštini EU.